Oglasi

Delkić: Milioni se troše na lobiranje protiv BiH u SAD-u

Već neko vrijeme ultranacionalistički lideri koriste retoriku podjele koja je veoma opasna.
Delkić: Strane sile će vršiti pritisak na BiH onoliko koliko to odgovara njihovim interesimaUstupljeno Al Jazeeri

Niko „sa strane“ neće doći u Bosnu i Hercegovinu i riješiti probleme koje ova država ima, već je to na samim njenim građanima koji moraju primorati vlasti da rade u korist svih stanovnika ove države, istakla je u razgovoru za Al Jazeeru Ajla Delkić, predsjednica Savjetodavnog vijeća za BiH u Washingtonu.

Ona je dodala kako, sa druge strane, mnoge snage iz BiH i susjednih zemalja troše milione dolara na lobiranje u Washingtonu kojim se potkopava stabilnost i sigurnost Bosne i Hercegovine.

Delkić upozorava kako se ništa ne radi na privlačenju stranih investicija kroz mlade i sposobne ljude koji žive i djeluju širom svijeta, a potiču iz BiH, kako umjesto odgovora na odlazak mladih vidimo samo jačanje birokratije i povećanje broja strana, ali i kako mladi u BiH slabo rade na unapređenju svog stanja.

  • Nedavno ste kazali kako su jaki i stabilni odnosi zvaničnog Sarajeva i Washingtona. Da li može biti promjena toga i da li BiH koristi u pravoj mjeri stav SAD-a prema njoj?

Odnos između Sjedinjenih Američkih Država i Bosne i Hercegovine potiče iz naših dubokih međusobnih odnosa. SAD je bio ključan u zaustavljanju rata u BiH 1995. godine i danas je jedan od najbližih saveznika BiH. Tako gledajući stanje, sada je na bh. liderima da nastave raditi na tom prijateljstvu i održavanju jakih veza sa SAD-om.

To ne znači kako BiH treba ostati uljuljana u mišljenju kako će ovakvo stanje uvijek ostati isto. BiH sada mora i marljivije raditi da pokaže svoju dobru volju prema našem najvećem prijatelju i savezniku. Sjedinjene Američke Države same ne mogu i neće popraviti sve bh. probleme; to je uloga građana BiH, ali vjerujem kako će SAD uvijek biti tu da vodi BiH i nudi svoju podršku kada je riječ o demokratizaciji.

  • Koliko koristi može napraviti američki pritisak na bh. Vlasti da se suoče sa korupcijom i lošim ekonomskim razvojem?

Ponovo moram istaći kako nije na stranoj sili da eliminira korupciju u BiH. Građani BiH imaju alat za uklanjanje korupcije, počev sa malim stvarima kao što je odbijanje učešća u svakodnevnoj korupciji kao što je potplaćivanje policajaca za saobraćajne kazne ili učešću u raširenoj korupciji u obrazovnom i zdravstvenom sistemu. Od korupcije se ne rješava tako što se očekuje da će neko doći i riješiti problem.

Strane sile će vršiti pritisak na BiH onoliko koliko to odgovara njihovim interesima. Strane sile žele vidjeti BiH kao stabilnu državu, ali održavanje kvalitete života je prioritet građana, a ne stranih igrača. SAD su pokazale kako ne toleriraju korupciju sa sankcijama koje je američka vlada stavila protiv političara iz SNSD-a Nikola Špirića.

Međutim, kako sam ranije rekla, niko sa strane neće doći i istjerati korupciju iz BiH i svi trebamo prestati pitati kada će svijet riješiti naše probleme jer se to neće desiti.

  • Koliko bh. vlasti, a i bh. stranke rade na promociji svojih planova? Da li postoje antibosanski napori u SAD-u? Koliko zvanično Sarajevo radi protiv takvih napora?

To sve ovisi o kojim strankama govorite. Određene političke stranke iz BiH žestoko lobiraju američku Vladu i nadaju se da će ispuniti svoje ciljeve, dok drugi to ne rade. Obimno je dokumentirano kako SNSD i HDZ lobiraju u Vladi SAD-a za politike koje štete bh. demokratiji i napretku, i to lobiranje samo potkopava bh. stabilnost.

