Debata o fiskalnoj litici u SAD-u

Kongres SAD: Obama i demokratski čelnici favoriziraju ukidanje olakšica onima koji zarađuju više od 250,000 dolara godišnje (EPA)

Piše: Ivica Puljić

Predsjednik Barack Obama i američki Kongres se zajednički fokusiraju na politički zastoj oko budžetskog sporazuma, nazvan popularno fiskalna litica.

To je termin koji označava cijeli niz stavki vezanih za velike rezove u budžetu, kao i povećanje poreza, što bi moglo predstavljati veliku kočnicu američkoj ekonomiji ukoliko demokrate i republikanci pod hitno ne postignu odgovarajući sporazum.  

Sjedinjene Države se sučeljavaju s automatskim povećanjem poreza u vrijednosti od 600 milijardi dolara, kao i proračunskim rezovima, koje stupaju na snagu 1. siječnja ukoliko do sporazuma ne dođe.

Potreban kompromis

Budžetski rezovi bi pogodili Pentagon, čemu se republikanci protive, kao i brojne socijalne programe, čemu se opet protive demokrate. Trenutno Senat kontroliraju demokrati, a Zastupnički dom Kongresa republikanci.

Kada je u pitanju porez, ključno je to da bi poreske olakšice, koje su na snazi od 2003., trebale isteći krajem 2012. godine. Te poreske olakšice se trenutno odnose na sve Amerikance, bez obzira na to koliki im je prihod.

Republikanci su za produženje poreskih olakšica; međutim, predsjednik Obama i demokratski čelnici favoriziraju ukidanje tih olakšica onima koji zarađuju više od 250,000 dolara godišnje!

Zakon kojim se utvrđuju proračunski rezovi u 2013. godini, treba prisiliti zakonodavce da pronađu kompromis o tome gdje da se budžet reže – dakle, u kojim dijelovima vlade, kada i koliko, kao i to kako povećati vladine prihode da bi se istodobno smanjio federalni deficit.

Niti jedna od strana, uglavnom nije promijenila dosadašnje stajalište. Stoga je do sada svaki napor da se dođe do kompromisa propao. Međutim, i rezanje budžeta i povećanje poreza je obvezno po ranije prihvaćenom zakonu i do toga može doći početkom 2013. godine.

Ekonomisti kažu da rezanje budžetske potrošnje i povećanje poreza u toj mjeri smanjuje automatski potražnju za robom i uslugama, usporava ekonomski rast i povećava nezaposlenost – što sve zajedno može Sjedinjene države gurnuti ponovno u recesiju.

Američki godišnji proračunski deficit veći od tisuću milijardi dolara, čime se granica zakonom dozvoljenog američkog duga približila svom kraju. Ta granica je nekoliko puta povećavana tijekom zadnjih desetak godina, i sada iznosi oko 16 tiisuća milijardi dolara (16  bilijuna dolara). 

Predsjednik i Kongres moraju početkom nove godine odlučiti da li dozvoliti da se granica američkog duga poveća iznad 16 tisuća milijardi dolara. Predsjednik je obećao da će raditi na planu kojim bi se smanjio nacionalni dug, međutim, do sada nije uspio postići dogovor o tome sa svojim političkim protivnicima.

Bivši dužnosnik Ministarstva financija Kent Smetters kaže da je glavni uzrok sve većem dugu obveza vlade prema mirovinama i besplatnoj zdravstvenj njezi za stare i siromašne.

Pritisak sve jači

Smetters kaže da je debata o tzv. fiskalnoj litici prilika da se još jednom revidira sveukupna potrošnja vlade. On kaže da je stvarna litica sve veći dug, kojim se obeshrabruju ulagači. Dodaje da Washington mora provesti sveobuhvatne reforme budžeta i poreza te uvesti zakone koji podstiču ekonomski rast.

Pritisak na predsjednika i republikance u Kongresu, da se što prije dogovore o ovim gorućim pitanjima, postao je jači nakon izbora, kada je financijska kreditna agencija Fitch saopćila da može smanjiti kreditni rejting  Sjedinjenih Država ukoliko ne bude sporazuma o dugu.

Takve akcije su neke druge kreditne agencije već poduzele, ili su zaprijetile da će poduzeti. Agencija Fitch kaže da politički lideri obje stranke moraju izraditi jedan vjerodostojan plan za smanjenje deficita i pronaći način  da se povisi legalna granica na vladino posuđivanje.

Izvor: Al Jazeera