Debljinu u BiH liječe jedino tuzlanski ljekari

Piše: Mladen Obrenović

Podvezivanje ili smanjivanje želuca, želučana premosnica ili ugradnja tzv. balona samo su neke od metoda kirurškog liječenja patološke pretilosti kojima će se u budućnosti, još angažiranije, posvetiti tim tuzlanskih liječnika, specijaliziranih za borbu protiv sve raširenije pojave pretjerane debljine.

Svjesni da je pretilost (pretjerana debljina) postala jedan od najvećih zdravstvenih problema i na Zapadnom Balkanu, stručnjaci iz Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla kažu da su spremni pružiti vrhunsku medicinsku uslugu i kirurškim putem pokušati pomoći pacijentima. Na tom putu najviše su im, kako kažu, pomogla usvojena iskustva i preneseno znanje kolega iz Hrvatske.

Uskoro bi Klinika za kirurgiju tuzlanskog kliničkog centra mogla ponijeti i status referalnog centra za liječenje pretilosti u koji bi mogli početi dolaziti ne samo pacijenti iz Bosne i Hercegovine, nego i iz Hrvatske te susjednih država. A da bi posla mogli imati pokazuje podatak Društva za debljinu u Bosni i Hercegovini po kojem u toj državi čak 62 posto stanovnika ima prekomjernu tjelesnu masu.

Zabrinjavajuće djeluje podatak, na koji ukazuju tuzlanski liječnici, po kojem je životni vijek 25-godišnjaka s prekomjernom tjelesnom masom kraći za 12 godina od vršnjaka normalne težine. Uz to, liječnici upozoravaju i na činjenicu da pretjeranu debljinu, među ostalim, prate i šećerna bolest, povišen krvni tlak, srčani i moždani udar, ali i povišen rizik od malignih oboljenja.

Zbog debljine ugroženo zdravlje

„Zbog povećane tjelesne težine nastaju brojne komplikacije kod pacijenata koje smanjuju kvalitetu života, radnu sposobnost i životni vijek oboljelih“, upozorava dr. Fuad Pašić, voditelj tima tuzlanskih liječnika koji posljednjih godina usavršava liječenje pretilosti te sudjeluje u operativnim zahvatima barijatrijske kirurgije (posebne grane koja podrazumijeva kirurško liječenje pretilosti). Izveli su 2011. godine operaciju na pacijentu koji je imao 260 kilograma što je u to vrijeme bio rekord. U međuvremenu su izveli 30-ak operacija kojima nije najvažniji cilj estetska komponenta, koliko očuvanje zdravlja pacijenata.

Samo hirurgija spašava pretilu djecu

Kad se osvrne na karijeru dr. Miroslav Bekavac-Bešlin, prisjeća se brojnih profesionalnih uspjeha. No, „velikim neuspjehom“ smatra činjenicu tijekom svih godina rada nije operirao niti jedno dijete starosti između 14 i 17 godina.

„Nisu to u svjetskim razmjerima velike brojke operiranih adolescenata, ali znam da jedino kirurgija spašava tu jadnu i osjetljivu populaciju koja će se u ranoj mladosti nositi s komplikacijama zdravlja inače vezanim za visoku životnu dob. Izolirani od svijeta, maltretirani od svoje okolice, povučeni u sebe, skriveni u svojim prostorima, ta djeca kirurškim zahvatom mogu biti spašena“, kaže.

„Klinika za hirurgiju UKC Tuzla je trenutno jedina ustanova u Bosni i Hercegovini koja se bavi barijatrijskom hirurgijom patološke pretilosti i koja konzistentno i koherentno kroz program cijeloživotnog učenja provodi ovaj program“, ukazuje Pašić.

Podsjeća kako je kroz suradnju i transfer znanja sa zagrebačkim Kliničkim bolničkim centrom „Sestre milosrdnice“ osmišljen program, čiji su autori pokojni dr. Dešo Mešić i njegovi suradnici. Zbog prerane smrti, priča, Mešić nije doživio ni jedan barijatrijski kirurški zahvat, no tim je očito dobro pripremio kroz dugogodišnji trening i edukaciju.

„Dosadašnji rezultati nam daju za pravo da možemo biti siguran partner u prijeoperacijskoj obradi, hirurškom liječenju i postoperacijskom praćenju pretilih pacijenata. Liječili smo i operirali pacijente ne samo iz BiH, nego i SAD-a, Crne Gore, Hrvatske itd. Uskoro ćemo nadležnima uputiti aplikaciju da UKC Tuzla bude proglašen referalnim centrom za liječenje debljine u BiH. Potpuno ispunjavamo vrlo rigorozne uslove koje ima Ministarstvo zdravstva Federacije BiH“, najavljuje Pašić.

Zahvat i do 4.000 eura

Tuzlaci tvrde kako sve ono što su postigli ne bi bilo moguće bez pomoći i prenošenja velikog znanja i bogatog iskustva dr. Miroslava Bekavca-Bešlina iz KBC „Sestre milosrdnice“. No, ono što je Bosna i Hercegovina dobila, Hrvatska je izgubila – Bekavac-Bešlin ide u mirovinu, pa bi hrvatski javnozdravstveni sustav mogao ostati bez kirurškog liječenja pretilosti. No, on tvrdi da ima nade.

„Nije jednostavno odlučiti se za rad s pretilim bolesnicima. Jedan austrijski kolega je rekao: ‘Sve je u redu dok dobro ide, a kada loše krene – njihovo se zdravlje ruši kao kuća od  karata’. U KBC Rijeka stvoren je tim s kojim usko surađujem i kolege žele Rijeku pretvoriti u vodeći  barijatrijski centar u Hrvatskoj. Imaju sve preduvjete i podršku ravnatelja, a Hrvatskoj je  dovoljan jedan centar izvrsnosti. Isto vrijedi i za BiH“, kaže Bekavac-Bešlin.

Kako izračunati indeks tjelesne mase

Svjetska zdravstvena organizacija ponudila je i jednostavnu formulu za klasifikaciju pretilosti. Indeks tjelesne mase (body mass index – BMI) izračunava se omjerom mase i kvadrata visine. Ako je BMI niži od 20 osoba je pothranjena, ako je taj iznos između 20 i 24,9 riječ je o normalnoj tjelesnoj masi. BMI od 25 do 29,9 imaju preuhranjene, odnosno osobe prekomjerne tjelesne mase. Pretilost nastaje ako je BMI viši od 30, patološka pretilost se dijagnosticira nakon što BMI prijeđe indeks 40, a super pretilost ako je BMI – 50.

(Na konkretnom primjeru osobe visoke 1.85 metara i tjelesne mase 85 kilograma, izračun izgleda ovako: 85:(1.85×1.85)=24.84 što znači da je osoba normalne tjelesne mase.)

Hvali tuzlanski tim, baš kao što i oni hvale njega. Kaže i da je ponosan što je bio „kotačić u razvoju kirurgije pretilosti u BiH“, jer je to jedna od učinkovitijih metoda pomoći teškim bolesnicima opterećenim patološkom debljinom. No, sad se postavlja kao problem činjenica da će hrvatski pacijenti na liječenje u Tuzlu, a to bi moglo koštati (procjene govore o troškovima liječenja koji mogu dosegnuti i 4.000 eura).

„O potrebi liječenja hrvatskih pacijenata izvan granica Hrvatske prepuštam na volju njima  samima. Brojni su išli i plaćali za operaciju ugradnje silikonske vrpce u inozemstvu, a operacija se od 2004. godine izvodila u Zagrebu. Nama su dolazili kada im je bilo preskupo plaćati kontrole u inozemstvu. Barijatrijska kirurgija je profitabilna kirurgija koja svugdje  donosi zaradu. Žao mi je da to ne vrijedi i za moju domovinu“, kaže Bekavac-Bešlin.

Govori i o problemu prekomjerne debljine u dječjoj i tinejdžerskoj dobi, za koji ukazuje kako nije svojstvena samo mladima u ovim krajevima, nego i drugdje, ponajprije u SAD-u, odnedavno i u Kini. Ključnim uzrocima smatra slabo kretanje, sjedenje, igrice, gledanje televizora, nezdravu hranu.

I njegov kolega, Pašić smatra kako je „primarna prevencija definitivno ključ rješavanja velikog problema“ u što se trebaju uključiti svi – od obitelji, medija, školskih i medicinskih ustanova, državnih institucija.

„Svi oni trebaju raditi na promociji zdravog načina života koja se odnosi na balansiranu ishranu i tjelovježbu. Moramo znati da su prijašnji vektori bolesti koji su činili kukci, bakterije i virusi zamijenjeni novima, a to su soli, šećeri i masti“, kaže Pašić.

„Samo zdrava obitelj koja se istinski brine za svoju djecu jedini je put prema zdravlju. Fiskultura je nekada bila najomiljeniji predmet. Mora to biti i danas. Odlasci u prirodu, šume, planine, izviđači… Sve smo to imali, a sada niti ne znamo što je to i zašto bi se trebalo tamo ići. Bosna i Hercegovina, kao i Hrvatska još uvijek imaju šansu spasiti svoju mladost. Samo, tko je taj koji će osobni interes i pohlepu okrenuti humanosti i brizi za bližnjega? Vidite li ga“, pita na kraju Bekavac-Bešlin.

Izvor: Al Jazeera