Teško je za zvanično Sarajevo da poduzme ozbiljne mjere i lobira u Vladi SAD-a jer za to treba pristanak sve tri strane na vlasti. Međutim, gradonačelnik Sarajeva i njegova delegacija je nedavno bila u Washingtonu na svečanosti Instituta Marshall Legacy. To je bilo veoma pozitivno i voljela bi vidjeti još delegacija izabranih lidera u posjeti Washingtonu, kao i susreta sa zastupnicima kako bi se učvrstila postojeća prijateljstva, te napravila nova.

  • I nedavno ste upozoravali na djelovanje i potrošnju SNSD-a i HDZ-a u SAD-u. U kom smjeru djeluju ove stranke?

Oni otvoreno rade na potkopavanju bh. institucija i generalnog mira, stabilnosti i napretka država Jugoistočne Evrope. Moramo imati u vidu da su se mnogi prijatelji koje je BiH imala 1990-ih povukli iz politike, te kako imamo novu generaciju političara koji su došli na pozicije nakon 11. septembra.

Političke partije koje žele da BiH propadne troše milione dolara na upošljavanje lobista koji plasiraju senzacionalističke priče o islamu u BiH članovima Kongresa SAD-a, te širom Washingtona i Brisela. Oni šire dezinformacije i promoviraju negiranje genocida, te ako bosanski lideri ne učine nešto protiv tih glasova, vremenom će se promijeniti stav prema BiH.

  • Upozoravate često i na rusko miješanje u regionalne poslove. Koliko je jako djelovanje Moskve, a koliko je Balkan spreman za to?

Kako sam i prije govorila, rusko zadiranje u regiji je dobro dokumentirana činjenica. Vođe manjeg bh. entiteta dokazano su na strani Putinove Rusije naspram SAD-a i EU-a. Lideri BiH moraju biti svjesni toga jer se vidjelo kako je Rusija spremna ignorirati međunarodni zakon i koristiti nasilje u državama poput Ukrajine i Gruzije. Moskva je pokazivala svoje mišiće uz pomoć raznih sredstava kako bi proširila svoj utjecaj na mjestima kao što je BiH.

Njihov cilj je jednostavan: držati BiH dalje od NATO-a i EU-a. Ono što još više zabrinjava je činjenica da policija Republike Srpske ima naoružanje u jačini neke vojske, te kako su ruski Noćni vukovi, paravojna motociklistička grupa koja je pridonijela ruskoj aneksiji Krima, pomogli jačanju i formiranju paravojnih snaga u BiH. Prozapadni lideri trebaju biti oprezni i biti više aktivniji u borbi protiv takvih opasnih dešavanja.

  • Koliko je Zapadni Balkan blizu novih sukoba oružane prirode?

Već neko vrijeme ultranacionalistički lideri koriste retoriku podjele koja je veoma opasna. Na primjer, to se može vidjeti u RS-u kroz naoružavanje tamošnje policije sa oružjem vojnog stepena. U širem kontekstu, otrovni narativi koji su prisutni u srbijanskom političkom životu također odmažu.

Dvije decenije nakon ratova, srbijanska politička elita i dalje prikazuje NATO-vu intervenciju kako bi se zaustavilo etničko čišćenje i genocid nad ne-Srbima kao „agresiju NATO saveza nad Srbijom“ – a ta je retorika direktno u skladu sa Miloševićevom propagandom.

Činjenice je kako se susjedi BiH naoružavaju i političari možda ne žele rat, ali sukob lako može izbiti ako ignoriramo stvarnost na terenu. Srpski ratni zločinci su i dalje prisutni na TV-u, čak i iz zatvora i slave se kao heroji.

