Djeca migranti i dalje bez zaštite lutaju Bosnom

Djeca migranti, kao i odrasli, u BiH i ostale balkanske zemlje dolaze neregularno (Reuters)

Članovi Operativnog štaba Bosne i Hercegovine za pitanje migracija dogovorili su održavanje posebne tematske sjednice na kojoj će se pripremiti nova strategija i inovativni plan za efikasno upravljanje migracijama u BiH, pri čemu će država preuzeti suverenitet nad upravljanjem i humanitarne i sigurnosne dimenzije ovog problema.

Sudeći prema različitim analizama nezavisnih stručnjaka i međunarodnih organizacija do sada to nije bila praksa. Dosadašnje upravljanje migracijama je, prema tim ocjenama, bilo daleko od uspješnog, sa mnoštvom propusta, pa čak i sa smrtnim slučajevima među migrantima za koje niko nije snosio odgovornost.

Za aktiviste je iznenađujuće zvučala informacija, koju je objavila Međunarodna organizacija za migracije (IOM) na svojoj zvaničnoj stranici, da su najmanje 40 miliona eura donirale međunarodne agencije za rješavanje migrantske situacije u BiH samo za period od marta 2018. do januara 2020. godine. Prema toj informaciji, za podršku institucijama BiH utrošeno je 3,7 miliona eura, a najviše novca, tačnije više od 30 miliona eura, što je 75 procenata doniranih sredstava, potrošeno je u svrhu humanitarne pomoći.

Zbog svega toga nije jasno zašto se propusti i mnoge slabosti oko upravljanja migracija i netransparentna potrošnja desetina miliona eura pokušavaju prvenstveno vezati za institucije BiH, iako je iz izvještaja IOM-a vidljivo da je većinu sredstava potrošio upravo IOM. Prema posljednjim podacima Operativnog štaba, zbog nepovoljnih vremenskih uslova smanjen je broj ulazaka migranata u BiH, a trenutno se u prihvatnim centrima nalazi najmanje 5.500 osoba.

Međunarodne organizacije ‘upravljaju’ migracijama u BiH

“Što se tiče odgovornosti međunarodnih organizacija, ne smijemo zaboraviti da oni imaju novac koji dolazi na ime donacija u BiH, te da im je Evropska unija dala ovlasti kojima praktično diktiraju sve što se dešava u BiH, a tiče se ljudi u pokretu. Oni skupljaju čak i robu koju naši građani doniraju bilo Crvenom križu bilo lokalnim humanitarnim organizacijama, pa i time raspolažu na način na koji to oni žele”, navodi Nidžara Ahmetašević, novinarka i aktivistica koja na terenu kontinuirano prati stanje migracija u BiH.  

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Posljedice tog neadekvatnog rješavanja migrantske situacije najviše osjete djeca bez pratnje, jer su iz više razloga najosjetljivija kategorija među migrantima. Djeca uglavnom nemaju priznat međunarodni status u BiH, te moraju u određenom roku podnijeti zahtjev Ministarstvu sigurnosti BiH, što vrlo rijetko čine. Kada im se prizna status azilanta, izbjeglice, humanitarni boravak ili supsidijarna zaštita, tada djeca migranti ostvaruju ista prava kao i djeca državljani BiH.

Brojke o broju djece bez pratnje u BiH su promjenjive i prema procedurama nadležni centri za socijalni rad trebali bi pokrenuti postupak i imati evidencije.

Prema podacima Centra za socijalni rad u Kantonu Sarajevo tokom 2019. prijavljeno je 124 djece migranata bez pratnje odrasle osobe, odnosno bez roditeljskog staranja. U toku prošle godine, 150 djece iz kampova u Unsko-sanskom kantonu su prošli ljetnu školu od juna do augusta.

Dubravka Vranjanac, voditeljica tima u terenskoj kancelariji “Save the Children” u Bihaću, kaže da ta organizacija realizuje najveći dio programa podrške za djecu u situaciji izbjeglištva i migracije u Unsko-sanskom kantonu, gdje se trenutno nalazi najveći broj djece i porodica. Centri za socijalni rad u opštinama u kojima se nalazi najveći broj djece bez roditeljske pratnje ili druge djece u riziku su također postigli velike rezultate i pružili zaštitu velikom broju djece i porodica. Vranjanac naglašava da su, nažalost, kapaciteti institucija nerijetko nedovoljni, a broj djece je veliki.

“Iako se bavim ljudskim pravima i pratim migrantsku situaciju kao građanka i novinarka, nažalost, IOM mi onemogućava pristup kampovima i mjestima gdje oni rade. To predstavlja veliki problem i za mene kao i druge osobe koje rade na sličan način. Ipak, uspijevam da prikupim i provjerim informacije i govorim na osnovu toga. Naravno, puno je toga što ne vidim, ne čujem i ne znam. Ipak, svakodnevno sam u kontaktu sa puno ljudi i ne čini mi se da je briga o ljudima u pokretu koji su u BiH, maloljetnici ili ne, dovoljna, ili u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom”, kaže Ahmetašević.

Na putu da se djeca smjeste u adekvatan smještaj i pruži zaštita stoje i brojne prepreke, te na nekim lokacijama smještaj ili ne postoji ili je nedovoljan, na snazi su mjere koje ne idu u prilog zaštiti djece ili ih stavljaju u dodatni rizik i onemogućavaju da djeca budu sigurna, zaštićena, da uče, igraju se i makar se na trenutak vrate osjećaju bezbrižnog i sretnog djetinjstva na koje svako dijete ima pravo.

