Oglasi

Dan bijelih traka: Bila je to kampanja istrebljenja

Građani i udruženja i ove godine daju podršku roditeljima 102 ubijene djece koji traže podizanje spomenika u Prijedoru.

Gagić: Veliki broj ljudi na obilježavanju Dana bijelih traka u Prijedoru

Danas se obilježava Dan bijelih traka u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u BiH.

Obilježavanje Dana bijelih traka organizuje građanska inicijativa Jer me se tiče, a kao i proteklih godina, i ove godine je posvećeno podršci roditeljima 102 prijedorske djece ubijene od 1992. do 1995. godine, koji uporno traže podizanje spomenika svojoj djecu u ovom gradu, što gradske vlasti odbijaju.

Okupljanje je počelo u glavnoj prijedorskoj ulici, a povorka se mirno kretala pješačkom zonom.

Most na Bereku je jedan od prijedloga gradskim vlastima za memorijal ubijenoj djeci i tamo su učesnici postavili svoje bijele trake nakon okupljanja na glavnom gradskom trgu.

Al Jazeera/Ljiljana Smiljanić

Studenti Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici obilježili su danas mirnom šetnjom i polaganjem vijenca na spomen-obilježje Kameni Spavač Dan bijelih traka.

U Velikom parku u Sarajevu postavljene su fotografije sa imenima i kratkom biografijom ubijenih Prijedorčana, javlja Anadolija.

Veliki park danas je bio ispunjen fotografijama, ali i igračkama, koje simboliziraju 102 ubijene djece u Prijedoru. 

Anadolija

Na zgradi gdje se nalazi Ured reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini postavljena je bijela plahta u znak sjećanja na protjerane i ubijene stanovnike prijedorskog kraja.

Uposlenici i volonteri Muzeja žrtava zločina protiv čovječnosti i genocida 1992.-1995. u prostorijama Muzeja dijele danas bijele trake posjetiteljima koji dolaze iz različitih dijelova svijeta. 

Kampanje istrebljenja

Simbolika bijelih traka dolazi iz 31. maja 1992. godine, kada su vlasti bosanskih Srba u Prijedoru (kasnije i u nekim drugim mjestima) izdale naredbu putem lokalnog radija kojom se naređuje nesrpskom stanovništvu da obilježi svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, i da pri izlasku iz kuća stave bijele trake oko rukava.

Ovo je bio početak kampanje istrebljenja u kojoj su provođene masovne egzekucije, silovanja, otvarani koncentracijski logori i činjeni drugi zločini, čiji je konačni ishod bio uklanjanje 94 posto Bošnjaka i Hrvata s teritorije općine Prijedor.

Simboličnim vezivanjem traka i ispisivanjem poruka na improviziranim prozorima, a koje su prijedorski Bošnjaci i Hrvati  31. maja 1992. morali prekriti bijelim čaršafima, građani i udruženja godinama podsjećaju na stradanja, te ukazuju na diskriminaciju koja je mnoge Prijedorčane te 1992. godine odvela u smrt. 

Izvor: Al Jazeera i agencije

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.