Oglasi

'Diskriminatorna, nepotrebna i apsurdna' odluka Brisela

Novim zakonom se od samita EU-a stvara događaj za privilegirane, kaže generalni sekretar Evropske federacije novinara.
Radi se i o neprincipijelnom odnosu prema novinarima i njihovim poslodavcima, kaže SmajićEPA

Udruženja novinara, evropske institucije, ali i zvaničnici Evropske unije kritizirali su odluku belgijskih vlasti da naplaćaju novinarima 100 eura godišnje za izvještavanje sa samita lidera EU-a, nazvavši je “diskriminatornom i nepotrebnom“.

Novinare je Evropsko vijeće obavijestilo da će morati platiti 50 eura svakih šest mjeseci, kako bi dobili akreditaciju za samite EU-a.

Odluka je na snagu stupila 8. maja, a belgijska vlada se nije konsultirala sa novinarima o iznosu naknada.

U kraljevskom dekretu se navodi kako se naknada daje za "izdavanje sigurnosnih certifikata i sigurnosnih preporuka od Nacionalnog sigurnosnog tijela" te kako će prihod prikupljen od novinara "biti podjednako raspoređen između četiri tijela koja su umiješana u proces verifikacije".

Ekonomski uslov

Evropska federacija novinara (EFJ) je reagirala na ovu, kako je nazivaju, “smiješnu politiku“ zajedno sa njenim belgijskim članom (Belgijsko novinarsko udruženje - AGJPB).

Potpuno stoje uz AGJPB koji smatra da je zakon diskriminatoran.

AGJPB Belgijsko novinarsko udruženje AGJPB saopćilo je da bi ovim zakonom moglo biti pogođeno do hiljadu novinara i nazvalo ga kršenjem medijskih sloboda.

“Ovo stvara diskriminaciju između zaposlenih novinara, čiji poslodavci plaćaju troškove, dok slobodni novinari te troškove sami moraju plaćati svakih šest mjeseci. Sam princip da se mora plaćati kako bi se akreditirali, zbog toga što bez sigurnosnih certifikata, nema pristupa, je također prepreka za njihovu slobodu informiranja. Ovo je još jedna diskriminacija kada su u pitanju belgijski novinari i dopisnici koji dolaze u Brisel kako bi pokrivali samite. Posljednje je izuzeto od ovoga“, naveli su iz AGJPB-a.

Opstruktivno krilo belgijske vlasti

Zekerijah Smajić kaže da se u Briselu zbog zakon ovih dana u novinarskim i diplomatskim krugovima govori da je ovakva apsurdna odluka nacionalne izvršne i zakonodavne vlasti mogla biti skrojena jedino u glavama onog opstruktivnog krila belgijske vlasti koje već duže vrijeme, navodno, djeluje po sistemu što gore to bolje kako bi se belgijska država prikazala neefikasnom i preživjelom tvorevinom.

“Osobno ne bih mogao potvrditi ovakva stajališta iako se po belgijskoj svakodnevici, i vizuelno i proceduralno, može lako zaključiti da belgijska Kraljevina već najmanje desetak posljednjih godina nije više onakva kakva je bila do tada – mjesto idealnog življenja u svakom pogledu“, navodi Smajić.

Generalni sekretar EFJ-a Ricardo Gutierrez ne smatra da će novi zakon utjecati na broj novinara i medijskih kuća koje izvještavaju sa samita, ali kaže da mjere neće samo ograničiti slobodu medija, nego i raznovrsnost u istim.

“Samit u normalnim okolnostima privlači mnogo pažnje novinara i medijskih kuća iz cijeloga svijeta. Većina novinara i medijskih kuća koji pokrivaju samit su dopisnici. Kako su oni izuzeti, zakon neće imati utjecaja na njih. Najviše će pogođeni biti freelance novinari koji rade u Belgiji. Ovim zakonom se od samita stvara događaj za privilegirane i daje se ekskluzivno pravo medijskim kućama da imaju pristup samitu. Mjera neće samo ograničiti slobodu, nego i raznovrsnost u medijima“, kaže Gutierrez za Al Jazeeru.

Ovo je naravno, tvrdi on, kršenje sloboda medija, jer “stavlja ekonomski uslov pred novinare koji žele pristup informacijama i mjestima koja su od javnog interesa“.

Takav uslov, smatra on, je također diskriminatoran.

Belgija se ne smije igrati sa medijima

Ivan Jakovčić,  hrvatski zastupnik u Evropskom parlamentu, smatra da je uvođenje naknade novinarima za praćenje EU Vijeća nepotrebno.

