Dan državnosti BiH u sjeni podjela

Prije tačno 70 godina, prvi put zasjedao je ZAVNOBiH. To je i Dan državnosti  Bosne i Hercegovine. Međutim, 18 godina nakon rata, gotovo polovica zemlje ne priznaje taj praznik.

Na današnji dan 1943. godine, udareni su temelji moderne državnosti Bosne i Hercegovine.

“To je, dakle, jedan veliki dan, koji je sve narode i građane Bosne i Hercegovine stavio u isti položaj. Ona nije ni muslimanska, ni hrvatska, ni srpska, nego je i hrvatska i srpska i muslimanska”, kaže Muhamed Bešić, potpredsjednik SUBNOR-a.

U noći između 25. i 26. novembra u Mrkonjić Gradu, koji je danas na području bh. entiteta Republika Srpska, narodi u BiH odlučili su se na zajedničku budućnost.

U RS-u radni dan

“Ovo je nekada bio važan dan za celu Bosnu i Hercegovinu, a kao što kaže spomenik kod Vječne vatre u Sarajevu, za BiH su krv zajednički prolivali Bošnjaci, Hrvati i Srbi. Danas se, međutim, Dan državnosti Bosne i Hercegovine ignoriše u velikom delu zemlje”, javlja iz Sarajeva reporter Al Jazeere Stefan Goranović.

Zato na nekoliko mjesta, kao i svih poslijeratnih godina vijence polaže bh. Predsjedništvo u krnjem sastavu. Iako je riječ i o antifašističkom prazniku, ni ovaj put zvanično ga ne slavi srpski član Predsjedništva, a u Republici Srpskoj je redovan radni dan.

“To su dvije stvari koje su neodvojive, jednostavno. A, oni pokušavaju na silu da tu povuku liniju, pa kažu – antifašizam da, a Bosna i Hercegovina ne”, kaže Željko Komšić, hrvatski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH.

“Predsjedništvo valjano radi, a to što nema spremnosti nakon onakvog sukoba da se napravi još jedan iskorak naprijed, pa doći će valjda i to vrijeme”, smatra Bakir Izetbegović, bošnjački član Predsjedništva BiH.

Dvadeset peti novembar nije jedini datum sporenja u Bosni i Hercegovini. Ova država nema zakon o državnim praznicima. Gotovo slučajno, jedini koji se slave u cijeloj BiH su Nova godina i Prvi maj.

Izvor: Al Jazeera