Oglasi

Djeca nezaštićena od seksualnih prestupnika

Federacija BiH i dalje nema registar osoba osuđenih za seksualno iskorištavanje i zlostavljanje djece koje često ponavljaju svoja djela nakon zatvora.
Statistike pokazuju da osuđene osobe u pravilu ponavljaju ova ponašanja prema djeciEPA

Bosna i Hercegovina je jedna od rijetkih zemalja u Evropi koja se nije uhvatila u koštac sa problemom seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece, upozoravaju stručnjaci.  

Registar osoba koje su osuđene za krivična djela seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece za sada postoji samo u bh. entitetu Republici Srpskoj, dok u drugom entitetu Federaciji BiH još nije donesen zakon o njegovom formiranju.  

Istovremeno, osuđene osobe, nakon što odsluže kaznu i izađu na slobodu, pokazuju statistike, ponavljaju svoja ponašanja, a djeca ostaju izložena stalnoj opasnosti.

"Nemamo Registar za cjelokupan teritorij, a što je jedan ogroman sigurnosni problem… Obzirom da smo mi mala država i da ujutro se možemo naći na jednom kraju naše zemlje a već kroz nekoliko sati na drugom kraju, smatram da Registar treba obuhvatiti cijeli teritorij BiH. To je dobar način da se počinioci pokušaju zadržati podalje od svojih potencijalnih žrtava, djece, da ta lica budu pod stalnim nadzorom nadležnih institucija, da se prati njihovo kretanje, da se onemogući da poslije izdržane kazne rade sa djecom po bilo kom osnovu ili da se približavaju objektima u kojima borave djeca", objašnjava Vildana Zrnanović-Hasanović, izvršna direktorica Asocijacije psiholoških i poligrafskih ispitivanja koja se zalagala usvajanje zakonske regulative za uspostavljanje Registra u RS-u.

Srđan Vujović iz organizacije Save the Children također ističe da se bez postojanja registra osuđenih osoba ostavlja mogućnost da one ostanu bez nadzora ili podrške nakon što odsluže kaznu.

Ističe da statistike pokazuju da oni u pravilu ponavljaju ova ponašanja, pa su često poznati kao povratnici u vršenju krivičnih djela seksualnog iskorištavanje i zlostavljanje djece.

"U FBiH i Brčko Distriktu ne postoji poseban vid kontrole nakon što osuđeni za krivična djela seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece izađe iz kaznenopopravne ustanove. U RS postoji Zakon o posebnom registru lica pravosnažno osuđenih za krivična djela seksualne zloupotrebe i iskorištavanja djece koji reguliše ovu oblast. Tako se ovim zakonom pored same evidencije utvrđuju mjere sigurnosti od ponovnog činjenja, obaveze osobe upisane u registar, kao i kazne u slučaju kršenja tih obaveza", objašnjava Vujović.

Prijedlog zakona u FBiH

Zastupnica Socijaldemokratske partije (SDP) BiH u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Lana Prlić nedavno je uputila u proceduru prijedlog zakona o posebnom registru, koji je, kako kaže, uskladila sa sličnim zakonima u EU i u susjednim zemljama.

"To je neka priča koja je postojala i u prošlom mandatu, ali nažalost nije naišla na usvajanje od kolega u Parlamentu. To je stvar političke volje i nažalost kod nas u parlamentima je još uvijek bitnije ko predlaže a ne šta se predlaže. Ovaj problem nije ni nacionalni ni etnički, tako da treba razmišljati da je to zakon za buduću generaciju, za našu djecu, za ugroženu kategoriju”, ističe.

Prlić objašnjava da bi prema prijedlogu zakona registar bio tajan, kao što je učinjeno u RS-u, jer, dodaje, Agencija za zaštitu ličnih podataka ne bi dozvolila da takvi podaci budu dostupni javnosti.

Oni bi se stoga mogli samo dati sudovima, tužilaštvima, kao i organima, organizacijama i ustanovama koji imaju neposredni kontakt sa djecom. Također, registar bi sadržavao lične podatke i fotografije, kao i djelo koje je počinjeno. Bio bi trajan, što znači da se ti podaci ne bi brisali.

