Dobitnik Pulitzera Benjamin Moser: Susan Sontag je shvatila Sarajevo kada mnogi nisu

Moser: Susan Sontag je bila spremna umrijeti za umjetnost tamo gdje je umjetnost bila najpotrebnija (Ustupljeno Al Jazeeri)

Susan Sontag je cijeli svoj život vjerovala da su kultura i civilizacija temelji društva za koje se treba boriti i za koje vrijedi i umrijeti, kaže u razgovoru za Al Jazeeru Benjamin Moser, američki pisac koji je sedam godina istraživanja i proučavanja života i rada Susan Sontag, jedne od najvećih američkih intelektualki 20. stoljeća, krunisao biografijom Sontag – život i djelo za koju je ove godine dobio Pulitzerovu nagradu.

“Dok sam skupljao materijal za knjigu upoznao sam njenu prijateljicu Merrill koja mi je ispričala kako su ona i Susan u mladosti imale jednu igricu u sklopu koje obje pristaju umrijeti ako bi njihova smrt značila da će Igor Stravinsky još uvijek biti živ. Ovo je na neki način banalan primjer, ali potvrđuje moju tezu da je ona stvarno bila spremna umrijeti za umjetnost tamo gdje je umjetnost bila najpotrebnija”, kaže Moser.

Ovu tezu potkrepljuje i dolaskom Susan Sontag u opkoljeno Sarajevo 1993. godine kada je u Pozorištu mladih postavila predstavu Čekajući Godoa, na taj način šaljući svijetu simboličnu poruku da opkoljeno Sarajevo čeka njegovu pomoć.

“Tek kad dođete u Sarajevo shvatite koliki je značaj te predstave. U Sarajevu svi vole Susan, jer je njima tada trebalo da ih svijet vidi kao ‘ljude od krvi i mesa’, kao normalne, obične ljude koji žive u jednom nenormalnom i užasnom vremenu. Upravo to im je i omogućila. Ona je shvatila da ljudi, da bi se osjećali kao ljudi, ne trebaju samo hranu, vodu i humanitarnu pomoć, već i kulturu i umjetnost. Shvatila je da je ta predstava potrebnija Sarajevu nego New Yorku ili bilo kojem drugom gradu koji nije u ratu”, dodaje.

Grad koji je prepoznao njenu iskrenost

O toj predstavi, koja je bila veoma popularna ne samo u BiH, već u cijelom svijetu, mogao bi, kaže nam, napisati cijelu knjigu. Posvetio joj je tri poglavlja, više od stotinu stranica, što samo po sebi govori o važnosti tog događaja. O tome se, kaže, u Americi mnogo pričalo, a mišljenja javnosti bila su podijeljena – dok su jedni bili oduševljeni, drugi su ismijavali taj čin, tvrdeći da to Susan Sontag radi zbog samopromocije.

“Mnogi ljudi nisu shvatali opasnost njenih dolazaka u Sarajevo kojima je rizikovala život. Čak su i ljudi u Bosni i Hercegovini, naviknuti na ‘safarije’ na koji su dolazile tadašnje svjetske zvijezde, bili skeptični na početku. To za njih jeste bio jedan vid promocije, došli bi u Sarajevo na dan-dva, a onda bi otišli u Pariz ili New York gdje bi pričali svoja iskustva svjetskim medijima. Susan je jedna od rijetih koja je uspjela dokazati da to sa njom nije bio slučaj.”, pojašnjava.

Dodaje kako su ljudi u opkoljenom Sarajevu jednostavno prepoznali njenu iskrenost i autentičnost.

“Bio sam na pijaci sa Harisom Pašovićem i zamolio sam ga da jednu običnu građanku koja prodaje povrće pita zna li ko je Susan Sontag. Ta žena se uvrijedila jer sam pomislio da ne zna ko je ona, znala je sve o njoj, ističući kako je Susan pokazala svijetu da u Sarajevu žive civilizovani ljudi. To je na mene ostavilo ogromna utisak, jer jedna takva obična žena u Miamiju ili Chicagu sigurno ne bi znala ko je Susan Sontag. Zbog toga mi je Sarajevo važno, jer mislim da je ona baš ovdje ostavila najdublji trag i da će sjećanje na nju ovdje trajati zauvijek”, naglašava Moser.

Sedmogodišnje istraživanje

Život i rad Susan Sontag, američke autorice, esejistice i publicistkinje, u velikoj mjeri simboliziraju američko dvadeseto stoljeće. Moserovo istraživanje njenog intektualnog, socijalnog i emotivnog života uslijedilo je kada ga je prije osam godina (nakon što je pročitao Moserovu biografiju o Clarice Lispector) kontaktirao David Rieff s prijedlogom da napiše biografiju o njegovoj majci (Susan Sontag).

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

“Za mene je to bila velika čast, ona je bila jedna od najznačajnih ličnosti u Americi. Iako niste mnogo znali o njoj, sigurno ste u to vrijeme znali ko je ona. Bio sam počastvovan ovom ponudom, no ipak me je bilo malo strah zbog njene veličine, nisam bio siguran da ću uspjeti predstaviti njen lik i djelo onako kako dolikuje. Pristao sam, naravno, ali sam od početka znao da to neće biti lagano”, kaže Moser.

U narednom periodu njegove bojazni su potvrđene. Uslijedilo je opsežno istraživanje njenih radova, razgovori s ljudima s kojima je bila bliska, a koji su utjecali na formiranje njene ličnosti, iščitavanje njenih objavljenih djela i rukopisa, ali i neobjavljenih dnevnika koje mu je ustupila porodica.

“Ne samo da sam dobio njene dnevnike, kojih je zaista bilo mnogo, već su mi oni dali i njen računar. Jako je čudan osjećaj ‘roviti’ po tuđem računaru, sve vrijeme sam osjećao nelagodu i pritisak”, iskren je.

“Ljudi su uglavnom zainteresovani za njenu ličnost, ponašanje i karakter, ali ono što mene fascinira je njeno pisanje. Također mi je fascinantno kako je ova djevojka koja potiče iz jedne obične porodice srednje klase postala Susan Sontag. Zaista sam počašćen što sam dobio priliku pogledati na svijet iz njene perspektive. Fascinantna mi je ta njena ekstremnost, ona je u isto vrijeme i dobra i zla, u isto vrijeme je i heroj i čudovište. Očaravajuće i zbunjujuće je vidjeti osobu sa toliko različitosti u sebi”, dodaje.

Promocija u Sarajevu

S obzirom na to da je Susan Sontag svoj trag ostavila po cijelom svijetu i bila emocionalno i društveno angažovana na brojnim događajima – od rata u Vijetnamu, preko pada Berlinskog zida do opsade Sarajeva – istraživanje je podrazumijevalo i brojna putovanja.

Otvara Bookstan

Benjamin Moser krajem oktobra stiže u Sarajevo gdje će otvoriti ovogodišnje izdanje međunarodnog književnog festivala Bookstan. Tim povodom izdavačka kuća Buybook izdat će opsežnu knjigu Sontag: život i djelo, u prijevodu Senade Kreso.

Ovo je prva knjiga koja se temelji na autoričinoj arhivskoj građi nedostupnoj javnosti, kao i na razgovorima s mnogim ljudima koji nikad ranije nisu govorili o Sontag. Za ovu biografiju Moser je ove godine nagrađen Pulitzerovom nagradom.

“Postati pisac je strašna odluka, naročito kada ste veoma mladi, time se počnete baviti jer ništa drugo i ne biste znali raditi. Ja ne mogu biti doktor, inženjer ili nešto slično tome. Postao sam pisac jer sam morao, iako je to teška i iscrpljujuća profesija. Pulitzerova nagrada je dokaz da je moja odluka bila ispravna, iako još uvijek ponekad posumnjam u to. Mislim da sam imao 35 godina kad sam se zapitao da li sam možda ipak trebao biti advokat.

Život pisca je pun nesigurnosti, tako da ova nagrada meni znači više nego što mogu riječima opisati. Ali mislim da je ovo velika čast i za Susan Sontag, jer je upravo njen život ogroman izvor informacija koje ovu biografiju čine onim što jeste”, kaže Moser.

“Mislim da ne postoji niko ko je ostavio svoj trag tako internacionalno kao što je to Susan Sontag. Vjerujem da niko iz prve ruke nije iskusio svijet i svu njegovu raznolikost – od različitih kultura, umjetnosti, političkih uređenja i svega što možete naći u raznim krajevima svijeta – kao što je to Susan doživjela. Imao sam težak zadatak, jer postoji toliko dobrog materijala da sam svaki dan morao biti apsolutno fokusiran kako bih uspio procesirati sve ono što je jedna ovakva ličnost ostavila iza sebe”, kaže.

Na karti mjesta i gradova koje je posjetio tokom pisanja ove biografije posebno mjesto zauzima Sarajevo, grad kojeg je prvi put posjetio prije sedam godina, a u koji se krajem ovog mjeseca ponovo vraća kako bi sarajevskoj publici na međunarodnom književnom festivalu Bookstan predstavio biografiju o Susan Sontag.

“Tada sam došao jer sam želio saznati više o Sarajevu, kopkalo me zbog čega je došla baš tu. Prva stvar koja me šokirala je blizina Sarajeva središtu Evrope, nisam znao da vožnja avionom od Beča do Sarajeva traje samo 45 minuta. Sada dolazim predstaviti biografiju o njoj. Još uvijek ne znam da li će festival biti održan regularno ili online, ali siguran sam da će biti odlično, jer ipak organizujemo promociju u gradu koji je voli i kojeg je ona voljela”, zaključuje Moser.

Izvor: Al Jazeera