Oglasi

Djeca s poteškoćama u razvoju teško do obrazovnih institucija

I vladin i nevladin sektor kažu kako su problem kapaciteti, dok iz Ministarstva poručuju kako se radi na unapređenju.
Sagovornici Al Jazeere ističu neophodnost stvaranja jedinstvene jedinice koja bi se bavila djecom s poteškoćama u razvojuUstupljeno Al Jazeeri

Veliki broj djece s poteškoćama u razvoju nalazi se na listama čekanja odgojno-obrazovnih institucija u Sarajevu, bilo nevladinog tipa (NVO EDUS), bilo da je riječ o Zavodu za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica, a sve zbog manjka kapaciteta, i prostornog i kadrovskog. 

I Mjedenica i EDUS kažu kako nadležni trebaju omogućiti više, a iz nadležnog Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo govore kako su "u stalnim pregovorima koji se odnose na rješavanje" ovog problema.

Na listi čekanja su i troje djece jedne majke, koja je zamolila da ne objavljujemo njen identitet s obzirom na to da u porodici ne postoji razumijevanje za njihove probleme. Najstarije dijete ima poremećaj senzorne integracije i neke elemente autizma te usporen psihomotorni razvoj, srednje usporen govorno-jezički razvoj, dok najmlađe dijete ovih dana puni tri godine i trenutno je u kategoriji tipične djece.

"Na listi EDUS-a smo devet mjeseci jer nema dovoljno kapaciteta. Čuli smo mnogo o programu ove organizacije i prijavili smo se prošle godine. Prijateljica mi je toplo preporučila ovu organizaciju i kazala kako je ovo nešto što je najbolje na prostoru bivše Jugoslavije. Najstariji sin trenutno ide u centar 'Vladimir Nazor', ali bi voljeli da uspije ići po EDUS-ovom planu, o kojem smo čuli mnogo toga dobrog", ističe ona u razgovoru za Al Jazeeru.

Dodaje kako je ova nevladina organizacija ove zime uspjela besplatno organizirati zimsku školu za djecu na listi čekanja.

"Išli su tri tjedna, po tri dana i tri sata u zimsku školu i već tada se vidio značajan napredak. Ono što je posebno dobro je što EDUS organizira i besplatnu edukaciju za roditelje, što bi negdje bilo veoma skupo, a to je samo jedna od mnogih bitnih stvari koje nude. Nikako da nadležni pomognu u radu, da dobiju više prostora. Žao mi je da se moraju 'krpiti' za sredstva, a zaista dobro rade. Svako dijete ima individualni program, visoki nivo posvećenosti je prisutan, terapije se prilagođavaju djetetu tokom rada. Nije mi jasno kako nema sluha da se takvoj organizaciji ne olakša pristup prostoru, sredstvima za rad..."

Pitanje prostora i stručnog kadra

Nirvana Pištoljević, izvršna direktorica EDUS-a, ističe kako njena organizacija najviše radi sa djecom koja imaju poremećaj autističkog spektra, s obzirom na to da je više od 100 mališana upisano u programe koje realizira njena organizacija, a više od 50 ih čeka upis, te dodaje kako "NVO sektor postade zadužen za odgojno-obrazovni rad sa djecom sa poremećajima u razvoju".

"Zato što naša zemlja nema kapaciteta niti dovoljno stručnog kadra da pruži ono što je konvencijama ovoj djeci prepisano ili da pruži kvalitet rada u vidu modernijih metoda, koje su u svijetu već odavno naučno dokazane i preporučene kao najbolje prakse. Iako smo potpisnici mnogih konvencija i obavezali se da ćemo pružati servise rane intervencije i da ćemo imati inkluzivne odgojno-obrazovne programe, to baš nije tako na terenu. Komplikovani sistem sa toliko nivoa vlasti i nejasne nadležnosti doveli su do toga da je jako teško uvesti ikakve inovacije, uticati na promjene zastarjelih sistema ili čak sprovesti zakone koje već imamo", kaže Pištoljević.

Nevladina organizacija na čijem je ona čelu pruža tretmane rane intervencije za mališane uzrasta od 18 mjeseci do tri godine s identificiranim kašnjenem u razvoju te, u saradnji sa Zavodom Mjedenica, predškolski specijalizirani multidisciplinarni program (3-7 godina) i osnovnoškolski program (od I do VII razreda).

