Digitalni odgoj, mač sa dvije oštrice

Pretraga koja sadrži naizgled dječije sadržaje (Al Jazeera)

Facebook je najavio novu aplikaciju za interakciju na društvenim mrežama koja je namijenjena korisnicima starosne dobi od šest do 12 godina. Aplikacija pod nazivom Messenger Kids će pružiti mogućnost djeci da komuniciraju sa prijateljima uz filtere i adaptirane animacije prilagođene njihovom uzrastu.

Naravno ovo nije neka revolucionarna inovacija, integracija djece u digitalne tokove je aktuelna još od uspostave te tehnologije. Danas postoje doslovno milioni web stranica i YouTube kanala koji su klasificirani kao dječiji.

Sa obilježjima edukativnog karaktera i prilagođenim sadržajima razonode, djeca mogu veoma brzo usvojiti osnovne pojmove poput brojeva, slova, boja i oblika, a nerijetko mališani ovim putem nesvjesno savladavaju strane jezike.

“Kompjuter i internet nude toliko toga što najbolji kursevi i obdanište ne mogu da pruže. Ali u svemu treba da postoji granica i nadzor roditelja jer deca nisu sposobna da rasuđuju gde i kada je dovoljno”, kaže youtuber Nikola Tomić, tvorac dječijeg hita Mama voli bebu i serijala Masimove avanture.

Web dizajner i programer Nihad Obralić iz Sarajeva odgoj u virtualnom svijetu poredi sa usmjeravanjem i odgojem djeteta u fizičkom okruženju.

“Zamislite svijet interneta kao jedno igralište na kojem borave djeca. Na tom igralištu postoje sadržaji koji su korisni, nekad i neophodni za vaše dijete a tu je i ulica na kojoj vreba opasnost. Morate nadgledati djecu kako ne bi izašla na tu ulicu”, komentariše Obralić.

Granica korisnosti savremenih tehnologija zavisi upravo od motiva zbog kojeg se ona koristi, kaže psihologinja Nina Bulajić. Ona podržava stav da je internet pun raznovrsnih i korisnih informacija, ali istovremeno je puno i onih koje nemaju svoju naučnu vrijednost, a vrlo su dostupne.

Tehnologija nije alatka socijalizacije

Bulajić zagovara stav da savremene tehnologije nisu u velikoj mjeri korisne kada je pitanju socijalizacija.

“Upravo taj ‘savremeni’ način života i ekspanzija tehnoloških otkrića i doveli do sve veće otuđenosti među ljudima i slabljenja socijalnih veza. Ljudi sve rjeđe međusobno komuniciraju, na društvenim okupljanjima često možemo vidjeti grupe mladića i djevojaka koji sjede za jednim stolom i gledaju u svoje pametne uređaje i ne komuniciraju. Socijalizacija putem savremene tehnologije je virtualna, neiskrena i utemeljena na samoprezentaciji na način za koji smatramo da će se drugima dopasti, bez obzira na to što mi suštinski to nismo”, kaže Bulajić.

U konkretnom primjeru pojave YouTube kanala koji su klasificirani kao dječiji a svojim sadržajima ne nude nikakve edukativne sadržaje, čak i oni manje stručni roditelji se slažu da je riječ o malverzaciji, gdje se hvataju klikovi djece koja pregledaju sadržaje bez roditeljskog nadzora.

“Pokušao sam YouTubeu prijaviti više puta takve kanale, ali oni dnevno izbacuju po nekoliko novih zaglupljujućih videa koji bilježe milionsku posjećenost. Sadržaj tih videa je krajnje morbidan, poznati likovi iz svijeta crtanih filmova i igračaka u nekoj banalnoj radnji ispuštaju čudne krikove i histerično se smiju. To sve prati jako loša animacija i niz atraktivnih tagova koji će omogućiti pojavu takvih videa u većini pretraga za djecu. Ako ovo nije opasnost onda ne znam šta jeste, ja sam zabranio djeci YouTube dok ne nađem način da blokiram ovakve kanale”, navodi otac dvoje djece Darko Josipović iz Sarajeva.

Kao roditelj i kao odgajatelj, Emina Durmo iz Sarajeva je istakla da upoznata sa postojanjem spornih YouTube kanala, i da se tu ne može ništa posebno uraditi nego djetetu omogućiti korištenje tehnologije isključivo uz prisustvo roditelja i nikako drugačije.

„Neophodno je da ukoliko dijete raspolaže mogućnošću korištenja tableta ili računara, roditelj odabere sadržaje za svoju djecu, odnosno da se sadržaji pregledaju uz prisustvo roditelja. Istina, par puta sam svjedočila da upravo na kanalima, navodno, namijenjenim djeci čujem i vidim zaista neprimjerene sadržaje. Roditelji u ovom slučaju imaju najveću odgovornost za osposobljavanje djece za selektivno korištenje medija“, navodi Durmo.

Taoci tehnologije

Odgajateljica Durmo se slaže sa umjerenom upotrebom savremenih tehnologija, i podsjeća da pun pozitivan učinak leži u aktivnom radu sa djetetom potpomognutom digitalnim medijima:

“Trebamo imati na umu da digitalni mediji poput YouTube-a nisu sami po sebi dobri ili loši to je tehnologija koja se može koristiti na različite načine i daje nam mogućnost kontrolisanja. Važno je da mi ne postanemo taoci i ovisnici o tehnologiji i da pasivno sa mobitelom u ruci ili laptopom u krillu učimo djecu i bivamo odgovorni za njih.”

“Moj sin Maksim, pored činjenice da je glavni junak YouTube serijala, gotovo da uopšte ne provodi vreme uz kompjuter ili tablet. Njemu su sada interesantniji autići i igra sa vršnjacima. Mislim da je nekad neophodno detetu dati ono što ga zanima u trenutku i pustiti ga da zadovolji svoje potrebe, naravno uz nadzor”, poručuje Nikola Tomić.

Integracija djece u društvene mreže, konkretno aplikacija Messenger Kids je samo jedan od pokazatelja smjera kretanja društva i argument da se informatička pismenost polako izjednačava sa jezičkom. Kompanije željne profita pod izgovorom primarne edukacije privlače nove generacije, dok stručnjaci upozoravaju da je trend prisutan ali da su razmjere ipak samo prividne.

Još uvijek je moguće ugasiti računar i pustiti dijete da se igra vani.

Izvor: Al Jazeera