Oglasi

Dan bijelih traka u Zagrebu: Kad je vrijeme stalo

Vrhunac obilježavanja manifestacije u glavnom gradu Hrvatske jest otvaranje izložbe fotografija satova iz grobnica na području Prijedora.
Kad je vrijeme stalo, Izložba, Dan bijele trakeIzložba 20 velikih i 12 manjih fotografija satova nađenih u grobnicama bit će otvorena do 7. junaAl Jazeera

"Zagreb pamti Prijedor, žrtve i njihove obitelji i ne ponovilo se" – tako bi se mogla sažeti poruka petog obilježavanja Dana bijele trake u Zagrebu, u sklopu koje je u Europskom domu otvorena i izložba fotografija satova pronađenih na lokacijama masovnih grobnica pod simboličnim nazivom "Kad je vrijeme stalo".

"Mi, zapravo, želimo ovom izložbom da vrijeme ne stane, želimo da se ovom izložbom vratimo, da imamo pamćenje na žrtve, da te žrtve ne budu zaboravljene. Želimo istovremeno ukazati na svu strahotu rata, ratnih zločina i onih dešavanja koja su se dešavala u Bosni i Hercegovini, ovdje, u Hrvatskoj, i širom svijeta i želimo jednostavno poslati jednu ljudsku, univerzalnu, civilizacijsku poruku da se zlo prevaziđe, da zlo ne može biti ono što je u prirodi čovjeka, nego mi moramo težiti da stvaramo novi ambijent, novu budućnost, nove perspektive i da mladim ljudima koji dolaze usadimo ljubav, ne zlo, ne mržnju. Mi smo, zapravo, i ovom izložbom jasno poručili da se želimo sjećati i pamtiti žrtve, ali istovremeno da želimo krenuti naprijed jer jednostavno vrijeme ne može stati", objašnjava Mujo Begić iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, koji je i jedan od autora izložbe.

'Žalosno je da se sastajemo zbog takvih stvari'

Otvorenje izložbe 20 velikih i 12 manjih fotografija, koja će trajati do 7. lipnja, bio je vrhunac obilježavanja koje je započelo vezivanjem bijelih traka i dijeljenjem letaka s osnovnim informacijama o zločinima na području Prijedora građanima na središnjem Trgu bana Josipa Jelačića.

"U ovom slučaju građani Zagreba poručuju da smo svi isti, da se svi borimo za jedan cilj, a to je mir u svijetu – da se više nikad ovakve stvari ne mogu ponoviti ni u Hrvatskoj ni u Bosni ni nigdje u svijetu. A, nažalost, to opet gledamo u arapskom svijetu i nikako da naučimo iz lekcija koje smo već odradili i žalosno je da smo uopće došli do ove situacije da se sastajemo zbog takvih stvari umjesto da se sastajemo zbog nekakvih pozitivnih stvari, koje su nam potrebne u ovom ludom vremenu", rekla je Lejla, jedna od posjetiteljica štanda s lecima i trakama.

Dan bijele trake, Milan Bandić, Branko LustigGrađanima i organizatorima na Trgu bana Jelačića pridružili su se gradonačelnik Milan Bandić, Branko Lustig te izaslanik Vlade Aleksandar TolnauerAl Jazeera

Na središnjem zagrebačkom trgu građanima i organizatorima pridružili su se i gradonačelnik Milan Bandić – koji je pokrovitelj manifestacije – i njegov izaslanik na otvaranju izložbe, poznati hrvatski producent Branko Lustig, koji je i sam kao dijete za vrijeme Drugog svjetskog rata osjetio što to znači biti obilježen trakom na ruci.

Bijele trake, kaže, neodoljivo ga podsjećaju na trake sa žutom Davidovom zvijezdom, koju je morao nositi u Osijeku kao dijete.

Ali, ne samo izgledom, nego i porukom – da treba uništiti one koji nose trake.

To je, kaže, zapravo poruka fašizma.

Žuta zvijezda na žutu košulju

"Znam da mi je mama uvijek davala kad sam nekuda išao u Osijeku, trebao sam nositi zvijezdu, davala mi je žutu košulju, tako da, kad metnem gore zvijezdu, da se ne vidi", rekao je Lustig i dodao da se iz Zagreba šalje poruka – nikada više ni bijelih ni žutih ni crvenih ni ružičastih traka.

Gradonačelnik Zagreba ovom je prilikom citirao Bibliju, u kojoj, kako kaže, piše samo dobro i nikada zlo.

'Kad nestane memorija, izlaze zlodusi'

Obilježavanje Dana bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih stanovnika prijedorskog kraja – Hrvata i Bošnjaka – organiziralo je Vijeće bošnjačke manjine Grada Zagreba u suradnji s još nekoliko partnera. Predsjednik Vijeća Harun Omerbašić poručuje da Zagrepčani pamte i da nikada neće zaboraviti.

"Poruka je, nažalost, da je bošnjački narod kroz svoju povijest 'izbrazdan' ovakvim teškim događajima i mnogi nam spočitavaju da možda zloupotrebljavamo naše događaje i našu povijest da bismo naglasili neke stvari koje možda nisu sad bitne, nego treba gledati u budućnost. Pa smo mogli čuti neki dan izjave samozvanog, takozvanog portugalskog jednog generala, koji govori da su, npr., srebreničke žrtve preuveličane, da ti ljudi nisu poubijani nego da su kasnije bili na nekim glasačkim popisima itd. Upravo takvi ljudi i takve poruke, njihove poruke, nama daju snagu i da zapravo radimo na ovome, da svake godine obilježavamo i Srebrenicu i Dane bijelih traka i sva stratišta bilo kojeg naroda – bošnjačkog, hrvatskog, pa i srpskog – da se to ne ponovi nikada nikome jer očito, čim kolektivna memorija nestane, neki zlodusi iz boca izlaze van i pripremaju neke nove genocide, zločine koji se na ovim područjima, nažalost, ponavljaju."

"Mržnja razara i ubija, oprost je smiraj duše, a zaborav gubljenje identiteta. I ovo danas što smo ovdje napravili – okupili smo se upravo na tom tragu da se nikad ne zaboravi. Da budemo kršćani, dobri ljudi, da nikoga ne mrzimo i da oprostimo svima, ali zaboraviti nikada i da se nikada ne ponovi", rekao je Bandić.

Aleksandar Tolnauer, izaslanik Vlade Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića, rekao je da je došao u ime Vlade izraziti sućut obiteljima žrtava te je apelirao na postavljanje spomenika stradalima.

Nada u bolje sutra

"Ti ljudi zaslužuju ne samo našu sućut nego ti ljudi zaslužuju našu veliku pažnju, da se njih nikada ne zaboravi. I još nešto: ti ljudi zaslužuju spomenik. I to sigurno treba čim prije riješiti, da se za vijek vijekova takve stvari ne ponove. Mi stalno govorimo 'Ne smije se ponoviti', 'Neće se ponoviti'. To smo govorili i prije, ali se ponovilo."

Zakarija Gavranović iz udruge Hrvatski dom Ljubija, također partnera u organizaciji, kaže da je politička situacija u Prijedoru gotovo ista kao i 1992. godine i da se ništa nije mnogo promijenilo.

No, ipak primjećuje neke pomake.

U prvom redu ističe objavljivanje osmrtnice 102-oje ubijene djece u Kozarskom vjesniku te prekid zasjedanja Skupštine općine Prijedor kako bi oni koji žele mogli otići obilježiti Dan bijelih traka.

Ističući da je najvažnija poruka koju nosi apel za podizanje spomenika ubijenoj djeci u Prijedoru, čije im postavljanje tamošnje vlasti još ne dozvoljavaju, nada se da ti neki sitni znaci daju nadu da će se stanje poboljšati.

No, stvari se ne poboljšavaju po pitanju povratka izbjeglih – povratka, kaže, nema.

'Povratak je mrtav'

"Povratak je mrtav, završio je već prije pet godina. Unazad pet godina mi nemamo povratnika skoro ništa, imamo čak smanjenje broja ljudi, što umiranjem, što seljenjem, znači, čisto iz ekonomske situacije ljudi koji odlaze van u Evropu."

Mujo Begić, pak, ukazuje na problem potrage za nestalima.

Nakon završetka potrage na lokalitetu masovne grobnice Tomašica nastavljaju s potragama, a aktivnosti su im, kaže, uglavnom usmjerene upravo na Prijedor, jer je tamo najviše nestalih osoba.

Dan bijelih traka, ZagrebGrađanima su dijeljeni leci s informacijama, a oko ruke su im u znak sjećanja na žrtve vezane bijele vrpceAl Jazeera

No, proces je usporen, navodi, jer teško dolaze do relevantnih informacija koje bi pomogle da otkriju i lociraju preostale masovne grobnice u Bosni i Hercegovini.

Slaba saradnja vlasti i institucija u RS-u

"Na nivou Bosne i Hercegovine imamo dobru suradnju s Tužilaštvom i Sudom Bosne i Hercegovine, međutim, sve ostale razine, prije svega s institucijama i vlastima u [bh. entitetu] Republici Srpskoj – tamo nemamo relevantnih sagovornika, nemamo informacija koje bi nam dale policijske i druge agencije koje se bavi sigurnošću na prostoru RS-a. Nažalost, tu nemamo neku suradnju koja bi nam bila zadovoljavajuća i koja bi nam omogućila da pronađemo posmrtne ostatke ubijenih."

Ipak, kaže, pronalaze nove masovne, ali i pojedinačne grobnice i obavljaju identifikacije nestalih.

"Imamo priliku da porodicama žrtava predamo posmrtne ostatke kako bi konačno pronašli svoj smiraj i poslije 25 godina porodice konačno imale mjesto gdje će otići, pomoliti se ili na bilo koji drugi način iskazati poštovanje prema svojim najbližima", zaključuje Begić.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.