Oglasi

Dobri duh Kastela vraća streličarstvo u modu

Jedinom vitezu streličaru u BiH, Ranku Bujiću želja je dovesti pravi viteški turnir na banjalučki stari grad.
Ranka Bujića su varaždinski vitezovi proglasili sebi ravnim prošle godineHaris Kustura / Al Jazeera

Piše: Mladen Obrenović

Svaki stari bosanski i hercegovački grad, nastao u Srednjem vijeku, ima svoju povijest i nudi priče za koju bi vjerojatno svaki holivudski scenarist dao bogatstvo i pretvorio ga u predložak u film. No, u Bosni i Hercegovini još nema dovoljno ideja, niti inicijative da se te priče, ako ne u film, pretvore u nešto što bi moglo donijeti koristi lokalnoj zajednici i poboljšati turističku ponudu.

Svjestan je toga i Ranko Bujić, jedini vitez streličar u Bosni i Hercegovini. Taj je svestrani Banjalučanin časnu titulu ponio prošle godine, kad su ga sebi ravnim proglasili vitezovi iz reda Svetog Nikole u Varaždinu. Inauguracija, koju je vodio meštar Radivoje Miladinović bila je prava mala svečanost i po svim viteškim pravilima, baš kao u starim vremenima.

„Plemić se rađa, a vitez se postaje. I tu sam titulu očigledno zaslužio promovisanjem kvaliteta života u Srednjem vijeku i prikazivanja istorije u 3D varijanti, ali sa živim ljudima“, reći će Ranko.


Ranko Bujić na zidinama Kastela [Haris Kustura]

Uz vitešku titulu, Ranko je i član Streličarskog kluba „Kastel“ iz Banje Luke u kojem je postigao zapažene rezultate i, zajedno sa sinom, kako kaže donio „more medalja“. No, u posljednje vrijeme promovira srednjovjekovno streličarstvo. Posjeduje tradicionalni, dugački luk i strijele, kakve su na ovim prostorima korištenje prije više stotina godina. Luk koji koristi, tzv. long bow ili tradicionalni luk, izrađen je u Sloveniji, od sedam vrsta drveta, a strijele koje izbacuje iznimno su precizne. Što, doduše, ovisi i o streličaru.

„Prepoznaju me ljudi na ulici i prija biti poznat, fin je osjećaj nositi titulu viteza, ali ne pravim se nešto važan i bavim se onim što volim. Isto tako, nikad nisam osjetio zavist, niti podsmjeh, a kamoli da me neko gledao kao čudaka jer sam vitez, nosam luk i strijelu, čudno se oblačim“, priča Ranko.

Entuzijazam pojedinca nije dovoljan

I prije preuzimanja odgovorne titule, želja mu je bila dovesti pravi viteški turnir u Banju Luku, na stari grad Kastel, izgrađenom još u rimskim vremenima, jer je to prilika pokazati slavnu povijest jednog grada, kraja, pa i države, ali i privući turiste. Viteški turniri, prikazi povijesnih bitaka, slavlja i zabave inspirirane Srednjim vijekom tako su česte i u susjednoj Hrvatskoj, ali i širom Srednje Europe.


Vitezovi su u Hrvatskoj turističke ikone, tvrdi Bujić [Haris Kustura]

„Definitivno je da u Hrvatskoj imaju kulturu viteštva, a lokalni čelnici brzo prepoznaju što donosi novac kroz turizam i vitezovi postaju turističke ikone. I tako nešto bi se moglo primijeniti i kod nas, pri čemu bi koristi imali svi – i grad, i zanatlije, i trgovci. Turisti će doći vrlo rado i drugi put. I to pokušavam uraditi u Banja Luci, jer imamo taj prekrasni Kastel. Imam želju, volju i snage da to pokrenem, samo mi nedostaje podrška gradskih otaca“, ukazuje Ranko.

Uvjeren je kako je to priča koja će se svidjeti ne samo turistima i lokalnom stanovništvu, nego i ljudima iz cijele Bosne i Hercegovine koji lako mogu nešto slično pokrenuti u svojim sredinama. No, entuzijazam pojedinca nije dovoljan – svjestan je toga i Ranko. Priča i kako srednjovjekovno streličarstvo „nije skup sport“, jer odjeća i prateća oprema nastaje u kućnoj radinosti. Jedini veći izdatak su luk i strijele, mačevi također, no i njihova cijena smatra se podnošljivom.


Supruga prati viteza na svim okupljanjima [ustupljeno Al Jazeeri]

„I sve to može biti turistički odlična priča, uz sve ono što Banja Luka ima – kajak i kanu, rafting, padobranstvo, prekrasni Vrbas... Samo treba prepoznati sjajnu ideju i veliki entuzijazam“, kaže Ranko. Hvali i suprugu Svjetlanu, koja kao prava dama prati svog izabranika na svim viteškim okupljanjima. Mlađi sin uspješan je sportski streličar, a stariji se odlučio za gitaru i u tome je, također, vrlo uspješan.

'Stolačka tarča' kao primjer

Ono što je banjalučkom vitez streličaru velika želja, već se dvije godine održava na jugu države. U hercegovačkom gradu Stolac tokom svibnja okupljaju se „vitezovi Herceg Stjepana Kosače“, skupina entuzijasta koja je osmislila sadržaje za manifestaciju pod nazivom „Stolačka tarča“. Središnji dio manifestacije je bitka za stari grad Vidoški, u kojem se Kosačini vitezovi bore protiv Mlečana.

„I ove se godine okupilo 70-ak vitezova koji se podijele u dvije skupine – jedni glume Mlečane, a drugi vitezove Herceg Stjepana Kosače. Sve to traje oko sat vremena, publika baš bude zadivljena i, na kraju, oduševljena kad 'osvojimo' utvrdu“, priča Anđelko Šutalo, kojem u prikazu velike bitke pripada uloga samog Herceg Stjepana.

Prepričava i kako je Ante Vujnović, predsjednik Turističke zajednice Stoca, na ideju došao posjećujući viteške manifestacije u Hrvatskoj, pa je uz pomoć Kliških uskoka osnovana slična udruga koja je okupila stolačke vitezove.


Bujić priča i kako srednjovjekovno streličarstvo 'nije skup sport' [Haris Kustura]

„Za vrijeme 'Stolačke tarče' grad se vrati u 15. stoljeće, a u goste nam dođu viteške postrojbe sa svom opremom. Samo ove godine 11 viteških društava iz Hrvatske i Slovenije došlo je u Stolac. Imali smo i dosta sadržaja za mlade, zanimljive srednjovjekovne predstave koje su držali ljudi iz Zagreba. I sve se to radi maksimalno autentično, jer kad uđete u jedan tabor ne možete naći ni komada plastike ili modernog materijala, osim onoga što je bilo u tom dobu“, priča Šutalo.

Spojiti modernu tehnologiju, holograme i tradiciju

Da viteške igre, prikazi bitaka i simulacija života kakav se, primjerice, živio u starim bosanskim i hercegovačkim gradovima prije 600-700 godina može biti dio turističke ponude dobrog dijela bh. gradova slaže se i Mladen Šukalo, samostalni stručni suradnik u Turističkoj organizaciji grada Banja Luka.

Za srednjovjekovne priče ljudi znaju samo po predanju, a povratkom u prošlost na moderan i zanimljiv način, uz korištenje suvremene tehnologije, mogu dosta toga doznati, navodi. Priča o planovima za nabavku opreme koja bi mogla simulirati događaje iz prošlosti, ali i mogućnosti korištenja holograma ili videoprojekcija.


Banjalučki vitez ima i svoj grb koji je sâm osmislio [Haris Kustura]

„I uz žive ljude čijim bismo angažmanom rekonstruisali određene događaje i prikazali vrijeme u kojima je banjalučki Kastel bio središte važnih istorijskih događaja, mogli bismo dočarati prošlost, pogotovo događaje iz vremena dvije imperije – otomanske i austrougarske, pomoću savremene tehnologije“, navodi Šukalo.

Veliki su planovi za poboljšanje ponude Kastela kad završe građevinski radovi, a u njima važno mjesto zauzimaju i događaji, ljudi i prilike koji su obilježili srednjovjekovnu povijest Banje Luke. U tom smislu, nastavlja Šukalo, razmišlja se o nabavci opreme, kostima i replika oružja, ali i poraditi na koreografijama i scenografiji koja bi Kastel vratila u Srednji vijek.


Bujić koristi tzv. long bow ili tradicionalni luk [Ustupljeno Al Jazeeri]

„Kao što kulturno-umjetnička društva rade kroz svoju usmjerenost na kulturni identitet, mi bismo se orijentisali na istoriju. Oni su okrenuti civilnom aspektu, a vitezovi nekom vojnom, pa bi to bila odlična prilika prikazati burnu istoriju Kastela koji je bio u kontaktu sa praktično svim civilizacijama na prostoru Balkana. Svaka od njih ostavila je značajan trag na grad i stvarno postoji veliki broj događaja koji se mogu koristiti u prikazima“, konstatira Šukalo.

I baš kao što planiraju u Banjoj Luci, a već rade u Stocu, na sličan bi način na njegovanju povijesne baštine mogli početi raditi i drugdje u Bosni i Hercegovini. I ne moraju to biti uvijek biti prikazi velikih bitaka, jer je ratova na ovim prostorima i previše. Dovoljno je samo ljude, barem na kratko, vratiti u neka sretnija, ljepša, bezbrižnija vremena. I svi će biti zadovoljni.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.