Dijelovi juga Evrope do kraja stoljeća pustinje

Globalno zatopljenje poremetit će sredozemnu regiju više od bilo kakvih suša ili toplinskih udara u zadnjih deset tisuća godina, a dijelovi južne Europe do kraja stoljeća će postati pustinje, objavili su znanstvenici.  

Prosječna temperatura u regiji već je narasla za 1,3 stupnjeva Celzija od kraja 19. stoljeća, znatno iznad 0,85 stupnjeva koliko je svjetski prosjek, stoji u istraživanju kojeg je vodilo francusko sveučilište Aix-Marseille. 

Klimatske promjene uzrokovane čovjekom “vrlo će vjerojatno izmijeniti ekosustave na Sredozemlju na način koji je bez presedana” u proteklih deset tisuća godina ako vlade uskoro ne smanje emisije stakleničkih plinova, napisali su znanstvenici u časopisu Science, kako prenosi Hina. 

Dramatična promjena vegetacije

Pustinje bi se mogle proširiti južnom Španjolskom i Portugalom, sjevernim dijelovima Maroka, Alžira i Tunisa te u drugim regijama poput Sicilije, južne Turske i dijelova Sirije, navodi se u članku. 

Vegetacija tih regija, poznatih po borovima, maslinama i hrastovima, također će se dramatično izmijeniti. 

Prošle se godine u Parizu oko 200 vlada dogovorilo kako će ograničiti rast prosječne svjetske temperature na “znatno ispod” dva stupnja Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ta brojka bi idealno trebala biti 1,5 stupnjeva.

Vlade će se idućeg mjeseca ponovno sastati u Maroku kako bi razmotrile dogovor. 

Sredozemlje je osjetljivo na globalno zatopljenje dijelom zbog atlantskih oluja za koje se smatra da će se pomaknuti prema sjeveru, zbog čega će biti više sunca i manje kiše.

Cilj od samo 1,5 stupnjeva rasta temperature osigurao bi da sredozemni ekosustavi ostanu u granicama proteklih deset tisuća godina, stoji u istraživanju.

Debata o rezanju emisija je hitna “zbog tih osjetljivih regija”, smatra voditelj istraživanja Joel Guiot s francuskog sveučilišta. 

Rekonstrukcija prijašnje klime

Znanstvenici su rekonstruirali prijašnje klime proučavajući pelud u slojevima blata u jezerima.

Tako primjerice hrastova pelud znači vlažnu i umjerenu klimu, dok ona od smreke i jele naznačuje hladnija razdoblja, rekao je Guiot. 

Neki topli periodi i suše kroz povijest su se poklapale s razdobljima društvenih promjena, kao oko 1400. kad je velik broj ljudi u Otomanskom carstvu napustilo neproduktivne farme i postalo nomadima. 

Prošle je godine jedna studija objavljena u listu američke Akademije znanosti istaknula kako postoje dokazi da je klimatska promjena koju je uzrokovao čovjek mogla doprinijeti suši između 2007. i 2010. koja je bila jedna od faktora pokretanja građanskog rata u Siriji.

Izvor: Agencije