Dirigent sarajevske Sloge: Vaskrs je nova i jedina nada

Vaskrs je praznik nad praznicima, Nova Pasha, nova i jedina nada i utjeha onima koji vjeruju u riječi Simbola vjere “da čekamo vaskrsenje mrtvih i život budućeg vijeka“, kaže Stefan Mojsilović, dirigent Srpskog pjevačkog društva Sloga koje više od 130 godina djeluje u bosanskohercegovačkoj prijestolnici Sarajevu.

Naš sagovornik ističe kako je značaj Vaskrsa nemjerljiv za pravoslavne vjernike svuda na svijetu, pa i u Bosni i Hercegovini.

“Danas nam je itekako lakše, nego u vremenima kada je slavljenje Vaskrsa bilo zabranjeno, od prvih vijekova Hrišćanstva, a i u ateističkim režimima u novije vrijeme na našim prostorima koji nisu gledali blagonaklono na proslavljanje vjerskih praznika.“

“Posebno slavljenje Vaskrsa se dočekuje kroz učestvovanje u bogosluženjima Crkve, liturgijama, bdenjima, litijama kroz koje se prisjećamo Hristovog puta od ulaska u Jerusalim, raspeća, smrti i na kraju Vaskrsenja. Kako sam pojac (pjevač) u Sabornoj crkvi u Sarajevu dugi niz godina, ta bogosluženja doživljavam na još jedan način, kroz čitanje i pjevanje tekstova koji su u ovom periodu“, govori on za Al Jazeeru.

Gosti na koncertu

Pravoslavni vjernici u pripremnom periodu pred proslavu Vaskrsa poste 40 dana, ugledajući se na post Isusa Krista i tako nastavljaju tradiciju dugu blizu 2000 godina, dodaje.

„Nakon učestvovanja na Liturgiji kroz sveto pričešće, neizostavni dio je okupljanje porodice na prazničnom ručku uz vaskršnja jaja i usklicima ‘Hristos Vaskrse’. Jer, po riječima apostola, da nije bilo Vaskrsenja uzaludna bi bila naša vjera.“

Njegovo društvo Sloga priprema se za tradicionalni Vaskršnji koncert koji će biti održan 29. aprila uz Hramu Preobraženja Gospodnjeg (Novo Sarajevo) sa početkom u 19 sati.

„Pripremajući se za Vaskrs, istovremeno i hor i ja smo se spremali za naš tradicionalni Vaskršnji koncert koji se održava već četvrtu godinu za redom. Možemo reći da se nismo nadali da ćemo uspjeti svake godine napraviti koncert, a sada smo sigurni da ga nećemo prestati održavati“, govori uz osmijeh.

„Mnogo proba, truda, ne samo oko pjevanja nego i organizacije, koja uz pomoć naših horista, Upravnog odbora hora, zatim sveštenstva parohije hrama Preobraženja Gospodnjeg, Srpskog humanitarnog udruženja Dobrotvor koje, osim što hrani preko 100 porodica u Sarajevu, uspijeva da pomogne i u jednom ovako kulturnom i umjetničkom djelu. Jer Vaskršnji koncert nije samo puko ispjevavanje kompozicija i određeni doprinos horskoj sceni naših prostora, on je nastavak Vaskršnje liturgije, molitve, misija koja ovi pobrojani rade kada god dobiju priliku za to. Pošto u okruženju kakvom živimo rijetko dobijemo priliku za takvo nešto, mi tu priliku stvaramo.“

Mojsilović navodi kako Sloga svake godine pripremi većinu programa, dok su ove godine „posebno počašćeni sa dolaskom dva ansambla, jedan veći, hor Pjevačkog crkvenog društva Bogoljublje, i manji sastav vokalne grupe Dar iz Banjaluke, koji nam donose posebno iznenađenje“.

Ime najpoznatijeg kluba

Sagovornik Al Jazeere hor Sloge vodi od 2012. godine, a prije toga je bio pjevač i solista više od pet godina. Navodi kako je historija Sloge isprepletena sa historijom Sarajeva koje je „u tih 130 godina koliko hor traje doživio mnogo toga“.

