Da li njemački SPD skretanjem ulijevo ruši vladu?
Čelništvo Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) odbacilo je u ponedjeljak navode medija i nekih političara po kojima ova stranka najavama snažnog orijentacijskog skretanja ulijevo želi isprovocirati izlazak iz koalicije s demokršćanima a time i raspad vlade i nove izbore.
“To su čiste špekulacije. Odnos unutar koalicije uopće nije bio tema sastanka predsjedništva“, rekla je u ponedjeljak predsjednica SPD-a Andrea Nahles. Ona je izrazila uvjerenost da je paket mjera koje je predsjedništvo stranke donijelo u nedjelju „uskladiv s koalicijskim partnerom“.
No koalicijski partner Unija CDU/CSU oštro je odbacila paket mjera SPD-a koji je javnost okarakterizirala kao oštar okret stranke ulijevo.
“SPD svako malo pronalazi nove ideja kako privući birače. To je potpuno legitimno ali Unija to neće podržati“, rekao je potpredsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) i premijer savezne pokrajine Hessen Volker Bouffier.
On je istodobno optužio SPD da svojim planovima „pokopava socijalnu tržišnu ekonomiju“, jednu od odlika poslijeratne njemačke politike.
Thomas Strobel, također potpredsjednik CDU-a, ukazao je na sadržaj koalicijskog ugovora između SPD-a i Unije CDU/CSU koje socijalno-politički idu u drugom smjeru od sadašnjih SPD-ovih ideja.
“U koalicijskom ugovoru nema mnogo mjesta za okretanje SPD-a ulijevo koje ima čistu terapeutsku svrhu“, rekao je Strobel za dnevnik Rhein-Neckar Zeitung.
Socijalne reforme
SPD u svom socijalno-političkom programu koji je u nedjelju na zatvorenom sastanku donijelo predsjedništvo stranke, odustaje od socijalnog koncepta Hartz IV koji je prije petnaestak godina uvela vlada socijaldemokratskog kancelara Gerharda Schroedera i koji je donio značajne rezove unutar socijalnog sistema i stroži odnos prema nezaposlenima i primateljima socijalne pomoći.
SPD tako želi omekšati kazne za dugotrajno nezaposlene u slučaju ne pristajanja ne ponuđeno radno mjesto ili neki drugi oblik kršenje pravila.
Tzv. Hartz IV ili pomoć za dugotrajno nezaposlene primaju svi oni radno sposobni građani koji su bez posla duže od jedne godine i iznosi 424 eura mjesečno. Uz to dolaze ostali oblici pomoći poput zdravstvenog osiguranja i pomoći za stanarinu.
SPD također želi povisiti minimalnu satnicu na nešto iznad 12 eura jer smatra da sadašnja satnica od 8,24 nije dostatna za život a ni za kasniju penziju. SPD stoga želi povećati i minimalne penzije za sve one koji su 35 godina uplaćivali penzione prihode.
Analitičari smatraju da svi ovi zahtjevi, s obzirom na to da su izgledi da ih prihvati i koalicijski partner Unija CDU/CSU mali, ciljaju na svjesni prekid koalicijske vlade na čelu s Angelom Merkel.
“Značajne razlike sa stavovima Unije CDU/CSU su znak da je čelništvo SPD-a započelo s ‘akcijom exit'“, komentira Spiegel Online koji predviđa ili nove izbore ili nastavak rada vlade s Unijom CDU/CSU uz podršku stranke Zeleni i Liberala.
Pad popularnosti
SPD, koji se s podrškom oko 16 posto birača nalazi na najnižoj točki popularnosti u posljednjim desetljećima, već se godinama nalazi u unutarnjem sukobu zbog ostavštine kancelara Gerharda Schroedera koji je pokrenuo nepopularne reforme tržišta rada i socijalnog sistema koje su doduše, po mišljenju ekonomista, Njemačkoj donijele ekonomski uzlet ali su istodobno podijelile nekad najveću njemačku stranku koja se otada nalazi u stalnom padu popularnosti.
SPD je podijeljen i oko novog sudjelovanja u koaliciji s demokršćanima koja je u dva navrata dovela do gubitka profila SPD-a.
Posljednjem ulasku SPD-a u tzv. „veliku koaliciju“ prije godinu dana, prethodila je višemjesečna žestoka unutarstranačka borba protivnika i zagovornika koalicije koja je završila tijesnom pobjedom zagovornika.
Protivnici su zagovarali odlazak SPD-a u opoziciju i konsolidaciju stranačkog profila a komentari smatraju da SPD čelništvo to sada upravo radi postavljanjem, za koalicijskog partnera neprihvatljivih, reformskih zahtjeva.
Izvor: Agencije