Deset činjenica o izborima za Evropski parlament

Najmanje povjerenje u Evropskoj uniji je u starim članicama Francuskoj i Italiji (EPA)

U nekim članicama Evropske unije učešče na izborima za Evropski parlament dobrovoljno je, u nekima obavezno.

Glas građana ne vrijedi svugdje jednako.

Slijedi deset činjenica povezanih s evropskim izborima:

Neravnopravni izbori

Izbori za EP slobodni su i direktni izbori, na kojima građani EU-a glasaju tajno. Međutim, načelo demokratije da svi glasovi jednako vrijede ovdje se ne primjenjuje. Primjerice, svaki od postojećih 96 njemačkih zastupnika EP-a predstavlja oko 860.000 Nijemaca. Svaki od šest zastupnika sa Malte zastupa svega 80.000 Maltežana. No, glasovi zastupnika imaju jednaku važnost kada je riječ o donošenju odluka u parlamentu, neovisno o broju ljudi koje zastupaju. Ova uredba sadržana je u Ugovorima EU-a.

Obavezno glasanje

U pet europskih zemalja glasači su obavezni sudjelovati na izborima za Europski parlament – Belgiji, Bugarskoj, Cipru, Grčkoj i Luksemburgu. To se odnosi i na građane drugih članica EU-a koji žive i imaju pravo glasa u tim zemljama.

Mnoštvo stranaka

Od prvih izbora za EP 1979. godine broj aktivnih nacionalnih političkih stranaka porastao je sa 57 na trenutnih 212. Uzrok tome je povećanje broja članica EU-a sa devet na 28. Međutim, broj političkih grupa u EP-u ostao je uglavnom stabilan. Nakon posljednjih izbora, povećao se sa sedam na osam.

Plate

Zastupnik EP-a prije oporezivanja zarađuje 8.757 eura mjesečno. Uz to, dobivaju naknadu od 4.513 eura za pokrivanje općih troškova, kao i dnevnicu od 320 eura za prisustvovanje sastancima. Osnovna plata zastupnika temelji se na plati sudija Evropskog suda.

Zastupljenost žena

Broj žena u EP-u povećava se sa svakim novim izborima. Prije 40 godina žene su činile samo 16,3 posto saziva, a sada ih je 36,9 posto. Malta ima najveći broj zastupnica u EP-u (67 posto), a slijede ih Irska i Švedska sa 55 posto.

Osoblje

U januaru 2018. godine za EP i političke grupe sveukupno je radilo 7.698 ljudi. Više od pola su žene (55 posto). Većina zaposlenika radi u zgradi EP-a u Briselu (4.903) te Luksemburgu (2.251). U glavnom sjedištu EP-a, u francuskom gradu Strazburu, zaposlene su samo 292 osobe.

Odaziv

Na izborima za EP 2014. godine glasalo je 42,6 posto građana EU-a. Muškaraca se odazvalo 45 posto, a žena 40,7 posto. U Hrvatskoj se na izbore 2014. godine odazvalo samo 25,2 posto birača.

Udio stanovništva

Njemačka ima najveći broj stanovnika među državama članicama EU-a: 16,1 posto ukupne evropske populacije živi u toj zemlji. Nakon Njemačke, slijede Francuska (13,1 posto), Velika Britanija (12,9) te Italija (11,8 posto). Na suprotnoj strani su Luksemburg i Malta, čiji stanovnici čine 0,1 posto stanovništva EU-a. Hrvati stanovništvu EU-a pridonose 0,8 posto.

Povjerenje

Građani s najmanje povjerenja u EU nisu Mađari ili Poljaci, kako bi možda mnogi pretpostavili, već građani nacija koje su utemeljile EU – Francuske i Italije. U tim je zemljama u istraživanju Eurobarometra iz 2018. godine samo svaka treća osoba rekla da “vjeruje” EU. Situacija je slična i u Češkoj i Velikoj Britaniji, koja se priprema za izlazak iz EU-a. Najmanje povjerenja imaju građani Grčke, zemlje koja je snažno pogođena evropskom ekonomskom i migracijskom krizom. Ondje samo svaka četvrta osoba vjeruje u EU. Najviše povjerenja u Uniju imaju Litvanci, Danci i Šveđani, njih po dvije trećine.

Problemi

Imigracije se doživljavanju najvećim problemom Unije u gotovo svim njenim članicama, navodi se u istraživanju Eurobarometra. Postoje samo dvije iznimke: Švedska, gdje su klimatske promjene glavni problem, dok je u Portugalu najveći problem terorizam. Međutim, građani obiju zemalja imigracije smatraju drugim najvažnijim problemom u Europskoj uniji.

Izvor: Agencije