Digitalizacija tržišta: Izvor razvoja ekonomije i inovativnosti

Eksperti kažu da se procesom digitalizacije, koja je po mnogim ekspertima preduslov za ekonomski rast u modernim vremenima, mijenja sve, da je on velika prilika za zemlje regije i da vodi ka historijskim promjenama u poslovnom svijetu.

Digitalizacija je bila jedna od glavnih tema Samita lidera EU-a i zapadnog Balkana u Trstu, a nedavno je u Sarajevu uspostavljen i Upravni odbor šest ekonomija zapadnog Balkana, koji će biti zadužen za pripremu regionalnog digitalnog samita 2018. godine.

Amila Pilav-Velić s Ekonomskog fakulteta u Sarajevu tvrdi da, u vrijeme kada više od polovine globalne populacije koristi smartphone uređaje i kada je svaki peti stanovnik planete kupio  nešto online u posljednjih mjesec dana, ekonomski razvoj i kompetitivnost zemalja ovisi o njihovoj sposobnosti da koriste te tehnologije.

Pilav-Velić ističe kako digitalizacija industrije, ne samo da predstavlja najbrže rastući trend, već i vrlo značajan izvor razvoja i inovativnosti.

I njemačka ministrica ekonomije i energetike Brigitte Zypries je u ranijem intervjuu koji je dala Al Jazeeri istakla da  aktivni angažman u procesu digitalizacije ekonomije može pozitivno doprinijeti borbi protiv nezaposlenosti u zemljama regije.

Efekt digitalizacije na rast GDP-a

Podržala je ideju da zemlje zapadnog Balkana udruže svoje snage na tom području, između ostalog, organizacijom zajedničkog IT samita.

“Naime, osim što IT industrija predstavlja jednog od najvećih poslodavca jer u prosjeku za svako novo radno mjesto generira novih pet radnih mjesta u drugim industrijama poput bankarstva, trgovine, auto industrije, obrazovanja, zdravstva, itd. S druge strane, većina zemalja ima pozitivna iskustva u smislu efekata digitalizacije na rast GDP-a. Recimo u Kini, koja predstavlja jednu od najbrže rastućih ekonomija na svijetu, povećanje broadband konekcije za 10 posto rezultiralo je povećanjem GDP-a za 2,5 posto.  Od ostalih pozitivnih efekata tu su prije svega inovativnost i povećanje efikasnosti poslovanja te razvoj potpuno novih industrija baziranih na digitalnim tehnologijama“, objašnjava Pilav-Velić.

Uvažavajući značajan potencijal digitalizacije u kontekstu ekonomskog rasta, nastavlja ona, zemlje u razvoju bi trebale raditi na definiranju digitalnih strategija i politika kako bi se uspostavio adekvatan okvir neophodan za izgradnju potrebne infrastrukture koja predstavlja osnov za nove poslovne modele, prije svega bazirane na elektronskom poslovanju, ali i okvir koji će regulirati i zaštiti konkurenciju, ohrabriti primjenu digitalnih tehnologija i to ne samo u javnom nego i u poslovnom sektoru.

“Osim toga, vlade imaju važnu ulogu i u kreiranju obrazovnih politika te osiguravanju adekvatne edukacije i prekvalifikacije zaposlenih kako bi se olakšao njihov prelazak  na nova “digitalna” zanimanja. Također, teško je očekivati značajnije efekte digitalizacije bez obezbjeđenja povjerenja građana i poslovnih subjekata u online transakcije što podrazumjeva postojanje i adekvatnog regulatornog okvira u vezi sa zaštitiom njihove privatnosti i sigurnosti“, navodi ona.

Kaže da, kada je riječ o prednostima koje digitalizacija tržišta donosi malim ekonomijama, a pogotovo zemljama u razvoju, među najznačajnijim su očekivane uštede, odnosno smanjenje troškova poslovanja, slobodan i neograničen pristup globalnom tržištu, te digitalna inovativnost koja u globalnim okvirima postaje sve dominantniji instrument tržišne utakmice i temelj konkurentnosti jedne ekonomije. 

Ipak, Pilav-Velić ističe kako proces digitalizacije ima svoje izazove sa kojima se moramo suočiti. Ti izazovi su, kaže, posebno izraženi u manje razvijenim zemljama koje nemaju adekvatnu zakonsku regulativu i digitalni strateški okvir, odnosno mehanizme i instrumente nužne za njenu učinkovito i uspješno provođenje.

