Deseci hiljada zahtjeva za povrat imovine

Rok za podnošenje zahtjeva za restituciju u Srbiji istječe 3. marta u ponoć. Građani zahtjeve podnose već dvije godine, a iz Agencije za restituciju kažu da očekuju ukupno 50.000 zahtjeva.

Do sada je nacionalizirana imovina vraćena u 2.600 slučajeva, javlja iz Beograda novinar Al Jazeere Đorđe Kostić.

Petar Luković, inženjer elektrotehnike, predao je zahtjev za povrat imovine. Zgrada u centru Beograda 1959. godine je nacionalizirana, a pripadala je njegovom pradjedu. Danas je u vlasništvu države. Luković tvrdi da Srbija i dalje opstruira proces restitucije.

“Odnos države tokom godina prema ljudima koji očekuju povraćaj imovine je bio, u najmanju ruku, katastrofalan. Po mom mišljenju, da nije pritiska Evropske unije, do donošenja zakona ne bi ni došlo. To sve govori o tome da država nema puno volje da vraća, nego, pre svega, da je na to primorana”, kaže on.

Isplaćivanje obveznica

U Srbiji se potražuje gotovo četiri miliona kvadratnih metara poslovnog i stambenog prostora, te blizu 120.000 hektara poljoprivrednog i blizu 30.000 hektara šumskog zemljišta.

“Zakon o restituciji usvojen je 2011. godine. Propisuje da se imovina vraća u pravom obliku, gde je to moguće, ili da se isplaćuju obveznice države Srbije. Zakonom nije predviđena supstitucija”, javlja Kostić.

U Agenciji za restituciju kažu da će se založiti za izmjenu zakona, kako bi se bar šumska gazdinstva vraćala supstitucijom. Država nema kapacitet da poslovne prostore vraća na taj način. Poslije 3. marta vrata za prijem dokumenata za povrat oduzete imovine se zatvaraju.

“Mi od prvog dana radimo na vraćanju imovine, vratili smo skoro 2.000 objekata, građevinske površine, zemljišta i šume. U daljem toku, pošto neće biti prijema novih zahteva, sada ćemo se potpuno posvetiti tome da što pre rešavamo zahteve”, kaže direktor Agencije Strahinja Sekulić.

Jevrejska imovina

Srbija će u narednih šest mjeseci donijeti zakon koji bi se bavio oduzetom imovinom od jevrejske zajednice tokom holokausta.

U fokusu bi imao imovinu bez nasljednika koja je nacionalizirana, budući da su cijele porodice, koje su bili njeni vlasnici, ubijene.

“Imamo izreku na hebrejskom: ‘Svaki čovjek ima ime i prezime.’ Kažemo da svako ima i svoju adresu. Adrese danas traže pravdu. Ovo nema veze samo sa Srbijom, ovo je evropski fenomen – učiniti pravdu dostupnom poslije 70 godina od holokausta. Imamo puno povjerenje u rad vlasti u Srbiji na tom pitanju”, ističe ambasador Izraela u Srbiji Yossef Levy.

Prema važećem zakonu, maksimalno obeštećenje po vlasniku ograničeno je na pola miliona eura. Ukupna vrijednost obeštećenja bit će blizu 4,5 milijardi eura.

Izvor: Al Jazeera