Documenta: Hrvatska u BiH izvozi politiku koja ne može raskrstiti sa ZDS
Iz Documente – Centra za suočavanje s prošlošću u subotu su, povodom mise Vrhbosanske nadbiskupije u Sarajevu za žrtve Bleiburga, prozvali hrvatske vlasti da, unatoč uspostavljenom miru, u Bosnu i Hercegovinu izvoze politiku koja nema snage raskristiti s ustaškim pozdravom ZDS (Za dom… spremni).
“Zabrinuti smo za mukom uspostavljeni mir na ovim prostorima. Žalimo što se iz naše zemlje na službenoj razini ne šalju poruke izgradnje povjerenja, nego se, nakon stišanog obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom i Dana Europe, iz Hrvatske, kao članice Europske unije, u Bosnu izvozi nemir politike koja nema snage raskrstiti s ustaškim pozdravom”, poručuju iz Documente, prenosi Hina.
U otvorenom pismu “Mir nama: Pismo bosanskohercegovačkim hrvatskim prijateljima” upozoravaju kako već danima s razumijevanjem i tugom prate glasne prosvjede u Bosni i Hercegovini zbog mise u Sarajevu.
Ističu da je ta misa, u organizaciji Vrhbosanske nadbiskupije, “koja je dio ovogodišnje komemoracije 75. obljetnice predaje Snaga osovine kod Bleiburga, čiji je organizator Počasni bleiburški vod, a pokrovitelj Hrvatski sabor”.
Brojne propuštene prilike
“Nakon što su nam iz Austrije poručili da je tamo nepoželjno komemoriranje pogibije pripadnika ustaške i četničke vojske te ostalih kolaboracionista, svi mi iz veće blizine sada bolje vidimo pojedinosti propuštenih prilika za suprotstavljanje postupnom prihvaćanju odavanja počasti predstavnicima režima odgovornog za genocid proveden od 1941. do 1945. nad Židovima, Srbima, Romima te za likvidacije lijevo orijentiranih partizana i njihovih simpatizera različitih nacionalnosti, među kojima je bilo i puno Hrvata”, kažu u Documenti.
Smatraju i da su jasne posljedice odluke Hrvatskog sabora o proglašavanju 15. svibnja spomendanom “na hrvatske žrtve u borbi za slobodu i nezavisnost“ i o pokroviteljstvu nad komemoracijom.
Ta se komemoracija, tvrde, ne odnosi samo na ubijene članove obitelji i zarobljene poražene mobilizirane vojnike u osvetničkim likvidacijama, nego uključuje i odavanje počasti zločincima iz jasenovačkog i drugih logora, “koji su se tada konačno i bezuvjetno predali”.
“Nekritička viktimizacija stradalih na Bleiburgu šalje poruku da su u svibnju 1945. pobijeni ljudi čiji je jedini krimen bila njihova ljubav prema domovini. Takva tumačenja Drugog svjetskog rata i poratnog nasilja ne samo da su povijesno netočna, nego toksično utječu i na suvremeno društvo”, drže u Documenti.
‘Distanca od virusa fašizma’
Navode kako dijele mišljenje fra Marka Oršolića, koji je zapisao da “nije mudro održavati misu za bleiburške žrtve ako nisi zaštitio vjernike socijalnom i fizičkom distancom od virusa fašizma”.
Smatraju kako je sadašnjost bremenita zbunjujućim pogledom u našu prošlost, “a mirna i uljuđena budućnost može nam biti upitna ako ne budemo imali dovoljno pameti, hrabrosti i snage za suprotstavljanje tom virusu”.
“Nije dovoljno samo pamtiti žrtve fašizma, nego je nužno potrebno raskrinkavati fašizam danas – na našem pragu i u našoj kući. Treba nam pameti da jasno, bez uvijanja i kalkuliranja, artikuliramo što i kako želimo napraviti. Treba nam hrabrosti da krenemo u provedbu toga i snage da to i provedemo”, navode u Documenti.
Pismo zaključuju potrebom za društvenim pomirenjem u odnosu na prošlost, čemu ne pridonose pokušaji falsificiranja povijesti, ističuči da rasprave o ustašama i partizanima u bosanskohercegovačkom i hrvatskom društvu treba, ali ne na razini tko je koga više i kada ubio.
Izvor: Agencije