Oglasi

Đelem, đelem ka boljim danima

Romska zajednica na Balkanu kroz obrazovanje, udruženja i institucije želi napredovati i izdići se iznad diskriminacije.
Prije 27 godina, na Svjetskom romskom kongresu u Poljskoj ustanovljen je Svjetski dan Roma – 8. april, kao i romska himna i zastavaReuters - Ilustracija

Mnogi na Balkanu će reći kako su oduševljeni romskom muzikom i tradicijom, te da su na udaru mnogih predrasuda. Međutim, tu se završava sva pozitivna priča o najvećoj manjini balkanskih država, kojoj malo ko pomaže i uglavnom o njoj sudi na osnovu stereotipa.

Ipak, Romi u svojim redovima imaju dosta onih koji se bore za bolje sutra, kako svojih porodica i sebe, tako i cijele ove zajednice. Prije 27 godina, na Svjetskom romskom kongresu u Poljskoj ustanovljen je Svjetski dan Roma – 8. april, kao i romska himna (pjesma Đelem, đelemIdem, idem) te zastava romskog naroda.

Zajedničko djelovanje, borba kroz obrazovni sistem ili uključenje u administrativne vode – samo su neki oblici borbe za prava Roma koje donosimo kroz tri priče iz tri balkanske države...

Srbija: Važna je podrška

Beograđanka Tanja Jovanović (25), apsolventica na Fakultetu političkih nauka, bolje dane svog naroda pokušava izboriti društvenim angažmanom. Ove godine je izabrana za predsjednicu Upravnog odbora Koalicije romske omladine Srbije (KROS).

„Svi koji smo deo Koalicije romske omladine Srbije se veoma ponosimo time, jer je KROS prva mreža romskih omladinskih organizacija u regionu. Generacije pre naše su pokušavale da se umreže u Srbiji, ali je naša prva koja je i uspela. Postavili smo sebi ambiciozne ciljeve i vrlo smo motivisani za rad na njihovom postizanju“, ističe ona u razgovoru za Al Jazeeru.

Jovanović: Mladima je potrebna podrška porodice

Dodaje kako je položaj mladih Roma i Romkinja isti u svim balkanskim državama, te kako određena distanca, odbojnost prema romskoj zajednici postoji u svakoj državi.

„To je nešto čega su mladi Romi i Romkinje svesni tokom celog života, jer se svakodnevno suočavaju sa tim. Oblasti u kojima najčešće nailazimo na diskriminaciju i nepoverenje su upravo one oblasti koje su bile obuhvaćene Dekadom Roma. Prema rezultatima prve Dekade, u Srbiji je najveći napredak ostvaren u oblasti obrazovanja, a najmanji u oblasti zapošljavanja što su dve ključne komponente koje omogućavaju izlazak iz začaranog kruga siromaštva“, govori Jovanović.

Diskriminacija je najčešća tokom školovanja, a onda i tokom traženja posla, ističe naša sagovornica.

„Moji vršnjaci, uključujući i mene, imaju različita negativna iskustva koja delimo među sobom, savetujemo se, i motivišemo jedni druge u njihovom prevazilaženju. Za romsku omladinu je zbog toga važno da bude informisana i osnažena, da bi mogla da prepozna i da na adekvatan način reaguje na diskriminaciju i izbori se za sebe i svoju budućnost. Neformalno obrazovanje upravo to pruža svima nama – priliku da učimo, unapređujemo sebe i svoje znanje, ali i da isto prenesemo, što je moguće većem broju mladih Roma i Romkinja.“

Mladi Romi i Romkinje su svjesni svog položaja u društvu i nivoa socijalne isključenosti, te im često manjka samopouzdanja, pa im je ta borba još veći izazov.