Ako Belgija i Brisel žele biti evropska prijestolnica, ističe on, ne mogu se igrati sa medijima.

Jakovčić, ipak, smatra da se u pitanje ne dovode medijske slobode, “kako neki kažu, ali je u pokušaj uvođenja harača na izvještavanje, što je besmisleno“.

“Želimo li europske institucije i europske teme približiti građanima to možemo preko medija. Iz tih razloga nadama se da će belgijska Vlada promijeniti odluku“, kaže on za Al Jazeeru.

Zekerijah Smajić, višegodišnji dopisnik iz Brisela i ekspert za evropske politike i proces proširenja EU ističe da je belgijski zakon o taksiranju novinara i njihovih medijskih kuća zato što izvještavaju o aktivnostima šefova država ili vlada Evropske unije apsurdan, nelogičan i nepromišljen potez nacionalne vlade kao predlagača i parlamenta koji je takav zakon 23. februara usvojio.

Nelogično je, također, navodi on, i to da se o tom nesvakidašnjem nametu medijskim kućama koje imaju svoje dopisnike iz Brisela ništa nije znalo sve do prvog juna kada se uobičajeno obnavljaju polugodišnje novinarske akreditacije za evropske susrete na vrhu.

“Apsurdno je, dakle, da o tako osjetljivoj tematici prethodno nisu izvijestili makar belgijski mediji. Belgijska javnost, javnost EU-e i medijske kuće na koje se zakon odnosi, nisu, dakle, bili pravodobno informirani, što govori da su belgijski zakonodavci s ovakvom odlukom išli svjesno, žargonski kazano, na mala vrata. Čak bih rekao s predumišljajem, što nikako nije odlika demokratskih političkih sistema“, kaže Smajić.

'Udar' na pravo slobodnog pristupa izvorima informacija

Ističe da novi namet na medijske kuće nije samo materijalne naravi.

“Radi se i o neprincipijelnom odnosu prema novinarima i njihovim poslodavcima, pa čak i o neetičkom stavu prema javnostima zbog kojih novinare i rade to što rade. Uprkos svemu tome, uvjeren sam da  većina medijskih kuća neće povući svoje novinare iz Brisela. Manje redakcije će, vjerovatno, preispitati svoje materijalne mogućnosti imajući u vidu da se ne radi samo o jednom, ovom oktobarskom, samitu EU do kraja godine. Zbog vrlo složene međunarodne situacije i unutarnjih previranja u Uniji, šefovi država ili vlada 28-rice se sve češće sastaju i neformalno, što reportere i medijske kuće po slovu novog belgijskog zakona ne amnestira od plaćanja sigurnosne takse“.

Jedina pravedna solucija, smatra Smajić, je da odluka belgijskih vlasti pod pritiskom javnosti, medija i EU-e bude povučena ili da nove namete na sebe preuzme Vijeće EU-a kao domaćin i organizator sastanaka na vrhu članica Unije.

“Odlukom o obaveznom plaćanju sigurnosnih kontrola u sjedištu EU-e 'udara' se  na pravo slobodnog pristupa izvorima informacija, a time i samim informacijama. Pritom treba imati u vidu i činjenicu da novinari ne dolaze na „posebno osjetljiva mjesta“ u Belgiji da bi se tamo beskorisno družili ili tek tako otežavali poslove sigurnosnim službama. Sastanci na vrhu Evropske unije su najviši i najvažniji nivo odlučivanja u cjelokupnom institucionalnom sistemu EU-e. Tu se donose najvažnije strateške odluke i izdaju smjernice za rad svih drugih evropskih institucija. Ne izvještavati sa samita EU-e je nezamislivo za svakog medijskog profesionalca i za medijsku kuću koja drži do sebe“.

Evropska komisija je također kritizirala zakon i navela da će, kao zaštitnik povelje kojom se vlada EU-om, istražiti svaki prigovor koji dobije na ovu temu.

“Vjerujemo da novinari trebaju raditi njihov posao u najboljim mogućim uslovima“, kazala je Mina Adreeva, glasnogovornica Komisije, dodajući da to tijelo Evropske unije neće uvoditi naknade za pokrivanje svojih događaja.

Glasnogovornik Evropskog vijeća, Romain Sadet, kazao je da se naknada odnosi na sve individue koje podliježu sigurnosnoj provjeri, ne samo novinare, te da su sigurnosne provjere za samite EU-a “sveobuhvatnije“ u odnosu na druge evropske institucije.

Naveo je, ipak, da se državnim diplomatama neće naplaćivati naknada zbog toga što će oni dobivati akreditaciju na osnovu sigurnosnih provjera koje će vršiti njihove vlade.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.