Deset godina od prvog YouTube videa

Videosnimak koji prikazuje kako iranska studentica pada pogođena metkom tokom protesta zbog navodne krađe glasova 2009. godine i dalje šokira gledaoce.

Snimak posljednjih trenutaka u životu ove 26-godišnjakinje obišao je svijet i ona je preko noći postala simbol otpora.

Nekoliko sati kasnije na YouTubeu je objavljen snimak Nadinih posljednjih trenutaka, dok krvari na pločniku, načinjen mobilnim telefonom.

Londonski dnevnik Times izvijestio je šest mjeseci nakon njene smrti, da opozicioni pokret ne samo da je preživio hapšenja, mučenja, namještena suđenja i nasilnu represiju, već je ojačao i postao još uvjereniji u konačnu pobjedu.

Protivvladini protesti nisu rezultirali reformama. Pet godina kasnije još jedan snimak na YouTubeu podigao je prašinu u Iranu. Ovog puta radilo se o zabavi, a ne politici. Šest moderno obučenih Iranaca plesalo je uz pjesmu Happy Pharella Williamsa, slijedeći svjetske trendove.

Mladi Iranci završili su u medijima i na naslovnicama, ali zbog toga što je njihov videosnimak prouzrokovao hapšenje i čak javno izvinjenje i pokajanje na javnoj televiziji.

Tri djevojke i tri muškarca osuđeni su na šest mjeseci zatvora i 91 udarac bičem. Presuda je suspendirana na tri godine, što znači da se radi o kazni uvjetne slobode.

Ova dva primjera predstavljaju dvije strane dijeljenja videa posredstvom YouTube platforme, koja je počela prije na današnji dan prije deset godina.

Vremena se mijenjaju 

Snimak pogibije iranske studentice pokazuje široku rasprostranjenost pametnih telefona i kamera, što omogućava građanima da dokumentiraju zlostavljanja. Videospot uz pjesmu Happy, nastao pola decenije kasnije, dokaz je da distribuiranje videa nije dovoljno da tvrdolinijaši iz Irana ublaže svoje stavove.

To također baca svjetlo na tamniju stranu dijeljenja videa, kazao je bivši američki ambasador Mark Wallace za Al Jazeeru.

“Nada Soltan je postala simbol otpora, ali ono što plaši jeste činjenica da režim također koristi ove tehnologije”, kazao je Wallace, koji vodi projekt protiv ekstremizma.

“Mnogi snimci su se pojavili na YouTubeu, a mnogi nisu. Mnoge korisnike pametnih telefona mučio je i zatvarao režim koji ozbiljno ograničava korištenje interneta i zloupotrebljava tehnologiju za potrebe ugnjetavanja”, dodao je on.

Dvadeset trećeg aprila 2005. godine na YouTube-u objavljen je prvi videosnimak, a na njemu nije bila nijedna poznata zvijezda. Riječ je o snimku Jaweda Karima, jednog od osnivača YouTube-a, pod nazivom “Me at the Zoo” koji je trajao svega 18 sekundi.

Video je napravljen ispred kaveza sa slonovima u zoološkom vrtu u San Diegu.

“Kul stvar u vezi ovih životinja je to što imaju veoma duge, duge, duge surle, i to je, to je kul. To je sve što ima da se kaže”, promumljao je Karim na video snimku.

Video su Karimovi roditelji obrisali nakon porodičnog odmora, ali je bez obzira na to on pokrenuo revoluciju na internetu. Karimov video je do sada pregledalo skoro 20 miliona ljudi.

Promjena koncepta

Ideja da bilo ko, bilo gdje, može dijeliti svoje videosnimke na internetu, vrlo brzo je uzela maha. Za samo godinu dana postojanja, na YouTubeu se svaki dan postavljalo blizu 65 hiljada novih videa, koje je, također svakodnevno, gledalo više od 100 miliona ljudi.

Sedamnaest mjeseci od prvog videa, Google je kupio YouTube za 1,65 milijardi dolara.

A sa današnjih milijardu posjetitelja mjesečno, nova generacija internet zvijezda pronašla je svoju publiku. Oglasi na stranici i YouTubeov sistem dijeljenja prihoda znači da neki od njih godišnje zarađuju milione.

“Kada steknu publiku, mogu proizvoditi svoju robu, sklapati marketinške ugovore, praviti koncerte ako žele, tako da su mnoge barijere spuštene, i svako može postati popularan i živjeti od toga”, kaže Brendan Gahan, YouTube ekspert.

Svoj prostor na YouTubeu našle su mnoge edukacijske, religijske i dobrotvorne grupe, koje su objavljivale predavanja i vodiče, mijenjajući koncept samoobrazovanja.

YouTube danas ima više od milijardu korisnika. Svake minute, na sajtu se objavi više od 300 sati videosnimaka. To kompaniji otežava sprečavanje postavljanja nasilnog, nekada eksplicitnog, sadržaja.

Izvor: Al Jazeera