Davor Obrdalj: Ako nisi u ‘stranačkoj vojsci’, rješenje je iseljavanje

Film 'Nestajanje' Davora Obrdalja bavi se problemom odlaska mladih iz Bosne i Hercegovine (Ustupljeno Al Jazeeri)

Film Nestajanje autora Davora Obrdalja, novinara i dokumentariste iz Sarajeva, prati sudbinu troje ljude koji, nakon uspješno završenog školovanja, nisu u mogućnosti dobiti stalno zaposlenje.

Njihova borba s društvenim vjetrenjačama na koncu će proizvesti toliko neizdrživo stanje koje će se moći prevazići samo na jedan način – iseljavanjem.

Razlozi odlaska velikog broja obrazovanih mladih ljudi su prvenstveno ekonomske prirode, ali generator lošeg stanja u društvu i državi je teška politička situacija. Političari i njihovi politički programi generiraju većinu nerješivih problema u bh. društvu, a problem odlaska mladih osoba iz zemlje dobija velike razmjere.

U razgovoru za Al Jazeeru Balkans Obrdalj govori o izazovima i preprekama s kojima se susretao tokom snimanja filma i načinima na koji se u Bosni i Hercegovini stvaraju “stranačke vojske” uposlenika.

Film Nestajanje uvršten je u program AJB prikazuje na ovogodišnjem, prvom, Al Jazeera Balkans Documentary Film Festivalu.

  • Priča o odlasku mladih iz Bosne i Hercegovine je veoma aktuelna posljednjih godina, ali tek kada se čovjek susretne s neposrednim životnim pričama shvati šta znači odlučiti se na odlazak iz zemlje. Odlaze li mladi u potrazi za poslom, jer su prinuđeni na to?

– Mislim da je važno naglasiti da mladi ljudi u većini slučajeva ne odlaze iz Bosne i Hercegovine zato što to žele, već zato što su zaista primorani na to. Pored razočarenja trenutnom situacijom, obeshrabreni su totalnim nedostatkom neke vizije i perspektive da u zemlji u kojoj su rođeni mogu imati život dostojan čovjeka i uživat osnovna ljudska prava. Dokumentarni film Nestajanje približava se unutrašnjem nemiru i dilemama pojedinca koji kreće u neizvjesnu budućnost upravo u nadi da će pronaći ta prava.

  • Koliko je politička situacija u zemlji odgovorna za stanje u kojem se nalaze mladi i koliko su političari direktno odgovorni za odlazak mladih iz Bosne i Hercegovine?

– Politička situacija i političari su najodgovorniji za takvo stanje, bez obzira iz koje političke opcije dolazili. Smatram da ranijoj, aktuelnoj i budućoj politici u ovoj zemlji, iako to neće javno priznati, zapravo odgovara trend iseljavanja mladih, obrazovanih, pametnih ljudi. Na taj način, zapravo, u zemlji ostaje samo “stranačka vojska”, odnosno većina zaposlenih u institucijama države i na taj način ucijenjenih. Međutim, također smatram da smo sukrivci za ovakvo stanje i mi koji pristajemo na “političke igre” i nasjedamo na priče o nacionalzmu, lažnim sukobima i ne možemo se ni nakon 22 godine od kraja rata u Bosni i Hercegovini osloboditi straha koji nam se konstantno nameće.

  • Diplomirani inženjer elektrotehnike ne može naći stalno zaposlenje u svojoj zemlji; koliko taj slučaj ilustrira situaciju u kojoj se mladi ljudi nalaze?

– Taj slučaj pokazuje da ukoliko imate drugačije mišljenje, svoj stav o određenim stvarima, niste priklonjeni određenoj strani, u ovoj zemlji niste poželjni. Da li neko ko je učestvovao u izradi solarne elektrane, ko je radio mnoge projekte, ko je dokazan i kompetentan… treba Bosni i Hercegovini? Radeći na filmu, osim samih aktera, upoznali smo mnoge mlade obrazovane ljude koji su potrošili godine i godine svog života tragajući za poslom koji neće značiti da moraju pogaziti svoje principe i biti “podobnici”. Iz takvog očaja može se samo roditi želja za odlaskom.

  • Koliko je politika direktno povezana s dobivanjem zaposlenja, jer u filmu se, na nekoliko mjesta, eksplicitno govori kako je nemoguće dobiti stalni posao bez političkog posredovanja ili političkog angažiranja?

– Svi smo svjesni da živimo u takvoj sredini. Politika odlučuje o svemu. Kada imate slučajeve da se za zaposlenje čistačice u nekoj javnoj instituciji pita lidera partije, onda je jasno kakva je situacija kada se radi o nekim više rangiranim radnim mjestima. Trenutna zakonska regulativa nije dobra i omogućava da najbolji kandidati na konkursima uglavnom ne budu zaposleni, a ogroman je broj slučajeva zapošljavanja bez ikakve konkursne procedure, što apsolutno omogućava politički utjecaj. Politika bira direktore javnih preduzeća, a nezakonita zapošljavanja tužilaštva ne istražuju, jer bi morali krenuti od sebe.

  • Ono što se u filmu vidi je da nezaposlenost prelazi naizgled nepremostive nacionalne razlike. Kako je moguće da u zemlji, u kojoj mladi iz sve tri etničke grupe podjednako neuspješno dolaze do posla, nacionalno bude ključni faktor identiteta?

– Nama je nametnuto da je naše nacionalno opredjeljenje naš identitet. Zaboravili smo, ali nam je, na neki način, i zabranjeno da budemo, prije svega, ljudi. Biti čovjek znači imati dostojanstvo, pravo na svoje mišljenje, da neko cijeni tvoje znanje i trud. U Bosni i Hercegovini to ne možete biti. Možete biti samo Hrvat, Bošnjak, Srbin ili “Ostali”.

  • Da li ste tokom snimanja filma nailazili na prepreke u smislu koliko je teško bilo privoliti ljude da govore o ovoj temi?

– Veliki broj mladih obrazovanih ljudi nije želio govoriti o svom putu. Većina njih to nije želio zbog straha za svoju porodicu koja ostaje iza njih i koja zavisi od aktualne vlasti. Posebno je to bilo teško u [bh. entitetu] Republici Srpskoj, jer smo snimali u vrijeme protesta koji su se održavali u Banjoj Luci zbog nerješavanja slučaja smrti Davida Dragićevića. Strah, koji je oduvijek bio prisutan, tih dana je bio posebno vidljiv.

Izvor: Al Jazeera