"Svaka obrazovna institucija ili druga organizacija koja radi indirektno ili direktno sa djecom pri upošljavanju novih uposlenika mora da provjeri da li se ta osoba nalazi u tom registru, slanjem zahtjeva prema upravi policije, odnosno tužilaštvima, i oni su dužni da dostave tu informaciju u što kraćem roku kako bi se izbjegla situacija da prestupnik bude u blizini djece”, kaže Prlić.

Brojni zahtjevi za provjeru u RS-u

Ovakva praska već postoji u RS-u. Iz Ministarstva unutrašnjih poslova ovog entiteta kažu da se podaci iz Registra mogu dati sudu, tužilaštvu i organima unutrašnjih poslova, organizacijama, ustanovama institucijama i udruženjima koja ostvaruju neposredan kontakt sa djecom ako za to postoji opravdan interes, kao i drugim organima, organizacijama i ustanovama koje su nadležne za vođenje postupaka za ostvarivanje zaštite prava i interesa djece.

Podaci iz Registra mogu se dati i organima drugih država, u skladu sa pravilima međunarodne pravne pomoći.

“MUP Republike Srpske je od oktobra 2018. godine, od kada se vodi Registar, odgovorio na brojne zahtjeve za provjeru lica koje su mu uputile ustanove koje rade sa maloljetnim licima - osnovne škole, sportski klubovi, kulturno-umjetnička društva, predškolske ustanove. Do sada provjeravana lica nisu evidentirana u pomenutom registru”, rečeno nam je iz MUP-a.

Kako se navodi, u toku 2018. godine u ovom entitetu evidentirana su 52 krivična djela seksualnog nasilja nad djecom, a najviše se odnosilo na krivično djelo "iskorištavanja djece za pornografiju", njih 19, te na "obljubu sa djetetom mlađim od petnaest godina", također 19 zabilježenih krivičnih djela.

"U prva četiri mjeseca 2019. godine je evidentirano 13 krivičnih djela sa elementima seksualnog nasilja nad djecom, pet krivičnih djela je bilo ‘Polno uznemiravanje’, tri ‘Iskorištavanje djece za pornografiju’, tri ‘Obljuba sa djetetom mlađim od petnaest godina’, jedno ‘Polna zloupotreba djeteta starijeg od petnaest godina’ te jedno ‘Upoznavanje djece s pornografijom’", navode iz MUP-a.

Mali broj slučajeva prijavljen

Zrnanović-Hasanović smatra da kazne u oba entiteta nisu adekvatne. One se, dodaju, kreću u rasponu od nekoliko mjeseci pa do deset godina.

Također, kaže da mogućnost resocijalizacije i "izlječenja" osoba sa poremećajem seksualnog nagona dugotrajnim boravkom u zatvoru nije ostvariva, jer prevazilazi želju za promjenom ponašanja i učenje novih obrazaca djelovanja.

"Pedofilija je poremećaj, i stoga pored kazni koje trebaju biti koliko-toliko više srazmjerne u odnosu na djelo, moramo imati sveobuhvatniji pristup, a kako bi zaštitili našu djecu od predatora. Smatram da je Registar prvi korak i neophodan za BiH, zatim uvođenje dugotrajnih kazni zatvora uz obavezan psihijatrijski tretman hemijske kastracije, psihoterapija, zabrana bavljenja djelatnostima koje omogućavaju pristup djeci i stalno praćenje kretanja."

Prema riječima Vujović, u BiH nisu provedene analize kaznene politike za ovo krivična djela, pa je, dodaje, teško govoriti o adekvatnosti sudske kaznene politike.  

Međutim, ističe da zvanične statistike pokazuju da je izuzetno mali broj ovakvih slučajeva prijavljen, još manje je optužnica, a pravosnažne presude su donijete u samo par desetina slučajeva u posljednjih pet godina.

"Izgleda da je veliki problem visoka tamna brojka ovog oblika kriminaliteta, pa krivičnopravna reakcija često izostaje. Dakle, problem je što se šalje poruka da je kazna za krivična djela seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja djece neizvjesna, odnosno da je velika vjerovatnoća da će slučaj ostati neotkriven."

Stoga, ističe Vujović, osim uvođenja registra, potrebno je i između ostalog jačati svijest građana i ohrabriti ih da prijavljuju takva ponašanja.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.