Oglasi

Do 2100. godine otopit će se trećina himalajskih ledenjaka

Globalno zatopljenje moglo bi otežati život oko 1,9 milijardi ljudi, piše u izvještaju Međunarodnog centra za razvoj planina.
Ako se emisija plinova ne smanji, otopit će se čak dvije trećine svih himalajskih ledenjakaIlustracija

Globalni porast temperatura do kraja 21. vijeka mogao bi rezultirati otapanjem trećine ledenjaka u himalajskom području, čak i ako se ispune svi ciljevi koje je čovječanstvo pred sebe postavilo kada su posrijedi klimatske promjene, piše u saopćenju Međunarodnog centra za razvoj planina, koji je proveo istraživanje o stanju ledenjaka na Himalajima.

Prema podacima Centra sa sjedištem u Katmanduu, koje prenosi Hina, piše da bi takav scenarij mogao otežati život oko 1,9 milijardi ljudi koji žive u tom području.

Čak i u slučaju da se emisija ugljen-dioksida znatno smanji te da se globalno zagrijavanje uspije ograničiti na 1,5 stepeni Celzija, do 2100. godine otopit će se 36 posto glečera u regiji Hindu Kush Himalaja, tvrde stručnjaci.

Od Afganistana do Mijanmara

Ako se emisija plinova ne smanji, otopit će se čak dvije trećine svih himalajskih ledenjaka.

"Za ovakvu klimatsku krizu do sada još niste čuli", kaže Philippus Wester, jedan od autora izvještaja.

"Globalno zagrijavanje moglo bi značajno izmijeniti izgled glečerima pokrivenih planinskih vrhova za nešto manje od jednog stoljeća. U najboljem slučaju, čak i ako budemo jako uspješni u savladavanju globalnog zatopljenja, svejedno ćemo izgubiti bar trećinu glečera."

Himalajsko područje proteže se preko osam zemalja, od Afganistana do Mijanmara, ili na oko 3.500 kilometara.

Voda sa vrhova planinskih lanaca stiže do najvećih svjetskih riječnih sistema, među kojima su Ganges, Ind, Mekong i Irrawaddy, a one pitkom vodom opskrbljuju 1,65 milijardi ljudi.

Ugrožene životinje i biljne zajednice

Otapanje ledenjaka moglo bi prouzrokovati izlijevanje ledenih jezera, ugrožavajući život planinskih i nizinskih životinjskih i biljnih zajednica, piše u izvještaju.

Glavni izvori zagađenja nalaze se u gusto naseljenim dijelovima Indo-gangeške nizije.

U izvještaju na 627 strana piše da će himalajskoj regiji do 2030. godine trebati između 3,2 i 4,6 milijardi dolara godišnje kako bi se prilagodila klimatskim promjenama, a do 2050. godine između 5,5, i 7,8 milijardi dolara.

Izvor: Agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.