“To su prije svega rizici povezani sa digitalnom privatnošću, sigurnošću te nedostatkom povjerenja u digitalne tehnologije, ali i rizici “neprihvatanja” novih digitalnih vještina i znanja koja su nužna pretpostavka novih “digitalnih” poslova“, objašnjava ona.

Digitalizacija olakšava poslovanje

Generalni sekretar vijeća za regionalnu saradnju Goran Svilanović za Al Jazeeru kaže da se uvođenjem digitalizacije mijenja sve, od obavljanja svakodnevnih aktivnosti npr. plaćanje računa i kupovina, preko načina na koji komuniciramo i učimo, do pristupa radu, poslovanju, administrativnim obavezama, itd.

“I itekako je primenjiva na ekonomsku realnost – olakšava se poslovanje inovacijama u proizvodnji i uslugama, investiranju, pojednostavljuju se pristupi podacima, komunikacije – digitalizacija zadire u svaku oblast. Naš region u ovoj oblasti, kao na žalost i u mnogim drugim, ide sporije, i mi se sa stanovišta rasta, rentabilnosti i održivosti moramo što brže priključivati tom procesu koji menja svet oko nas. Digitalna integracija je uz trgovinu, investicije i mobilnost na području Zapadnog Balkana izdvojena kao prioritetna, na Samitu Zapadnog Balkana održanom u Trstu u julu ove godine. Šest zapadnobalkanskih premijera su to prepoznali kao neophodnost, na osnovu čega je Savet za regionalnu saradnju izradio višegodišnji plan aktivnosti za regionalno ekonomsko područje“, navodi on.

Prema tom planu šest ekonomija Zapadnog Balkana radit će na unapređivanju međusobnih odnosa u oblasti digitalne integracije, kao i na omogućavanju integracije u jedinstveno evropsko digitalno tržište.

Evropski i svjetski ekonomski trendovi

To konkretnije znači, nastavlja Svilanović, razvoj digitalne infrastrukture, usklađivanje relevantnih politika i propisa, kao i rad na ukidanju/smanjenju cijena roaminga u cijeloj regiji.

Kaže da su, osim toga, potrebni dodatni napori na povećanju cyber sigurnosti, zaštite podataka, pružanju kvalitenih usluga, bolja saradnja na polju politika koje stimuliraju ekonomiju zasnovanu na pouzdanim podacima, poboljšanje digitalnih vještina, ubrzan proces digitalizacije i primjena ‘pametnih’ tehnologija u regiji.

“Ostvarenje tog cilja podrazumeva niz koraka u svakoj od ekonomija pojedinačno, na nacionalnom nivou – strategije, usklađivanje politika, zakona, praksi, koje bi bile kompatibilne za dalji razvoj na regionalnom, ali i na evropskom i svetskom nivou, jer trebamo na umu imati krajnji cilj svake od njih – pridruživanje Evropskoj uniji. Upravo proces pridruživanja zahteva reforme ove vrste, da bi ekonomije iz regiona mogle nesmetano pratiti evropske i svetske ekonomske, tehnološke i sve druge trendove“, kaže on.

Dodaje da digitalizacija pruža brzinu i transparentnost u mnogim oblastima, inovativna rješenja i konkurentne usluge krajnjim korisnicima i poslovnim subjektima. Ona, tvrdi, omogućuje kvalitetnija radna mjesta za stručnu radnu snagu i ekonomski razvoj zasnovan na znanju i informiranosti 

“Svetska su predviđanja da bi se poslovi u digitalnom sektoru mogli udvostručiti, što nosi povećanje ulaganja i produktivnosti, te još više radnih mesta po raznim sektorima.  I na tome svaka od ekonomija u regionu treba da radi, da se stvori okruženje za investiranje u digitalizaciju, ali i da se  ljudima osiguraju odgovarajuće veštine za ovu digitalnu eru. Mlade ljude moramo pripremiti za poslove budućnosti. Ovo se odnosi i na industriju. Digitalna era pruža veliku priliku, ali i ozbiljne izazove i neophodno je da svi zajedno radimo kako bismo na njih odgovorili“, navodi on.

Podrška Njemačke

Na pitanje da li proces digitalizacije ima mane, Svilanović odgovara: “Baš nedavno sam na pitanje jednog prijatelja, koja mi je tekovina 21. veka najviše promenila život, odgovorio da je to ‘pametni’ mobilni telefon. Sve je tu. U digitalnoj formi, sabijeno u kutijicu veličine 10 centimetara. Poslovi koje obavljam gde god se nalazim, vesti koje čitam svaki dan, fotografije, radni dokumenti, aplikacije za sve i svašta, jednostavno sve. Olakšava život i rad i ubrzava celi proces, a na koncu povećava efikasnost i rentabilnost. Što nas dovodi do mana. Mnoge naučne discipline se bave tim pitanjima, poput ovisnosti o spravama, štetnim zračenjima, otuđenju ljudi, robotizaciji i sl. Sve ima svoje prednosti i svoje mane, a proces digitalizacije prosto ne ostavlja mogućnost da ga se izbegne“.

