Desetljeća idu, Bački kanal i dalje zagađen

Prije nekoliko godina počela je gradnja postrojenja za pročišćavanje voda, koje bi trebalo spriječiti daljnje zagađivanje Bačkog kanala. Iako je za postrojenje osigurano 9 i pol milijuna eura iz sredstava EU, lokalne zajednice nisu obavile svoj dio posla.

Građani Vrbasa prinuđeni su živjeti pored zagađenog Bačkog kanala, ali u još nezavidnijoj situaciji su mještani obližnje Kule. Ovdje pored Bačkog, teče i Begejac, kanal u koji se već desetljećima izravno izlijevaju fekalne vode. 

“Ovde bi ja ove naše poslanike naterao da malo sede jedno dva sata, samo da sede ovde pa bi ih onda pitao kakva je situacija kod nas”, kaže Dušan, mještanin Kule.

Rokovi odavno prošli, gradnja još traje

Da je na pomolu rješenje problema, činilo se kada je prije dvije godine započela gradnja središnjeg postrojenja za pročišćavanje voda. Međutim, rokovi za završetak radova odavno su prošli, a gradnja još traje.

U općini Vrbas kažu da kasne jer od promjene vlasti projektom nitko nije upravljao.

“To je u tom nekom periodu zadnjih godinu dana ušlo u neki vakuum, prazninu gde mi nismo imali informaciju da li Ministarstvo životne sredine, sadašnje energetike, preuzima tu ulogu ili ne. Obraćali smo se nekoliko puta, međutim nismo dobili odgovor”, kaže Natalija Trivković iz Općine Vrbas. 

Kako doznajemo, tek nedavno, nakon upozorenja iz EU, Ministarstvo energetike i životne sredine zainteresiralo se za ovaj projekt, ali odgovornost za kašnjenje vraćaju na lokalnu zajednicu.

“Mogu reći da se lokalne samouprave i pokrajinski organi nisu snašle u komunikaciji prethodnih godinu dana, ali isto tako zaključeno je da će se u narednih mesec dana formirati koordinaciono telo koje će vršiti nadzor nad projektom kao što je ovaj”, rekla je Mirjana Knežević iz Ministarstva energetike i životne sredine. 

“Iako planovi za čišćenje Velikog bačkog kanala postoje već decenijama, još uvek nisu ostvareni ni osnovni uslovi za to. Da bi prestalo dalje zagađivanje i da bi otrovni mulj bio uklonjen, neophodno je da se kanalizacija, ali i sve industrije, priključe na centralno postrojenje”, javlja reporterka Al Jazeere Jelena Milutinović.

Eko-aktivisti sumnjaju u uspjeh

Lokalne zajednice obvezale su se da će to osigurati, ali do sada je samo mali postotak priključaka završen.

U općini Kula, kažu, još veći problem je izgradnja glavnog kolektora.

“Tog momenta opština Kula je spremna u roku od 24 časa da svojim sredstvima investira i kompletne fekalije iz kanalizacione mreže u Kuli upusti u kolektor i transportuje u Vrbas”, kaže Velibor Milojičić iz Općine Kula. 

Gradnju kolektora financijski će pomoći Ministarstvo životne sredine, ali eko-aktivisti sumnjaju u uspjeh cijelog projekta.

“Ako postrojenje ne dostigne svoj optimalni kapacitet od nekih 60 posto najmanje, nema nikakvog smisla da se dalje ono i završava, zato što troškove neće imati tko da pokriva”, upozorava Ratko Đurđevac iz Ekološkog pokreta Vrbasa.

Čelnici općina ipak su uvjereni da projekt pročistača, u kojem građani Bačke vide spas, neće propasti.

Za to je posebno potrebna suradnja industrije, čije otpadne vode predstavljaju najveći problem.

Tek tada mještani Vrbasa i Kule moći će se nadati da fekalni i industrijski otpad više neće biti glavno obilježje njihovih gradova.

Na tekst Al Jazeere Balkans reagovala je Natalija Trivković iz Opštine Vrbas koja naglašava da razlog kašnjenja u realizaciji projekta nije  zamjena vlasti, već to “što izvođač i nadzor nisu imali dogovor oko izvođačkog projekta.”

Ona ističe da se njen komentar o nepostojanju komunikacije sa predstavnicima vlasti u prethodnih godinu dana odnosio na “dužnost države da preuzme prevođenje projekta u smislu obezbeđivanja finansija za obezbeđenje dovoljne količine otpadne vode, a ne da zbog toga radovi nisu izvođeni.” 

Izvor: Al Jazeera