Desničari mogu promijeniti političku mapu u EU

Ova godina mogla bi biti ključna za političku budućnost Evropske unije. U rasponu od samo četiri mjeseca opći izbori bit će održani u Holandiji, Francuskoj i Njemačkoj. Velika je mogućnost za radikalne promjene, jer je popularnost desničarskih stranaka značajno porasla.

Holandski građani u aprilu prošle godine izašli su na referendum. Ove godine, za dva mjeseca, glasat će o mnogo važnijem pitanju. Uoči općih izbora, najveću podršku ima desničarska populistička Slobodarska stranka Geerta Wildersa. Njegovi stavovi su euroskeptični i antiimigracijski, a nedavno je osuđen i za poticanje na diskriminaciju. No, ništa od toga nije narušilo podršku njegovoj stranci, pojašnjava Joost van Spanje iz Centra za politiku i komunikacije.

“Od sredine 1990-ih značajan broj građana ima izuzetno negativan stav prema različitim kulturama i zalaže se za imigracijske restrikcije. U tom smislu taj potencijal već dugo postoji u Holandiji, a vjerojatno i u drugim evropskim državama”, dodaje.

Je li to baš tako vidjet ćemo u Francuskoj u maju. Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da konzervativac Francois Fillon i liderka Nacionalnog fronta Marine Le Pen imaju najviše izgleda za pobjedu na predsjedničkim izborima. Poput Vildersa, i Le Pen je euroskeptik i protivi se imigraciji.

Euroskeptična, antiizbjeglička i antiislamska

Ako Nacionalni front pobijedi u Francuskoj, to bi moglo dati vjetar u leđa jednoj Njemici. Frauke Petry u rukovodstvu je Alternative za Njemačku. Njihova politika je euroskeptična, antiizbjeglička i antiislamska. Snažnije stranke ističu kako je politika AfD-a nedosljedna. No, Andrea Roemmele sa Fakulteta za upravu Hertie misli kako glasačima to nije bitno.

“Većina glasača AfD-a vjerovatno nikad nije pročitala ni program stranke. Dakle, riječ je o ljudima koji su frustrirani i žele da se njihov glas čuje”, dodaje.

Prema anketama, AfD nije ni blizu popularnosti Demokršćana, no mogu osvojiti dovoljno glasova da Angeli Merkel naprave problem u stvaranju stabilne većine.

A tu je i sigurnosna situacija. Nedavni napad u Berlinu izvela je osoba koja je u Njemačkoj pokušala dobiti azil. I premda više od milion drugih useljenika  koji su u Njemačku došli u potrazi za boljim životom poštuje zakone, populističke stranke traže postrožavanje imigracijskih zakona.

“Na ovogodišnjim izborima oblikovat će se vodstvo EU-a. I premda nijedna ultradesničarska stranka vjerovatno neće uspjeti formirati vladu, izvjesno je da će u Njemačkoj prvi put ući u Savezni parlament”, izvještava Dominic Kane, novinar Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera