Deklaracija 6.000 naučnika protiv novog karantina

Više hiljada svjetskih naučnika i zdravstvenih stručnjaka potpisalo je izjavu protiv ponovnog uvođenja karantina (zatvaranja zemlje).

Gotovo 6.000 stručnjaka, uključujući desetke iz Velike Britanije, vjeruje da bi takva mjera mogla imati poguban utjecaj na fizičko i mentalno zdravlje pojedinca, kao i na samo društvo. Zahtijevaju da zaštita bude usmjerena na najugroženije grupe i da zdravi ljudi nastave sa svojim životima, prenosi Tanjug, pozivajući se na BBC.

Stručnjaci su pisali britanskom ministru zdravlja sa namjerom da ukažu na moguće negativne efekte ponovnog zatvaranja, koji su u skladu sa zahtjevima pokreta koji stoji iza deklaracije iz Great Barringtona.

Pokret iza deklaracije protiv zatvaranja počeo je u SAD-u, a deklaraciju je do sada potpisalo skoro 6.000 naučnika i medicinskih stručnjaka širom svijeta, kao i 50.000 građana.

Sadrži niz mjera zaštite

Stručnjaci iz Velike Britanije koji su potpisali Deklaraciju vjeruju da bi ponovno uvođenje karantina prije nego što vakcine postanu dostupne moglo prouzrokovati “nepopravljivu zdravstvenu štetu”. Kažu da bi stopa vakcinacije kod djece mogla pasti i da bi se briga za srčane bolesnike ili one sa rakom mogla pogoršati.

Ističu da je rizik od infekcije korona virusom 1.000 puta veći za bolesne ljude ili starije osobe. Kako imunitet stanovništva raste, potpisnici Deklaracije vjeruju da se rizik od zaraze smanjuje za sve grupe – uključujući i one kritične.

Deklaracija preporučuje niz mjera za zaštitu ranjivih ljudi, uključujući redovno testiranje osoblja staračkih domova i preporučuje isporuku namirnica i drugih potrepština penzionerima koji žive kod kuće.

S druge strane, potpisnici Great Barrington deklaracije zalažu se za normalno funkcionisanje mladih, držanje nastave u školama i na univerzitetima, otvaranje restorana i održavanje sportskih i kulturnih aktivnosti.

Nedostaci deklaracije

“Iako je dobronamjerna, deklaracija ima duboke etičke, logističke i naučne nedostatke”, rekao je doktor Steven Griffin, profesor medicine sa Univerziteta u Leedsu.

Griffin navodi da ranjivi dolaze iz svih sfera života i zaslužuju da imaju isti tretman i da su dugoročne posljedice infekcije korona virusom primjećene kod mlađih ljudi koji su imali blage simptome.

Simon Clarke, stručnjak za ćelijsku biologiju sa Univerziteta u Readingu, upozorava da još nije poznato da li je uopće moguće steći kolektivni imunitet.

“Za to bi nam bio potreban prirodni i trajni imunitet na COVID-19, a mi još uvek ne znamo koliko je efikasan ili dugotrajan imunitet koji smo stekli nakon infekcije”, dodao je on.

Izvor: Agencije