Regija, smatra on, mora uhvatiti korak sa ostatkom svijeta da bi njegovi stanovnici mogli imati dobar posao, adekvatno obrazovanje, slobodu stručnog kretanja, razmjenu znanja i iskustava s kolegama u struci iz regije i/ili Evrope, kvalitetne, brže, transparentnije i povoljnije usluge, kvalitetne, pouzdane i povoljne proizvode, mogućnost da kontaktiraju sa svijetom putem aktuelnih sistema i aplikacija, i još mnogo toga.

“Mi u Savetu smo jako uzbuđeni zbog ovog projekta koji je prvi veliki korak u pravcu regionalne digitalne integracije, pa su tako i naša očekivanja velika. Baš smo nedavno imali prvi, inicijalni sastanak na kojemu su prisustvovali ne samo predstavnici vlada iz regiona, nego i  biznisa, EU i nemačke vlade, koja nam je partner u ovome. Nemci svake godine imaju svoj digitalni samit koji je ogroman događaj, svojevrsni talent-tehnološki show, jako uspešan i obuhvata sve, od talentovanih pojedinaca, inovatora do uspešnih kompanija koje se bave digitalnim tehnologijama. Kancelarka Merkel posećuje redovno taj samit, jer Nemačka itekako shvata značaj i potencijal digitalizacije i još uvek, iako su jedna od vodećih svetskih sila na mnogim poljima, jako puno ulaže u razvoj i napredak u ovoj branši. Sada nude pomoć u želji da se nešto slično  napravi na Zapadnom Balkanu, jer su prepoznali potencijal regiona“, ističe Svilanović.

Kaže kako bi se prvi digitalni samit trebao održati prvom polovinom naredne godine u Skoplju ili Ohridu.

To će, navodi, biti prilika da se precizno kaže do kada će biti formiran jedinstveni roaming prostor Zapadnog Balkana i šta sve treba uraditi da bi regija pristupila jedinstvenom EU prostoru.

Efikasnije bavljenje ekonomijom

Koliko je digitalizacija tržišta važna i za vodeće svjetske sile potvrđuje Andreas Streim, ekspert Bitkoma, Njemačke digitalne asocijacije.

Kaže kako budući prosperitet i društveno zajedništvo u Njemačkoj ovise o tome koliko brzo će ta zemlja sprovesti digitalnu transformaciju.

“Sigurni smo da je digitalizacija ogromna prilika. Ona čini našu svakodnevnicu jednostavnijom i unapređuje je. Kroz digitalizaciju smo na polju medicine bolje opskrbljeni i možemo se efikasnije baviti ekonomijom. Sigurnije živimo. Možemo se bolje informirati i dobiti obrazovne ponude koje nam pojedinačno odgovaraju. Baš u zemlji, kao što je Njemačka, koja je siromašna što se tiče sirovina, digitalizacija nudi jedinstvenu šansu da vrati svoje vrijednosti. Po našem ispitivanju iz novembra 2016., 44 posto kompanija u Njemačkoj gledaju pozitivno na proces digitalizacije“, kaže Streim.

Dodaje da je važno da se svi ljudi uključe u ovaj proces.

“To možemo uspjeti samo s obrazovanjem. Pri tom mislim na digitalno obrazovanje, to podrazumijeva razumijevanje digitalnih tehnologija. Samo kroz bolje razumijevanje digitalnih tehnologija možemo otkloniti strahove i preći iz pasivnog u aktivno stanje, tako što ćemo sami prepoznati potencijal za promjene. To u praksi znači: Više digitalnog obrazovanja u školama i visokim školama, više dodatnog digitalnog obrazovanja u kompanijama, državnim institucijama i politici“, objašnjava Streim.

Kaže da je razumijevanje digitalizacije važno  jer se u tom procesu neka zanimanja otpadaju.

Digitalizacija, kaže, vodi ka historijskim promjenama u poslovnom svijetu.

“Poslovi neće samo nestati, nego će nastati nova i zahtjevnija radna mjesta koja iziskuju dobro obrazovanje“, zaključuje ekspert Bitkoma.

Izvor: Al Jazeera