Djeca s poteškoćama u razvoju ne mogu ni u vrtić

Roditelji odustaju od razvoja svog djeteta jer nemaju novca za to, kaže majka dječaka s autizmom (AP)

Fatima Insanić-Jusufović, majka četvorogodišnjih blizanaca, ove godine predala je nekoliko zahtjeva za upis svoje djece u sarajevske predškolske ustanove.

Njena djevojčica dobila je pozitivan odgovor iz jednog vrtića, međutim, njen sin, dijete sa autizmom, nije primljen niti u jedan.

On će zbog toga, zajedno sa ostalom djecom s poteškoćama u razvoju i njihovim roditeljima, 4. septembra, umjesto u vrtić, otići na sastanak sa predstavnicima vlasti kako bi se konačno pronašlo trajno rješenje za sve veći broj ove djece koja završavaju na listama čekanja za upis u obrazovne ustanove, jer nemaju dovoljno stručnog kadra ili prostora za njih.

“Sada sam u situaciji da razdvajam blizance. Vrtići kojima smo se obratili su rekli da oni ili nemaju mjesta ili nemaju pedagoške kapacitete da zadovolje potrebe mog djeteta. Jedan od tih vrtića mi je ponudio četiri sata boravka uz asistenta kojeg bismo mi plaćali, a onda opet moramo naći nekoga ko će ga čuvati ostala četiri sata i to platiti. To su hiljade maraka mjesečno koje bi roditelj morao da potroši za razvoj svog djeteta kako bi bilo spremno da jednom upiše osnovnu školu”, kaže razočarano Insanić-Jusufović, jer sistemskog rješenja i podrške nadležnih vlasti nema – od same dijagnostike, preko tretmana i rada s djetetom pa na kraju do njegovog obrazovanja.

“Mi smo svjedoci situacija gdje roditelji odustaju od razvoja svog djeteta jer nemaju novca za to”, upozorava ova majka.

Više od 80 djece za upis u vrtić

Proteklih godina, roditelji su, dodaje, jedinim dijelom bili oslobođeni tog finansijskog tereta, jer je Udruženje za unapređenje obrazovanja i podrške djeci s poteškoćama u razvoju EDUS kroz javnu ustanovu Zavod za specijalno obrazovanje i odgoj djece Mjedenica radilo sa djecom u osnovnom i predškolskom obrazovanju.

Međutim, ove godine uveliko su premašeni prostorni i kadrovski kapaciteti u odnosu na broj zahtjeva za upis djece, tvrde iz Mjedenice.

“Mi smo imali prijelazno rješenje u saradnji sa Vladom Kantona Sarajevo i Ministarstvom obrazovanja, nauke i mladih KS, pa smo u Osnovnoj školi ‘Vladislav Skarić’ dvije godine radili na jednom spratu škole. Sada se povećao broj djece. Prošle godine smo upisali 59 djece u predškolski program. Ove godine imamo više od 80 zahtjeva samo za predškolski program, što je daleko od naših kapaciteta. Mi možemo primiti 20 djece u vrtić Sunce u Mjedenici i djeca koja su prošle godine išla, nastavit će i ove. Ostale, nažalost, ne možemo primiti”, objašnjava Selmir Hadžić, direktor Zavoda Mjedenica, dodajući da su roditelji s pravom razočarani.

Oni su cijelo ljeto proveli organizirajući sastanke sa predstavnicima kantonalnih i općinskih vlasti. Načelnik općine Novo Sarajevo Nedžad Koldžo ponudio je zgradu jedne osnovne škole na Grbavici.

“Predložilo smo da zajedno guramo da Mjedenica dobije tu zgradu na Grbavici i da im Ministarstvo dodijeli dodatni kadar, ali Mjedenica je to odbila”, kaže Insanić-Jusufović, dok Hadžić tvrdi da Zavod nije odbio tu opciju, nego da je jasno kazao na sastanku da je njihova osnovna djelatnost osnovno obrazovanje, a vrtić samo segment rada, zbog čega nemaju kapacitet.

