Diskriminacija manjina u BiH i dalje traje

Međunarodni dan ljudskih prava obilježava se na  različite načine i u Bosni i Hercegovini.

Organizirane su brojne konferencije i performansi, odata je počast svima koji promoviraju ljudska prava, upućene su i brojne čestitke, ali Bosni i Hercegovini nema čestitki.

Ova država, prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, još uvijek ima diskriminatorski Ustav.

Dvije godine od kada je ovaj sud Bosni i Hercegovini naložio da iz Ustava i Izbornog zakona otkloni diskriminatorske odredbe po kojima pripadnici nacionalnih manjina ne mogu biti izabrani u bh. Predsjedništvo i Dom naroda državnog Parlamenta ništa se nije promijenilo.

Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine ima 15 stolica za 15 delegata državnog Parlamenta, pet Bošnjaka, pet Srba i pet Hrvata.

U ovu instituciju Jevrejka Elma Kaunitz Softić može doći u posjetu, ali kao pripadnica nacionalne manjine ne može biti delegat.

Tako piše u Ustavu Bosne i Hercegovine.

“Dok ja ne budem imala pravo da krojim sudbinu ove države, ne mogu se dobro osjećati. Pogotovo kada kažete ‘manjinski narodi’. Sama riječ ima konotaciju nečega što nije važno, relevantno, bitno, što je na marginama”, kazala je ona za Al Jazeeru.

Komisija bez rezultata

Da su diskriminirani na Evropskom sudu za ljudska prava dokazali su Dervo Sejdić i Jakob Finci, pripadnici bh. romske i jevrejske manjine.

Oni traže pravo da se ravnopravno uključe u politički život države.

Iako je prije dvije godine Evropski sud presudio u njihovu korist, u Bosni i Hercegovini se još ništa nije promijenilo.

Komisija za provođenje presude održala je 11 sjednica, ali bez konkretnog rezultata.

Pojedinačno, članovi Komisije javno su se deklarirali kao zaštitnici ljudskih prava, ali su, svi zajedno, nacionalnim manjinama i neopredijeljenim građanima osporili pravo da učestvuju u političkom životu ove države.

Evropski koncept, koji favorizira individualna ljudska prava, u Bosni i Hercegovini nije imao šanse protiv Daytonskog.

“Nažalost, rezultat Komisije je nula, jer rezultat Komisije je trebao biti amandman za bh. Parlament. To se nije desilo. Znači, rezultata rada Komisije nema”, kaže Saša Magazinović, član ove parlamentarne komisije.

Nije tako samo u Ustavu Bosne i Hercegovine, već i u Ustavu Federacije Bosne i Hercegovine, koji također treba promjene, smatra Peđa Kojović, delegat u Domu naroda federalnog Parlamenta.

O amandmanima koje priprema Parlament se tek treba izjasniti.

Traži da se u Ustav ugradi formulacija kojom bi svi građani  imali jednaka prava.

“Mi smo imali do sada situaciju u kojoj je sa stanovišta pojedinca neprofitabilno biti sve drugo osim Bošnjak, Srbin, Hrvat. Ova će inicijativa omogućiti svim drugima da ostvare svoje profesionalne ambicije, ideje, snove, vizije… jednako kao i konstitutivni narodi”, rekao je Kojović.

Površno tumačenje

Nenad Veličković, predavač na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, smatra da bh. političari površno tumače ljudska prava, zbog čega je ljut i ogorčen.

“Ljudska prava uvijek se tiču pojedinca na prvom mjestu, a onda svih identiteta koje taj pojedinac ima. Oni iz te palete identiteta izvuku ono od čega imaju koristi i onda to tumače kao da je najvažnije ljudsko pravo”, smatra Veličković.

“Pojedinac je jedinica mjere u pitanju ljudskih prava i kad bi od toga krenuli živjeli bismo lakše, bolje, s više nade.”

Na promjene Ustava već godinama poziva i međunarodna zajednica.

Da će, ne provede li presudu, Bosna i Hercegovina biti isključena iz Vijeća Evrope (VE) zvanično još niko nije rekao, ali posljedice bi mogle biti nesagledive.

Novinarka Al Jazeere Nadina Malićbegović ističe kako Evropski sud za ljudska prava još uvijek nije odlučio ni o tužbi Ilijaza Pilava, kojem, kao Bošnjaku iz Republike Srpske (RS), nije dozvoljeno da se kandidira za člana državnog Predsjedništva.

U međuvremenu je Dervo Sejdić podnio novu tužbu protiv Bosne i Hercegovine, ali presudu suda se još čeka.

Izvor: Al Jazeera