Dinkić saslušan u policiji zbog Štedionice

Lider Ujedinjenih regiona Srbije Mlađan Dinkić pozvan je u srijedu na saslušanje u vezi s navodnim zloupotrebama u Nacionalnoj štedionici, prenosi agencija Tanjug, kojoj je u ovoj stranci rečeno da je lider URS-a pozvan da da izjavu u svojstvu građanina i potvrđeno da će se on tom pozivu odazvati.

Kako prenose beogradski mediji, osim Dinkića, istog dana bi izjavu o tom slučaju trebali dati i Vladimir Ilić, član URS-a i bivši direktor Poreske uprave, i Vesna Arsić, bivša viceguvernerka Narodne banke Srbije i nekadašnja najbliža Dinkićeva saradnica u Ministarstvu finansija.

Međutim, Ilić je u kratkoj izjavi Tanjugu rekao da je u Azerbejdžanu gdje, s još nekoliko poslanika Narodne skupštine, prati održavanje predsjedničkih izbora u toj državi.

Na saslušanju, koje je Upravi kriminalističke policije trajalo više od četiri sata, Dinkić je odgovarao na pitanja policije.

On je novinarima rekao da je četiri sata u policiji davao iskaz u svojstvu građanina i svjedoka, jer je u vrijeme reforme bankarskog sistema bio guverner NBS-a.

‘Potpuno čista savjest’

Prema njegovim riječima, policija je s njim obavila razgovor u okviru ispitivanja 24 sumnjive privatizacije, među kojima se nalazi i Štedionica.

Dinkić je kazao da je još prije rekonstrukcije Vlade od prvog potpredsjednika Aleksandra Vučića i premijera Ivice Dačića tražio da se slučaj Štedionice potpuno rasvijetli u roku od godinu dana, ali da se sad nada da će to biti ipak ubrzo urađeno.

“Siguran sam da će ovaj slučaj za mene biti pozitivno rešen. Imam potpuno čistu savest”, rekao je Dinkić i dodao da mu je drago da je razgovor obavljen sada kad nije u vlasti.

Aleksandar Vučić izjavio u srijedu povodom saslušanja Dinkića u vezi sa Štedionicom da državni organi rade svoj posao i da je to samo jedan od 24 sporna predmeta.

“Do kraja godine, do 31. decembra, na red će doći sva 24 sporna predmeta”, rekao je on novinarima, prenosi Tanjug.

Dinkić je ranije za jedan dnevni list izjavio da se raduje razgovoru u vezi s Nacionalnom štedionicom te da je krajnje vrijeme da, poslije 12 godina, u Srbiji proradi pravna država i da se konačno odbace sve laži koje su, kako je rekao, njegovi politički protivnici plasirali u medijima o njemu u vezi s Nacionalnom štedionicom.

Navodeći da je to bio jedan od najboljih državnih projekata, na kome je Srbija zaradila sedam puta više nego što je uložila, Dinkić je rekao da je upravo preko Nacionalne štedionice omogućeno da se stotinama hiljada građana isplati stara devizna štednja koja im je “više od jedne decenije bila zarobljena u propalim državnim bankama”.

O zloupotrebama u vezi s Nacionalnom štedionicom, koja je osnovana 2002. godine, mediji su pisali već godinu dana kasnije, a u izvještaju Saveta za borbu protiv korupcije iz 2004. godine analizirana je struktura njenog vlasništva.

Istraga o privatizaciji

Tom prilikom Savet je naveo koje korake Vlada Srbije treba preuzeti kako bi se utvrdilo da li je prilikom privatizacije Štedionice prekršen zakon i da li je bilo korupcije među visokim državnim funkcionerima.

Specijalno tužilaštvo, prema navodima medija iz tog perioda, pokrenulo je 2005. godine istragu o privatizaciji Štedionice, koja se potom našla na listi 24 sporne privatizacije koje je Evropska unija dostavila Vladi Srbije 2011. godine i na čijem rasvjetljavanju radi aktuelna Vlada.

Prema izvještaju Saveta, država je na početku bila većinski vlasnik Štedionice sa više od 60 posto akcija, ali je na kraju procesa njen udio pao na 37 procenata, jer su privatni vlasnici u međuvremenu izvršili nekoliko dokapitalizacija, čime je državni udio umanjen.

Većinski vlasnik Nacionalne štedionice 2005. godine sa 62,3 posto akcija postala je EFG Eurobank grupa, kojoj su privatni vlasnici prodali svoje akcije.

Država je tada, prema izvještaju, odbila prodati svoje akcije iako je ponuđena cijena veća od knjigovodstvene vrijednosti, a 2006. godine predstavnici Vlade Srbije i Eurobanke EFG potpisali su ugovor o kupoprodaji preostalih 37,7 posto državnog paketa akcija u Štedionici.

Stranačka polemika

O privatizaciji Štedionice u junu ove godine polemizirale su URS i Demokratska stranka, nakon što je Dinkić, koji je tada bio ministar finansija i privrede, rekao da ne snosi odgovornost za prodaju Štedionice, jer je za to bio nadležan raniji ministar finansija Božidar Ðelić.

“Tadašnji ministar finansija Božidar Ðelić, iako je znao da Nacionalna štedionica mora da se dokapitalizuje da ne bi izgubila dozvolu za rad, svesno je propustio da to učini i time direktno doprineo da se učešće države u banci svede na svega 10 odsto”, rekao je Dinkić.

Lider URS-a je tom prilikom pozvao Tužilaštvo da “što pre konačno stavi tačku na taj slučaj”, navodeći da je nedopustivo da Tužilaštvo i policija nisu u stanju to učiniti ni poslije više od 10 godina.

Iz URS-a su tom prilikom naveli i da su predstavnici države u Upravnom odboru Nacionalne štedionice u to doba bila dva Ðelićeva pomoćnika – Budimir Lončar i Madžid Pajić.

“Njih trojica su sve vreme znali da će država izgubiti većinsko vlasništvo ako ne učestvuje u dokapitalizaciji banke”, tvrdili su u URS-u.

DS je na te optužbe uzvratio tvrdnjom da je Ðelić u slučaju te privatizacije štitio državni interes te da je bio prvi koji je uopće pokrenuo pitanje Nacionalne štedionice.

“Ðelić je tražio da Srbija dobije učešće u kapitalu Štedionice na osnovu vrednosti srpske imovine koju je tadašnji guverner NBS-a Dinkić, kao tada saveznu imovinu [nad kojom republička vlada nije imala nadležnost], besplatno dodelio Štedionici bez tendera i bilo čijeg znanja i odobrenja, uključujući prostorije, opremu, državne depozite i plate radnika”, tvrdile su demokrate.

Izvor: Agencije