Ni popis nije pomogao

Na njihovim listama čekanja nalazi se više od 50-ero djece raznih uzrasta, a iz Zavoda Mjedenica navode kako je uopće teško procijeniti koliko u Sarajevu i cijeloj Bosni i Hercegovini ima djece s problemima u razvoju.

"Nadali smo se u struci da će na nedavnom popisu biti barem neko pitanje ovog tipa, ali ništa nije tretirano. Dakle, samo se može pretpostavljati koliko djece ima. Najadekvatniji podaci su oni koji su prošli sistem kategorizacije, ali ima roditelja koji to odbijaju, pa ima i neslaganje sa nalazima. Ono što treba istaći je činjenica da je sve više takve djece i da se njihovo stanje mijenja", govori za Al Jazeeru Selmir Hadžić, direktor Zavoda za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica.

"Nama se javljaju roditelji u bilo koje vrijeme i stalno dobijamo nove zahtjeve za opservacije. Trenutno ima 14 učenika osnovnih škola koji su u procesu opservacije i oni će najvjerovatnije trebati ovaj sistem. Što se tiče predškolskog uzrasta, vrtić je kao jedna cjelina registrovan 1997. i prvi je u BiH tog tipa. Predviđen je bio za maksimalno do 25-ero djece. Prije dvije godine dobili smo 80 zahtjeva za upis, od čega je upisano 30-ero djece jer smo uspjeli neke prostorije adaptirati i prilagoditi za rad sa djecom."

Nakon što je ovaj problem adresiran Ministarstvu, ono je tokom ljeta 2015. našlo rješenje i izdalo treći sprat OŠ "Vladislav Skarić", kao privremeno rješenje.

"Tako je krenulo oktobra 2015. iako su to već kapaciteti preko onih koje imamo. Trenutno imamo 26-ero djece u Zavodu, u dijelu u OŠ 'Vladislav Skarić' još 33-oje djece. To je nešto što prevazilazi kapacitete, no u poređenju s time da su djeca mogla ostati kući - učinili smo dobar korak", ističe Hadžić.

Jedinstveno tijelo

I on i Pištoljević ističu neophodnost stvaranja jedinstvene jedinice koja bi se bavila djecom s poteškoćama u razvoju.

"Mislim da bi takav centar trebao pripadati jednoj od ustanova koja bi se napravila na predškolskom nivou. Mislim da ne bi bio problem izdvojiti jednu zgradu, čak i oštećenu tokom rata, jer ima dosta ljudi spremnih za donaciju. Ta institucija mora imati snagu ustanove i mislim da bi javna ustanova za predškolski nivo bila idealno rješenje."

U EDUS-u predlažu stvaranje pokaznog naučno-istrazivačkog centra koji će pružati više nivoa podrške: rana intervencija, inkluzivni predškolski program, školski program, dodatni edukativni tretman za djecu u redovnim školama / vrtićima, edukacija profesionalnog kadra, edukacija roditelja te naučno-istraživački institut.

"U ovakav centar mogli bismo primiti blizu 200-250 mališana, s poteškoćama i bez njih. Pomogli bismo s listom čekanja JU 'Djeca Sarajeva'. Završili bismo sa našim listama čekanja i imali mogućnost pokrenuti koordinirane treninge sa Ministarstvom da se pojačaju kapaciteti u postojećim javnim ustanovama te da EDUS kao NVO nema potrebe da postoji više", objašnjava Pištoljević.

"Od premijera Kantona Sarajevo, Ministarstva obrazovanja i JU 'Djeca Sarajeva' već imamo idejni plan za renoviranje porušenog vrtića i korištenje u svrhu multidisciplinarnog naučnog centra, koji smo ranije spomenuli. No, još čekamo na odgovor i administrativno pokretanje svih tih obećanja."

Ona ističe kako EDUS ima multidisciplinarne i jako intenzivne svakodnevne odgojno-obrazovne programe.

"Nama dolaze djeca iz cijele BiH, ali iz regije i Evrope na procjene i pravljenje individualnih razvojnih planova i programa rada. Programe koje imamo trenutno sprovodimo u partnerstvu sa Ministarstvom obrazovanja, nauke i mladih Kantona Sarajevo, Zavodom Mjedenica, ali konstantno imamo liste čekanja jer broj djece prevazilazi sve norme, i prostorno i ljudski", dodaje direktorica EDUS-a.

