Dobri mikrobi: Kako bakterije štite naše tijelo?

Jeste li znali da vaše tijelo svakodnevno nosi sa sobom 100 triliona mikroba, što je jednako težini našeg mozga?

No, ne brinite, ta invazija mikroba nije štetna jer smo mi više u potrebi za mikrobima nego što su oni u potrebi za našim tijelima.

I možda ćete biti iznenađeni kada saznate da mikrobi koji vrebaju i čekaju svoju priliku mogu zapravo biti razlog zaštite od mnogih bolesti.

Streptokoki, stafilokoki i laktobacili – sve su to korisne bakterije, neki ljudi čak ih infiltriraju u svoja tijela uzimajući ih od drugih, da bi se tako bakterijama okoristili.

Ali kako bakterije zapravo štite naše tijelo?

Ljudsko tijelo poput zoološkog vrta

Naučnici su vodili duge ratove protiv bakterija jer su bakterije smatrane smrtonosnim i neprijateljskim organizmima koji se moraju eliminirati, te su tako naučnici otkrili antibiotike i sredstva za sterilizaciju, koji nam omogućavaju život u sigurnom i sterilnom okruženju.

Taj rat počeo je nakon pojave smrtonosnih bolesti uzrokovanih bakterijama, poput kolere, tuberkuloze i kuge, a potom su se pojavili i antibiotici, koji su spasili živote miliona ljudi i tako uspjeli u borbi protiv tih ubojitih organizama.

Moderna nauka, međutim, otkrila je nešto drugačije. Nisu svi mikroorganizmi tako pogubni, jer su mikrobi protiv kojih mi ratujemo oni od kojih naša tijela istovremeno zavise kako bi opstala u dobrom zdravlju.

Naučnici smatraju da je tijelo čovjeka u kojem su stotine triliona bakterija baš poput zoološkog vrta prepunog raznih stvorenja, s tim da između čovjekovog tijela i tih sitnih mikroorganizama postoji obostrano koristan odnos, koji pomaže tijelu da odstrani uljeze, proizvede potrebnu energiju i osigura rast i razvoj.

U nedavnim studijama naučnici su otkrili da stafilokoki stvaraju tanki sloj na koži koji je održava vlažnom i elastičnom, dok laktobacili ulaze u nosnu šupljinu i smanjuju sinusne infekcije.

Kad je riječ o bacilima, oni se infiltriraju u debelo crijevo i pomažu u stvaranju vitamina K, koji je itekako bitan za koagulaciju krvi i zdravlje kostiju.

Također, i mikroorganizam Helicobacter pylori, koji se nastanjuje u crijevima, pomaže u regulaciji probave i proizvodnji neophodne energije.

Prekomjerna higijena – štetna?

Naučnici su otkrili da su neke bolesti, poput dijabetesa, anksioznosti, depresije, gojaznosti i alergija, dijelom povezane s gubitkom stranih organizama u našem tijelu zbog upotrebe antibiotika.

Istraživači s Njujorškog univerziteta Martin Blazer i Maria Gloria proveli su zanimljivu studiju na plemenu Cheserta iz amazonske džungle, u kojoj je još prisutan primitivni život bez antibiotika, kako bi vidjeli učinak upotrebe sredstava za sterilizaciju, sapuna i antibiotika na mikroorganizme u našim tijelima.

Istraživači su bili šokirani kada su otkrili da je postotak štetnih oralnih bakterija kod populacije plemena Cheserta manji nego kod urbane populacije u gradovima uprkos njihovoj upotrebi pasti za zube i fluora, koji ubija bakterije.

Što se tiče štetnih bakterija u crijevima, kod amazonske populacije prisutan je viši postotak njih. Istraživači to pripisuju prehrani amazonske populacije, koja se sastoji od povrća, škroba i vlakana i koja je siromašna proteinima i mastima.

Također su otkrili, što je najvažnije, da je imunosni sistem ljudi plemena iz Amazonije bio jači jer nisu koristili deterdžente i tako su nosili u sebi prirodne bakterije.

Da bi otkrili ubijaju li zaista izolacija i sredstva za čišćenje štetne bakterije ili ne, istraživači su otišli u razvijeni brazilski grad Manaus, koji je na istoj nadmorskoj visini na kojoj živi pleme Cheserta i ima iste klimatske uvjete, da bi ispitali kako moderni život utječe na prirodne i korisne bakterije koje su prisutne s nama još od rođenja.

Istraživači su otkrili da su, uprkos opsesivnom korištenju deterdženata u jednom od domaćinstava koje je učestvovalo u eksperimentu, bakterije u toaletima, kao što su bakterije kože i crijeva, jednake onima u krevetima spavaćih soba jer sterilizatori i deterdženti, bez obzira na to što su opsesivno upotrebljavani, nisu uspjeli ubiti sve bakterije.

U istraživanju Univerziteta u Texasu ustanovljeno je da zrak pročišćen industrijskim sistemima za pročišćavanje sadrži više zaraznih bakterija od zraka koji dolazi kroz prozore.

To znači, kako istraživači smatraju, da upotreba deterdženata i izolacije ne znači nužno da smo u zdravom okruženju, kao i to da pretjerana higijena možda nije dobra za zdravlje.

Carski rez blokira bakterije

Kao što je već spomenuto, svaka osoba nosi sa sobom 100 triliona mikroba svakog dana, odnosno približno kilogram, ali, prema istraživanju Marije Glorije, mnoge od tih korisnih mikroba novorođenče može izgubiti ako je rođeno carskim rezom.

Mikrobi u porođajnom kanalu majke “utrkuju” se kako bi osigurali da fetus dobije mikrobe koji su mu potrebni dok prolazi kroz kanal. Laktobacili koji popunjavaju porođajni kanal ulaze u crijevo fetusa prilikom njegovog prolaska kroz kanal, te mu kasnije pomažu da lakše probavi majčino mlijeko.

To je upravo ono čega ostaje uskraćen fetus koji ne prođe kroz porođajni kanal nego bude rođen carskim rezom.

U nedavnom istraživanju naučnici su otkrili da će novorođenčad rođena carskim rezom vjerovatnije razviti bolesti poput alergija, astme i imunoloških poremećaja, za razliku od one koja se prirodno rađaju, upravo zbog gubljenja bakterija koje su u porođajnom kanalu.

Antibiotici – šteta ili korist?

Studije koje su istraživači proveli na miševima otkrile su da je vjerovatno da će oni kojima su ubrizgavani antibiotici u mladom dobu biti gojazniji od ostalih zbog gubitka dobrih mikroorganizama u svom tijelu.

Upravo neke od tih bakterija određuju jesu li miševi gladni ili ne, a bez njih miševi nastavljaju jesti bez prestanka, zbog čega postaju pretili.

To apsolutno ne znači da trebamo prestati koristiti antibiotike, koji spašavaju milione ljudskih života, nego ih zapravo trebamo pametno koristiti.

Upravo zbog toga neke farmaceutske kompanije razvijaju svoje antibiotike koji ciljaju štetne mikrobe, ali ne i one druge.

Također, u modernom dobu vidimo da doktori uzgajaju korisne mikrobe tako što uzimaju crijevne mikrobe iz organizma zdrave osobe i ubrizgavaju ih bolesnoj osobi kako bi imali koristi od njih u ozdravljenju.

Utvrđeno je da Helicobacter pylori, osim reguliranja probave, pomaže i u regulaciji hormona crijeva, određuje kada smo gladni, te proizvodi energiju potrebnu tijelu.

Izvor: AJ Documentary