„Ono što je mladima potrebno jeste podrška porodice, vršnjaka iz romske i iz opšte populacije, ali i od starijih. Kao mladi se suočavamo sa predrasudama većinske zajednice, ali predrasude postoje i unutar romske zajednice koje su zasnovane na pretpostavci da mi mladi nemamo dovoljno iskustva. Zbog toga su nam posebno važni podrška i dijalog sa starijima, kako bismo zadobili njihovo poverenje i obezbedili veći prostor za naše uključivanje. Romsku omladinu je potrebno ohrabriti, verovati u nju i dati joj prostora“, kaže Jovanović.

U radu na unapređivanju položaja romske zajednice moraju učestvovati obje strane – i vlast i romska zajednica, smatra ona.

„Ono što nedostaje i jednima i drugima, jeste preuzimanje veće odgovornosti. Neophodno je da postoje međusobno prihvatanje i uključivanje i da obe strane aktivno rade na poboljšanju saradnje. Romska zajednica u Srbiji još uvek predstavlja nešto što je nepoznato, drugačije, nedovoljno blizu i nedovoljno visokog prioriteta. Upravo tu nedostaje uključivanje mladih Roma i Romkinja, nedostaje njihovo učešće u kreiranju i sprovođenju mera koje se odnose na njih i na njihovu zajednicu. Mladi Romi i Romkinje su visoko motivisani da preuzmu tu ulogu i vrlo imaju kapaciteta za to. Svesni smo da to sa sobom nosi odgovornost, od koje ne želimo da bežimo.“

BiH: Obrazovanje iznad svega

U bosanskohercegovačkom mjestu Kakanj živi 25-godišnja Dalila Ahmetović, Romkinja koja je magistrirala na Fakultetu za saobraćaj i komunikacije u Sarajevu, a tokom obrazovanja je bila veoma uspješan učenik.

Ona je pokazatelj da status manjine, ukoliko se marljivo radi, ne može biti brana dobrom obrazovanju.

„Završetak studija smatram samo jednim u nizu životnih uspjeha koje sam do sad ostvarila i koje tek trebam ostvariti. Kroz svoje studiranje prošla sam kroz razne životne faze i poteškoće što me je učinilo jačom osobom, spremnom za život posebno u današnjem društvu punom predrasuda i raznih negodovanja“, govori za Al Jazeeru.

Ahmetović: Romska nacionalna manjina se nalazi u nezavidnom društvenom i socijalnom položaju

Dodaje kako je najviše karakterizira upornost, te kako voli izazove i nove stvari. Ahmetović smatra kako postoji više kompleksnih problema pri uključivanju romske zajednice u društvo.

„Romska nacionalna manjina se nalazi u nezavidnom društvenom i socijalnom položaju. Pripadnici ove manjine imaju pravo da uživaju u osnovnim ljudskim pravima kao i svako drugi. Međutim, danas je mnogo Roma koji nemaju zdravstveno osiguranje, nisu im riješena stambena pitanja niti imaju stalno zaposlenje, što je jedan vid diskriminacije. Diskriminacije dakako ima u svakom aspektu, bilo da se radi o obrazovanju ili pak zapošljavanju“, ističe ona.

Smatra kako je ključni problem romske manjine nedostatak adekvatnih predstavnika koji bi ovaj narod predstavljali na što bolji mogući način.

„Kvalifikovan i obrazovan kadar je nešto što je našem društvu izuzetno potrebno. Stoga obrazovanje Roma je osnovni preduslov za uključivanje romske zajednice u društvo. Velika većina romske djece nije u mogućnosti pohađati nastavu radi svojih ekstremno teških životnih uvjeta koji ih sprečavaju da sebi priušte potrebne udžbenike i školski pribor“, dodaje ona.

Samo obrazovani mladi ljudi mogu učiniti nešto za sebe i cjelokupno društvo, za bolje sutra, stava je Ahmetović.

