Djeca kao najranjivija meta nasilja na internetu

. Roditelji nisu svjesni utjecaja interneta na formiranje moralnih normi njihove djece, upozoravanju iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH

Djeca i internet, kreativna upotreba informacionih tehnologija, digitalna pismenost i ono najvažnije – nasilje na internetu – stavke su kojima su se vodili kreatori projekta „Bezbedan internet za celu porodicu“, koji je nedavno proveden u Srbiji.

Oko 2.000 vaspitača i učitelja i 100.000 roditelja u Srbiji su se, kako je rečeno na nedavnoj konferenciji za novinare, upoznali s time kako da djeca mlađeg uzrasta, tačnije, od četiri do osam godina, na siguran način koriste digitalne tehnologije i internet. Srbija je, tako, prva zemlja u regiji koja je predstavila inicijativu za sigurnost djece mlađeg uzrasta na internetu.

Time je unaprijeđena svijest o važnosti ove teme i potencijalnim rizicima, kao i o ulozi odraslih kao medijatora u korištenju digitalne tehnologije i interneta od strane djece.

Nedostatak edukacije za veći rizik

Ono što je bitno istaći je da projekat može biti proširen na obrazovne ustanove, sa vizijom da jednog dana bude dio sistemskog rješenja.

Prva SOS linija za prijavu neprimjerenog sadržaja

Ministarstvo sigurnosti BiH i organizacija „Save the Children Norway“ realizirali su projekt sprječavanja dječje pornografije i pedofilije posredstvom informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija, kao i uspostavljanje portala www.sigurnodijete.ba, sa podstranicama za djecu, tinejdžere i roditelje, gdje ove ciljne grupe mogu naći informacije o sigurnom korištenju interneta, mobitela, video igara, i mogućnostima sprečavanja njihove zloupotrebe.

Izvršena je i aktivacija pomenutog portala na engleskom jeziku, što omogućava dostupnost ovih informacija široj grupi korisnika interneta. Ovim web-portalom uspostavljena je prva online SOS linija za prijavu neprimjerenog sadržaja.

Sve prijave posredstvom web-portala su potpuno anonimne, a sve se analiziraju u saradnji sa entitetskim agencijama za provođenje zakona sa kojima MFS-EMMAUS sarađuje u realizaciji projekta.

 

„Digitalne tehnologije su deo kulturnog okruženja u kojem naša deca odrastaju i odgovorni smo da ih naučimo kako da ih koriste. Zato je neophodno da vaspitači, učitelji i roditelji i sami poseduju odgovarajuća znanja i veštine informatičke, socijalne, digitalne i medijske pismenosti, da poznaju aktuelne koncepte, metode i alate koji predstavljaju smislenu upotrebu digitalnih tehnologija u skladu sa uzrastom dece“, rekla je medijima pomoćnica ministra prosvjete Srbije Vesna Nedeljković.

Najvažnije što projekt može ponuditi društvenoj zajednici je stavka koja se odnosi na nasilje na internetu, što je globalni problem koji može izazvati duboke posljedice po mališane i njihov razvoj. Prema istraživanjima, djeca uzrasta već od četiri godine počinju koristiti internet, dok se njihovi roditelji ne osjećaju kompetentnim da se nose s time.

Taj problem, nedostatak edukacije koji vodi većoj podložnosti uticaju nasilja na internetu, izražen je i u BiH.

Kako nam je rečeno iz Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH, u skladu sa koordinirajućom ulogom koju ima u oblasti obrazovanja, ova ustanova učestvuje u aktivnostima koje se odnose na zaštitu djece od nasilja, a koje se provode ili na kantonalnim nivoima ili na nivou države.

Izostanak etike na internetu

No, kako navode, vrijeme je da se ode korak dalje.

„Naravno da je to nedovoljno i da treba postati obavezna tema profesionalnog usavršavanja nastavnika, posebno nastavnika i profesora informaciono-komunikacijskih tehnologija. Još uvijek nije dosegnut odgovarajući nivo informatičke pismenosti. Roditelji još uvijek nisu svjesni utjecaja interneta na formiranje moralnih normi njihove djece. Internet i društvene mreže stvaraju sliku o stanju, mogućnostima, potrebama, interesima, pravcima i vrijednostima u društvu. Etika na internetu, često, izostaje i to ima razarajući učinak na psihu i socijalno stanje mladih ljudi. U sadržajima kojima su mladi ljudi preko interneta izloženi ne izostaju nasilje, manipulacija, loši uzori i devijantni modeli ponašanja, a sve to može da utječe na formiranje moralnih normi i stavova mladih što stvara iskrivljeni stil života mladih ljudi opterećenih brigom o izgledu, prestižu i ugledu“, navedeno je u odgovorima koje smo uputili ovom ministarstvu na datu temu.

Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je, stoga, još u 2016. godini podržalo UNICEF-ov projekat prevencije seksualne eksploatacije i zlostavljanja djece putem interneta kroz podizanje svijesti djece, roditelja i nastavnika.

Uspostavom saradnje sa Regulatornom agencijom za komunikacije BiH, kontinuirano se realizira i informativno-preventivna kampanja pod nazivom „Surfaj sigurno!“ o temi sprečavanja zloupotrebe djece i mladih posredstvom informacijskih i telekomunikacijskih tehnologija.

Slučajevi u kategoriji ‘tamnih brojki’

No, koliko je obrazovni sistem, općenito na našim prostorima, spreman da se nosi s ovom problematikom, pogotovo imajući u vidu da djeca sve ranije počinju istraživati mogućnosti koje nudi internet?

„Nemoguće je na pravi način iskazati problem nasilja nad djecom putem informaciono-komunikacijskih tehnologija u BiH, jer slučajevi njihovog prijavljivanja još uvijek spadaju u kategoriju ‘tamne brojke’. Djeca kao ‘znatiželjna kategorija’ vrlo često dolaze u opasnost da postanu žrtve različitih zloupotreba cyber prostora. Djeca nisu educirana da razluče šta je ‘uzbudljivo dopisivanje sa online neznancima’, a šta seksualne i druge aluzije potencijalnih zlostavljača i pedofila, koje se mogu okarakterizirati kao nasilje“, kažu u ministarstvu.

Vizija iz Srbije je kristalno jasna – sigurno korištenje digitalne tehnologije treba biti dio obrazovnog sistema. Prema odgovorima iz ministarstva, jasno je da treba proći još vremena dok se to desi, a to tada, problemu se prilazi drugim metodama i instrumentima.

„Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke već duži niz godina odobrava finansijska sredstva za stručno usavršavanje prosvjetnih radnika, te kroz program ‘Podrška stručnom usavršavanju i cjeloživotnom učenju prosvjetnih radnika u predškolskom, osnovnom i srednjem obrazovanju’ podržava projekte koji se odnose na ovu oblast. Navedeni program se realizira kroz podršku javnim predškolskim ustanovama, javnim osnovnim i srednjim školama, institutima, udruženjima prosvjetnih radnika, pedagoškim zavodima, kantonalnim ministarstvima obrazovanja i nevladinim organizacijama, koji realiziraju program stručnog usavršavanja prosvjetnih radnika“, navode u ministarstvu.

Inicijativa za postavljanje linkova

S obzirom na to da je Bosna i Hercegovina ratificirala Konvenciju Vijeća Evrope za zaštitu djece od seksualnog iskorištavanja i zlostavljanja (Lanzarote konvencija), pri čemu je Ministarstvo za ljudska prava zaduženo za praćenje njezinog provođenja, odnosno dostavljanje izvještaja o njezinom provođenju Vijeću ministara BiH i Lanzarote komitetu, Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke je, u skladu sa svojom koordinirajućom ulogom, učestvovalo u izradi izvještaja na način da je zatražilo od svih kantonalnih ministarstava obrazovanja dostavljanje relevantnih informacija o poduzetim aktivnostima na zaštiti djece od seksualnog iskorištavanja i seksualne zloupotrebe putem informaciono-komunikacijskih tehnologija.

Potom je prikupljene podatke proslijedilo Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice Bosne i Hercegovine.

„Smatramo da bi bilo neophodno, što hitnije, po mogućnosti na sjednici Konferencije ministara obrazovanja BiH pokrenuti inicijativu za postavljenje linkova na web-stranicama obrazovnih institucija za djecu koji upućuju na uspostavljenje portale i linije za pomoć koji tretiraju problem nasilja nad djecom putem informaciono-komunikacijskih tehnologija.“

Izvor: Al Jazeera