"Mi sad imamo 115-ero djece u svim segmentima rada, te 36-ero djece vrtićkog uzrasta i 11-ero djece za ranu intervenciju na listi čekanja, koja samo raste. U suštini, ma koliko to grubo bilo, istina je da [nadležni] čekaju da se ta poteškoća ili razvojno kašnjenje u ranoj razvojnoj dobi pretvori u doživotni invaliditet! Rana intervencija, naročito u razvojnoj dobi do treće godine, ključ je za sveobuhvatno unapređenje nivoa funkcionisanja djeteta te jedina mogućnost za 'otklanjanje' ili bar 'ublažavanje' kašnjenja ili poteškoće doživotno. Do pete godine razvije se 90 posto mozga, to su najbitnije godine za bilo kakvu intervenciju i velike promjene, a u BiH je trend da se djeca do treće godine nigdje ne upućuju i da se često i škola odgađa do sedme godine. Dakle, uveliko se primjenjuje jako štetan trend 'čekanja'."

Stalni pregovori

Iz nadležnog ministarstva navode kako nastoje riješiti ove probleme i kako su u stalnim pregovorima u vezi s rješavanjem problema vezanih za prostor, a koji je neophodan za upis ostale djece koja su na listi čekanja za upis u predškolsku ustanovu u Zavodu Mjedenica.

"Problem u pronalaženju prostora za djecu sa liste ogleda se i u činjenici da bi realizacija aktivnosti koje provodi EDUS bila otežana ako bi se realizirala na više prostora (Mjedenica, OŠ 'Vladislav Skarić' i eventualni treći prostor)", kaže Nihada Čolić, savjetnica ministra.

Dodaje kako će Ministarstvo u narednom periodu, u saradnji s UNICEF-om i EDUS-om, organizirati stručno usavršavanje za profesionalce, profesore predškolskog odgoja i profesore razredne nastave, a koji će proći obuku za primjenu ABA-metode u radu sa djecom iz autističkog spektra.

"Ministarstvo će u narednom periodu pripremiti strategiju za inkluzivno obrazovanje, u saradnji s organizacijom 'Save the Children', za period narednih sedam godina, sa preciziranim aktivnostima koje će doprinijeti odgoju i obrazovanju učenika sa poteškoćama. Također je bitno napomenuti da je u toku izrada novih zakona o predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju, u kojima je posebna pažnja posvećena djeci i učenicima sa poteškoćama u razvoju, kao i da je izrađen i Pravilnik o inkluzivnom obrazovanju, koji će biti objavljen nakon usvajanja navedenih zakona", ističe Čolić.

Školska djeca

Iz Mjedenice upozoravaju kako dodatno zabrinjava situacija djece školskog uzrasta.

"Ne bi se smjelo desiti da neko dijete ne bude upisano u školu i da bude kući. Ima djece koja iz raznih razloga trebaju preći iz redovnih škola kod nas i zato nam je potreban veći broj stručnjaka kako bismo odgovorili na ove izazove", dodaje Hadžić i objašnjava zbog čega još postoje liste čekanja, osim pitanja kapaciteta.

"Nama se u junu javljaju roditelji koji žele upisati dijete i na osnovu funkcionisanja djeteta prave se grupe. Ako se javi više djece na nižem nivou fukcionisanja, onda morate manje upisati; ako je viši nivo, onda može više djece u razredu. Ukoliko se desi odustajanje nekog djeteta, odmah zovemo nekoga ko se ranije javio, ali sve zavisi od stepena i ne možemo staviti nekog sa višim stepenom u grupu nižeg stepena, To su opredjeljujući faktori, kao i to kako mi nemamo sistem cjelodnevnog boravka. Naša djeca ne mogu zadržati toliku pažnju, to bi bilo nehumano čuvanje djeteta."

Razgovarali smo s nekoliko roditelja čija djeca imaju poteškoće u razvoju i oni, uz molbu da ne budu imenovani, ističu kako je zaista problem manjka kapaciteta i kako se nadaju da će biti bolje ako se svi nadležni aktiviraju.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.