“Mi smo to adresirali ministarstvu, da to jednostavno ne mogu zakonski riješiti unutar ovakvih ustanova, molili smo da to bude riješeno u okviru ustanove čija je osnovna djelatnost predškolski odgoj”, kaže Hadžić.

‘Sve se svelo na igranku’

Načelnik Novog Sarajeva ponudio je da se problem riješi kroz Centar za odgoj, obrazovanje i rehabilitaciju Vladimir Nazor, koji je bio raspoložen da proširi svoje kapacitete.

“I tu bi se EDUS-ov program provodio. Međutim, prvi problem je da centar nema registrovanu predškolsku djelatnost a s druge strane sav edukovani kadar, koji je izrastao u magistre i profesore nauka, koji su koordinatori tog programa koje nudi EDUS, uposlenici su Mjedenice”, tvrdi Insanić-Jusufović.

Tako je, dodaje, na posljednjem sastanku sa vlastima zaključeno da će zgrada na Grbavici biti dodijeljena Centru Vladimir Nazor koji će prihvatiti program EDUS-a za rad sa djecom s poteškoćama u razvoju, te da će ministar obrazovanja, nauke i mladih KS Elvir Kazazović upriličiti sastanak sa uposlenicima Zavoda Mjedenica kako bi se našao način kako da oni, koji su ključni za nastavak rada s djecom, pređu u Centar Vladimir Nazor.

“Međutim, školska godina počinje a ništa od toga se nije desilo. Mi smo potrošili tri mjeseca, sastančenja, kreiranja prijedloga, planova… Zar nije sramota da roditelji koji nisu iz te oblasti kreiraju razne programe za ministarstvo obrazovanja. Ove institucije su mogle da donesu konačno rješenje a to se svelo na igranku, a najviše su oštećena ta djeca koja ne mogu više da čekaju”, kaže Insanić-Jusufović.

Dodaje da je u posljednjem godišnjem izvještaju o radu Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih KS vidljivo da se rad sa djecom sa poteškoćama u razvoju samo deklarativno navodi, a da u budžetu, kaže, nema niti jedna stavka o tome.

“U posljednjem izvještaju, za period od 1. januara 2017 do 31. jula 2017, ima samo jedna stavka za neku komisiju za inkluziju za koju je budžetirano za čitavu godinu 7.000 KM. U tom izvještaju se vidi da se nekim stavkama uštedilo, pa tako da se ne može govoriti i o nedostatku novca. U svojem godišnjem izvještaju koje usvojila Vlada KS za 2016, Ministarstvo niti u kapitalnim niti u durgoročnim ciljevima rada nema niti jednu jedinu rečenicu koja se tiče djece sa poteškoćama u razvoju”, kaže kritično majka dječaka sa autizmom.

‘Odrasli ih kriju kao zadnje sramote’

Iz Ministarstva obrazovanja, nauke i mladih KS nismo uspjeli dobiti odgovor na pitanje zašto nema novca i strategije za ovu oblast te zašto nije pronađeno konačno i sistemsko rješenje za upis djece i kada roditelji mogu očekivati da njihova djeca budu upisana u predškolske i školske ustanove.

Roditelji kažu, da ukoliko ne dobiju odgovore na ta pitanja i na sastanku u ponedjeljak, jedina im opcija ostaju demonstracije.

“Vlasti trebaju shvatiti da je svaka uložena jedna marka u predškolskom uzrastu ekvivalentna deset KM koje će se potrošiti za to isto dijete s poteškoćama u razvoju ako dođe u fazu potrebe u osnovnom obrazovanju”, ističe Insanić-Jusufović.

Trenutno je za EDUS-ov program apliciralo 200 mališana, kako u vrtiće tako i osnovne škole, a to je, dodaje, samo vrh ledenog brijega.

“Ne zna se za hiljade druge djece koja nisu aplicirala na program, a sjede po kućama i odrasli ih kriju kao zadnje sramote iako je 21. stoljeće”, zaključuje Insanić-Jusufović.

Izvor: Al Jazeera