“Dosadašnja saradnja sa Ministarstvom obrazovanja Unsko-sanskog kantona i osnovnim školama je bila izuzetna, te je njihova proaktivnost i cilj da svako dijete ima pristup obrazovnom sistemu urodila velikim brojem djece koja su bila upisana u osnovne škole, naučila bosanski jezik, našla prijatelje u lokalnoj zajednici”, mišljenja je Vranjanac.

Migrantska situacija u Grčkoj

Prema UNHCR-u, u Grčkoj trenutno ima oko 109.000 izbjeglica i migranata i već je došlo do pretrpanosti u smještajnim centrima. Većina migranata u BiH dolazi iz pravca Grčke, gdje neki migranti pokušavaju preko planinske rute stići u Albaniju ili riskiraju tajnim plovidbama domoći se Italije, što je posebno rizično za djecu. Prema navodima svjetskih medijskih kuća, skoro svaki dan brodovi koji prevoze migrante navodno se kreću sa grčke zapadne obale prema Italiji, dok trgovci ljudima pokušavaju zaobići blokiranu kopnenu “balkansku rutu”. U jednom takvom pokušaju, osmero djece migranata je poginulo, nakon što se prevrnuo čamac koji je prevozio migrante u vodama Egejskog mora.

Ipak, grčke vlasti čine napore kako bi više pažnje posvetili pomoći djeci migrantima bez pratnje. Tako je, prema grčkoj novinskoj agenciji ANA, u Atini postignut sporazum na ministarskom nivou, prema kojem su se grčka i srpska strana složile o preseljenju 100-ak djece bez pratnje u Srbiju.

Djeca migranti napuštaju kampove u BiH i tako se izlažu većem riziku

O djeci migrantima se vrlo malo zna, a posebno o uslovima u kojima žive i borave, zdravstveno stanje te djece i posljedice koje po njih ostavlja težak period putovanja i preživljavanja su često u drugom planu. Ne postoje zvanični podaci o zdravstvenom stanju i eventualnim smrtnim slučajevima među djecom migrantima u BiH. Ahmetašević je mišljenja da niko uopće i ne broji mrtve među migrantima u BiH, tako da se i ne zna koliko je djece stradalo pri pokušaju prelaska ili umrlo u BiH.

“Jedan od slučajeva je onaj iz kampa BIRA u Bihaću iz 2018. godine, kada je maloljetnik iz Pakistana umro od upale pluća. Naprosto, nije dobio antibiotik, a taj kamp kontroliše IOM i unutra je prisutno niz organizacija koje nisu smjele dopustiti da se tako nešto desi. Ne primjećuje se da su uslovi života za ljude u pokretu u BiH značajno popravljeni. U kampovima se djeca plaše jer nisu zaštićena na pravi način. Zato mnogi napuštaju kampove i žive vani, nerijetko na ulicama, te sebe stavljaju u još težu situaciju. Ali, naprosto u kampovima se ne osjećaju sigurnima”, podsjeća Ahmetašević.

Sličnog mišljenja je i Vranjanac koja kaže da u BiH postoji više privremenih prihvatnih centara u kojim postoje specijalizovane usluge za djecu koja putuju sa porodicama i djecu koja putuju bez pratnje svojih roditelja i staratelja. Nadležne državne institucije i humanitarne organizacije pokušavaju da im osiguraju adekvatne uslove dok borave u tim centrima. Međutim, trenutni smještajni kapaciteti nisu dovoljni, te se na dnevnoj bazi dešava da djeca ostaju vani, bez pristupa osnovnim uslugama i toplom i sigurnom mjestu. Značajan broj, prije svega dječaka koji putuju sami, bez roditeljske pratnje, često spava u napuštenim objektima, na ulicama ili u nesigurnim prihvatnim smještajima.

Zloupotrebe prava djece

U javnosti se govori o primjerima zloupotrebe prava djece migranata, da prosjače i čak o kriminalnim aktivnostima prema djeci migrantima.

“Kada je riječ o domaćim institucijama, one rade minimalno. Dio maloljetnika je dobio staratelje koje određuju centri za socijalni rad, ali ta djeca teško da ikada i vide te ljude. Nema nikakve zaštite za njih, a nerijetko su i žrtve policijskog nasilja (samo jedan od primjera je Vučjak gdje je policija dovodila i djecu), ali i nasilja pripadnika zaštitarskih agencija koje rade unutar kampova i koje plaća IOM. I u jednom i u drugom slučaju, policija i zaštitari, prolaze nekažnjeno”, smatra Ahmetašević. 

Djeca migranti, kao i odrasli, u BiH i ostale balkanske zemlje dolaze neregularno. Ovakav način putovanja nosi veliki rizik od nasilja, zlostavljanja, različitih vrsta zloupotrebe. On također predstavlja i veliki stres i potencijalno je traumatično iskustvo za dijete. Nesigurnost za sopstvenu budućnost, boravak u nepoznatoj sredini čiji jezik i kulturu ne poznaju, izloženost različitim rizicima, odvojenost od svojih porodica u slučaju djece bez roditeljske pratnje, kao i iskustva iz zemalja porijekla i tokom putovanja čine djecu jako ranjivom, zaključuje Vranjanac.

Izvor: Al Jazeera