Da li su zemlje regije spremne na smanjenje cijena roaminga

Evropa je desetak godina stvarala pretpostavke za ukidanje naplate roaminga (EPA)

Bosna i Hercegovina, Srbija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija će početkom aprila na Digitalnom samitu u Beogradu potpisati regionalni sporazum o smanjenju cijene roaminga koji bi se trebao početi primjenjivati od jula.

Ovo je još jedna faza u smanjivanju cijena roaminga, a cilj je da građanima zemalja regije do 2021. godine roaming bude potpuno ukinut.

Međutim, ovaj proces ne protiče glatko, pogotovo ne u BiH čije su nadležne institucije i telekom operateri početkom februara 2019. godine zatražili odgađanje primjene sporazuma do 1. januara 2020. godine.

Regulatorna agencija za komunikacije (RAK), Ministarstvo komunikacija i prometa BiH te entitetska ministarstva i telekom operateri tada su rekli da nisu zadovoljni “kratkim rokom za implementaciju sporazuma”.

Ipak, Predsjedništvo BiH zatražilo je od Vijeća ministara da dostavi prijedlog Sporazuma, dok je predsjedavajući Milorad Dodik poručio tokom boravka u Briselu da će BiH 5. aprila u Beogradu sigurno biti zemlja potpisnica. Podržali su ga i ostali članovi Predsjedništva BiH koje je na kraju odobrilo zaključivanje Sporazuma i ovlastilo zamjenika ministra komunikacija i prometa da potpiše ovaj sporazum.

“Nitko nije protiv Sporazuma i to je više puta naglašeno, međutim prijedlog je bio da početak prijelaznog roka umjesto 01.07.2019. bude pomjeren na 01.01.2020. godine kako bi se donijela odgovarajuća regulativa, napravile određene tehničko tehnološke pretpostavke, kao i zbog činjenice da se ovo događa u sredini godine i nije definirano financijskim planovima telekom operatera u BiH za 2019 godinu”, rečeno nam je iz Ministarstva komunikacija i prometa BiH na upit zašto se tražila odgoda primjene sporazuma.

Iz ovog ministarstva su kao razlog za to naveli i rad Vijeća za regionalnu saradnju (RCC) koje daje podršku cijelom ovog procesu.

“Također, ono što je važno istaknuti da je RCC kao neko ko koordinanira ove aktivnosti obećao da će uraditi studiju kad je u pitanju smanjenje cijena usluga roaminga u regiji Zapadnog balkana, no ista nikad nije urađena niti je službeno dostavljena bilo kojoj od zemalja”, navode iz Ministarstva.

Međutim, na upit za komentar na optužbe ministarstva iz RCC-a su samo kratko odgovorili: „Pozdravljamo političku volju Bosne i Hercegovine, koja je jedna od prvih ekonomija čije je Vijeće ministara odobrilo novi regionalni sporazum o smanjenju cijena rominga, koji treba biti potpisan u Beogradu idućeg mjeseca. Kako bi se otvorio put smanjenju cijena rominga između Zapadnog Balkana i Evropske unije, svih šest ekonomija Zapadnog Balkana trebaju potpisati sporazum, kao što su dogovorili njihovi premijeri na samitu u Sofiji u maju 2018. godine.“

U EU proces trajao deset godina

Šta za građane znači smanjenje cijena roaminga a šta za telekom operatere te kako je cijeli taj proces tekao u zemljama Evropske unije pitali smo Đuru Luburu, stručnjaka za telekomunikacije iz Hrvatske.

Od juna 2017, korisnici u zemljama EU, uključujući Hrvatsku, u roamingu plaćaju cijene iz svojih tarifa u matičnim zemljama. Međutim, taj proces je trajao više od deset godina, uz brojne otpore institucija i operatera u Evropi. Lubura smatra da je zbog toga napredak zemalja Zapadnog Balkana dosta dobar.

“Europa je desetak godina stvarala pretpostavke za ukidanje naplate roaminga, tako da su zemlje Zapadnog Balkana dosta efikasne i to je vrlo pohvalno. Samo treba ustrajati na zacrtanom putu i koristiti iskustva Europske unije, to je ekonomski i tehnički ista priča, a politički je po mojem uvjerenju čak i jednostavnija jer su mehanizmi usvajanja ovakvih politika kojima se nešto obvezuje članice puno kompliciraniji nego što su mehanizmi kojima zemlje Zapadnog Balkana mogu urediti ovo područje”, objašnjava.

Telekomunikacijske kompanije značajne prihode ostvaruju od roaminga, dodaje, i svakako im nije drago kada ih politika prisili da se tog dijela kolača moraju odreći.

“No proces ukidanja naplate dodatnih troškova roaminga utječe i na ekonomiju država, i to svake različito. Ako iz neke zemlje puno više njenih građana odlazi u zemlje obuhvaćene ovim sporazumom nego što iz tih zemalja dolazi posjetitelja, ta zemlja će nakon što sporazum zaživi zabilježiti smanjenje uvoza telekomunikacijskih usluga i poboljšanje platne bilance s inozemstvom.”

Smanjenje cijena roaminga na Zapadnom Balkanu pokrenula je Evropska komisija, a sporazum je dio Digitalne agende za Zapadni Balkan koja je potpisana u maju prošle godine u Sofiji. Prvobitno je 2014. godine ovaj proces dogovoren između BiH, Srbije, Crne Gore i Sjeverne Makedonije, a prošle godine u priču su uključeni Kosovo i Albanija.

Lubura vjeruje da će Sporazum o smanjenju cijena roaminga biti proširen i na ove dvije zemlje.

“Teško će građanima tih zemalja biti objasniti zašto moraju plaćati skupe naknade kad putuju, dok gotovo nitko drugi u Europi ne mora. Dakle, to će u jednom trenu postati politički problem vlada tih zemalja pa će se po mojem mišljenju potruditi pridružiti.”

Bez roaminga u cijeloj Evropi

Nakon implementacije sporazuma, dodaje Lubura, postojat će dva dosta velika područja, Evropska unija i zemlje Zapadnog Balkana, u kojima će ljudi moći slobodno komunicirati bez straha od troškova roaminga.

“Bilo bi posve logično i na korist svih građana svih tih zemalja da se, kolokvijalno rečeno, područja s tim pogodnostima spoje. To bi ujedno bila i snažna politička poruka svim građanima zemalja Zapadnog Balkana da Europska unija podržava integraciju i pridruženje njihovih zemalja.”

To će donijeti i značajne ekonomske koristi, pa vlade zemalja ne smiju dopustiti da ih interesi pojedinih kompanija skrenu s ovog puta, jer, zaključuje Lubura, on cijelom društvu donosi puno više koristi od relativno malih problema s kojima će se susresti telekomunikacijski operateri.

Izvor: Al Jazeera