„Iako je bilo pokušaj da nas ugase zvanično ili ne više puta (1914., 1941. i 1946. godine) Sloga je opstala zahvaljujući ljudima koji su bili u njoj iz samo jedne stvari – ljubavi. I dok se tako budemo odnosili i danas prema tom horu on će opstati“, ističe on.

Govori kako ne želi nabrajati uopćene podatke o Slozi koje su na internetu i na stranicama Društva, ali se dotakao nekih manje poznatih.

“Prvo organizovano pozorište, poslije kuće Despića, bilo je kod nas, orkestri, likovne radionice, čitaonice, biblioteke… Pored hora i pjevanja, naše društvo je bilo nosilac svih prosvjetnih, kulturnih i drugih aktivnosti Srba, ne samo u Sarajevu, nego i u BiH. Dok je generacija mostarskih Srba na čelu sa Šantićem, Ćorovićem i Dučićem smještena u pjevačko društvo Gusle bila prva u BiH po radu na očuvanju srpskog identiteta, nakon njih taj primat preuzima Sarajevo i Sloga.“

“Toliko smo bili popularni da, gdje god smo selili sa prostorijama, a to se dešavalo mnogo puta, tako se i sa nama selio kulturni i zabavni život grada. Na kraju smo se skrasili u našoj zgradi koja je kupljena i osvećena 1939. godine. Tu provodimo nepune dvije godine, odakle nas izbacuju prvo ustaše ‘41, pa komunisti ‘46. Danas je ta zgrada najpopularniji sarajevski klub, a malo ko zna odakle njen naziv Sloga.“

Dodaje kako je to jedna od „najvećih nepravdi bivšeg režima i do danas mi nemamo ni zakonskih osnova da tražimo povrat naše imovine“.

“Čekajući zakon o restituciji imovine nadamo da će današnja vlast imati više sluha za naš slučaj“, kaže Mojsilović.

Odlična saradnja

Iako zabranjena i izbačena, Sloga svoj put nastavlja i nakon 1946. u svojim crkvama u bh. prijestolnici, „okupljajući stare članove, slaveći krsnu slavu Mitrovdan i dalje pjeva, pjeva tako dobro kao tada možda nijedan crkveni hor u BiH“.

„Danas, sa prvobitnim nazivom, okupljamo oko 30 članova raznih uzrasta i zanimanja, možda amatera u muzičkom smislu, ali pravih profesionalaca kada je riječ o odnosu prema poslednjem kulturnom uporištu sarajevskih Srba. Djelujemo pod blagoslovom Mitropolita dabrobosanskog Hrizostoma, kao organizaciona jedinica Mitropolije dabrobosanske, a na čelu hora kao predsjednik stoji protojerej – stavrofor Vladimir Stupar.“

Za planove kaže kako mnogo zavise od materijalnih sredstava, organizacije koncerata, putovanja, takmičenja…

„U pripremi je niz koncerata u Sarajevu i okolini, a nadamo se da ćemo nastaviti naš horski festival ‘Dani Sloge’ koji je sa  premijerom (2016.g.) pobrao odlične kritike i do sada ostao jedini horski festival u Sarajevu.“

Za saradnju u glavnom gradu BiH sa drugim udruženjima i organizacijama kaže kako je na odličnom nivou „iako smo danas u vremenu kada se za kulturu radi ili iz interesa ili mode, a rijetki su istinski zaljubljenici u nju“.

„Kao društvo u cjelini nismo dostigli taj određeni kulturni nivo, pa se to odražava i u našoj branši. Sa svima koji su došli u dodir sa nama trudili smo se da ostavimo dobar utisak, nadam se da će takav odgovor biti kada ih budete pitali o nama“, kaže na kraju Stefan Mojsilović, dirigent Srpskog pjevačkog društva Sloga iz Sarajeva.

Izvor: Al Jazeera