„Za mene obrazovanje prije svega predstavlja priliku individualnog intelektualnog napredovanja koji se odražava na sam napredak društva kao cjeline jer bez kvalitetno obrazovanih jedinki ne može se imati ni obrazovano i zdravo društvo. Svjedoci smo da je društvo postalo poprilično homogeno, samo ulaganjem u sebe i svoje obrazovanje možemo se istaći i dokazati u masi i na taj način otvoriti sebi vrata u budućnost.

Moja poruka za sve mlade ljude je vrlo jasna, ključ uspjeha leži u obrazovanju. I samo kvalitetnim znanjem se može postići mnogo toga u životu. Svima njima bih poručila da se bore za svoja prava, da postave sebi cilj u životu te definišu smjernice koje će ih dovesti do cilja.“

Hrvatska: Djelovanje kroz institucije

Zagrepčanin Alen Tahiri (40) savjetnik je u Uredu za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske. Završio je postdiplomski stručni studij Sigurnosne politike Republike Hrvatske na Fakultetu političkih znanosti, a sada je na doktorskom studij Moderne i suvremene hrvatske povijesti u europskom i svjetskom kontekstu 19. i 20. stoljeća na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.

Na pitanje koji je najveći problem Roma i romske nacionalne manjine u Hrvatskoj kaže kako je riječ o kompleksnoj materiji, kao i na cijelom Balkanu.

„U Republici Hrvatskoj, Romi se sa problemima suočavaju, kao i drugi pripadnici drugih nacionalnih manjina, u području zapošljavanja, statusnih pitanja, gdje je to izrazitije kod Roma u odnosu na druge zajednice. Problema ima i kod zdravstvenog osiguranja i obrazovanja iako se možemo u Hrvatskoj podičiti da u posljednjih 12 godina permanentno imamo rast broja učenika od predškolskog nivoa do fakulteta“, navodi za Al Jazeeru.

Tahiri: Ovako nije od jučer, takva je situacija otkako su Romi došli na Balkan još 1300-ih godina

Kaže kako je posljednjih nekoliko vlada Hrvatske imalo posebne stavove i poteze prema poboljšanju života i statusa romske manjine.

„Tako je donesen Nacionalni program za Rome 2003. godine, potom Akcijski plan za uključivanje Roma, te 2012. godine Nacionalna strategija za uključivanje Roma. U različitim segmentima se pokušava pomoći pripadnicima romske manjine, ali većinska zajednica ima još neku skepsu prema romskoj zajednici“, dodaje naš sagovornik.

Ova skepsa, nastavlja on, temeljena je na neznanju brojnih stvari o Romima, kao i nepoznavanju ovih ljudi.

„Većinska zajednica ima velike predrasude prema romskoj zajednici na osnovu pojedinih iskustava jer su sreli nekog iz romske zajednice koji je možda bio nepristojan ili nije mogao nešto savladati u obrazovnom sustavu, pa misle da su svi takvi Romi. To nije dobro za neku zajednicu kada se ona proglasi, na osnovu nekih slučajeva, da je prljava, da krade… To nije od jučer, takva je situacija otkako su Romi došli na Balkan još 1300-ih godina.“

Sama romska zajednica se još aktivnije treba uključiti u rješavanje svih lokalnih problema, što i radi kroz udruženje i kroz Hrvatski sabor.

„Posljednja tri mandata imamo predstavnika romske nacionalne manjine u Hrvatskom saboru a u ovom trenutku je to gospodin Veljko Kajtazi koji uz romsku zastupa i drugih jedanaest nacionalnih manjina“, dodaje Tahiri.

Treba istaći kako je dosta akata u Hrvatskoj doneseno i provodi se zbog činjenice da je ova država članica Evropske unije.

„To je u Poglavlju 23 - Pravosuđe i ljudska prava, tu ulaze i prava nacionalnih manjina. Naravno da su manje-više svi dokumenti napravljeni po naputku Europske komisije jer oni su donijeli okvir 20-20 i iz toga je proizašla hrvatska nacionalna strategija koja je proglašena najboljom strategijom unutar EU-a“, zaključuje naš sagovornik.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.