Početkom 1990-ih, nakon decenija bratstva i jedinstva, mnogi Bosanci su mislili kako je sukob stvar prošlosti. Kada je JNA tražila da „teritorijalna odbrana“ preda svoje oružje, većina bosanskih lidera se složila sa time kako bi se izbjegao sukob. Posljedice tih naivnih odluka su bili koncentracioni logori u mom rodnom gradu Prijedoru, kampovi za silovanje u Foči i širom BiH, genocid u Srebrenici i opsada Sarajeva. Hiljade katoličkih crkava i džamija je namjerno ili oštećeno ili uništeno. Jasno je kako je jedini garant sigurnosti i stabilnosti vjerodostojan vojni zastrašivač.

Građani BiH trebaju uvjeriti svoje lidere kako im sigurnost mora biti prvi prioritet pri formiranju bilo koje nove vlade.

  • Da li BiH u dovoljnoj mjeri koristi snagu mladih ljudi (poput Vas) na svojoj promociji i privlačenju stranih investicija?

Ne. Mnogi u BiH i dalje misle kako političari koji su djelovali prije 20 ili 30 godina mogu donijeti investicije u državu. Postoje mnogi talentirani ljudi širom svijeta koji su se obrazovali u vrhovnim školama i radili za najbolje svjetske kompanije.

Tačno takvi ljudi trebaju BiH da bi ova država privukla investicije. Ima stara izreka koja kaže kako iste akcije imaju iste rezultate, pa je možda vrijeme da se proba na nečim novim i fokusom na mlade ljude u domovini i inostranstvu koji imaju potrebne vještine i iskustvo za privlačenje stranih investicija.

Ako BiH želi privući investicije, također treba napraviti određene promjene zakonskih okvira i birokratije. Mogu garantovati da nijedan strani investitor nema strpljenja za birokratski posao od šest sedmica kako bi registrovao kompaniju. U drugim državama se to može uraditi za manje od 24 sata.

  • BiH potresa val odlaska mladih u zapadne države. Šta uraditi da ostanu u svojoj državi, da li je kasno za te napore?

Mladi ljudi koji odlaze i odljev mozgova koji je dio tog procesa je ozbiljan problem koji potresa cijelu Jugoistočnu Evropu i, nažalost, vidim samo da se javlja još više političara, birokratije i stranaka. To nije odgovor za bh. izazove. Imaju veoma jasni načini za stvaranje dinamičnije ekonomije u BiH sa čak blažim promjenama.

Neki od primjera su: Smanjenje birokratskih problema za kompanije i pojednostavljenje okoline za vođenje posla, unapređenje pravnog okvira za privatni sektor, stimuliranje investicija kapitala u rizične projekte kao i privatnog kapitala, ubrzanje privatizacije državnih kompanija i smanjenje Vladine uloge u ekonomiji, te modernizacija Zakona o radu i smanjenje poreza na rad.

Ekonomski problemi BiH nisu jedinstveni i rješenja možemo naći tako što vidimo kako rade druge države. Treba samo političke spremnosti za prave odluke i građani BiH trebaju vršiti pritisak na svoje izabrane lidere da prave ispravne izbore.

Istovremeno, mladi ljudi imaju i svoju odgovornost za stvaranje svojih šansi u BiH. Većina mladih ljudi ne dobija radno iskustvo tokom perioda obrazovanja. Na primjer, ja sam prvi posao dobila sa 14 godina u jednoj pizzeriji gdje sam radila poslove kao preuzimanje narudžbi ili čišćenje stolova. Mnogi mladi u SAD-u jako mladi počinju raditi i to poslove koji nisu glamurozni, a očekuje se kako će tokom studija i raditi.

Nedavno sam bila dio komiteta za stipendije za bh. studente gdje sam pregledala više od 60 aplikacija. Od 60 tih studenata, tek dva ili tri su radili tokom svog života. Mnogi su željeli stipendiju kako ne bi morali raditi tokom studija. Taj se mentalitet mora promijeniti. Svaki posao je vrijedan i samo obrazovanje neće nikome dati neophodne vještine. Na Zapadu je uobičajeno da i djeca bogatih roditelja rade obične poslove kako bi dobili radno iskustvo.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.