Da li mi koristimo društvene mreže ili one nas?

Prosječni korisnik smartfona pogleda u telefon više od 200 puta dnevno, rezultati su istraživanja (AP)

Koliko naloga na društvenim mrežama imate? Koristite li samo Facebook, ili i Instagram, Twitter, Snapchat, TikTok?

Relativno malo ljudi zna da gotovo sve društvene mreže u svojim uslovima korišćenja podrazumevaju da mogu prikupljati podatke o vama, bez obzira da li se vi slažete sa tim, ili ako uopšte ni ne koristite internet. Možete biti na nekoj porodičnoj fotografiji, ili sa kolegama. Na nekoj svadbi, proslavi, pa čak i kafiću ili koncertu. Poenta je – na društvenim mrežama ste, hteli vi to ili ne.

Realnost je, pak, da najveći broj ljudi hoće da bude na Facebooku, Instagramu, Twitteru. I ne samo to – već i da podeli što bolju fotografiju ili video, što zanimljiviji status i što šokantniji video sa YouTubea. Koliko ljudi poznajete da nemaju baš nikakav nalog na bilo kojoj mreži, ili da ne koriste smartfon?

Istraživanje koje je rađeno na King Univerzitetu, u trajanju od šest meseci, pokazalo je veoma interesantne podatke.

Napadi anksioznosti

Prosečni korisnik smartfona pogleda u telefon više od 200 puta dnevno, a u proseku otključa i zaključa telefon 150 puta. Ispred nekog ekrana (smartfona, tableta, računara ili pametnog televizora) u proseku provede pet sati i 39 minuta. Svakog dana.

Čak 73 posto ispitanika je reklo da oseća veliku nervozu i napetost ako duže vreme ne koristi smartfon. Gotovo svi ispitanici su rekli da su doživljavali napade anksioznosti i panike u slučaju gubitka ili kvara telefona.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: “Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu.”

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Sanja Stanojević Ilić, specijalni psiholog, kaže da smartfoni i društvene mreže izazivaju pravu zavisnost.

„Ova zavisnost je, u smislu aktivnosti u ljudskom mozgu, jednaka zavisnosti od kocke, alkohola i lakih droga. Kada dobijemo neki pozitivan komentar, lajk ili neko podeli sadržaj koji nam se sviđa, u mozgu dolazi do reakcije koja je identična onoj kada neko dobije novac u klađenju, ili kada popijemo malo više. Vremenom, mozak se navikne na ovakvu vezu između sadržaja i zadovoljstva, i ‘očekuje’ da svako korišćenje Facebooka ili interneta bude slično. Zbog toga nam se dešava da duže vreme ‘vrtimo’ po društvenoj mreži ili nalozima prijatelja, u potrazi za sadržajem koji nam se dopada”, objašnjava Stanojević Ilić.

Čak 25 posto odraslih osoba ne gasi telefon noću, te ga drži blizu kreveta. Prosečno koristimo naše telefone 30 posto više nego pre samo pet godina. Zato i ne čudi podatak da više od 60 posto srednjoškolaca ne gasi telefon nikada – ni kada spavaju, ni kada su u školi.

Vi lajkate, kompanije broje dolare

Marko Tomić, programer i web administrator, kaže da su naši podaci ogroman biznis.

“Ono što mi vidimo kao zabavne video klipove, fotke prijatelja i online vesti, Facebook, Instagram, Google i ostali vide kao ogroman biznis. Od deset najbogatijih kompanija u svetu, pet su iz oblasti interneta. Reklame, oglasi i naše navike na društvenim mrežama vrede bukvalno milijarde dolara – zato Google i Apple vrede skoro trilion dolara na berzi. Uz sve ovo, na zapadu je kroz društvene mreže moguća i kupovina kroz tzv. affiliated links. Ispod svakog popularnog YouTube videa ćete naći i link da nešto kupite, a opet, većina tih kupovina ide preko onlajn robnih kuća kao što je Amazon. Zato i ne čudi da je šef Amazona Jeff Bezos upravo postao najbogatiji čovek u modernoj istoriji, sa vrednošću bogatstva od preko dve stotine milijardi dolara”, kaže Tasić.

Ovolika upotreba smartfona je dovela i pojave potpuno novih poslova i zanimanja.

Iako online marketing postoji još od sredine devedesetih godina, društvene mreže su ga podigle na potpuno novi nivo. Tako nije nikakva retkost da vam se na Facebooku nude patike, odeća, tehnička roba, igračke za decu. I u zemljama Balkana veoma lako putem Facebooka možete naći i vodoinstalatera, automehaničara ili električara.

Čitava nova generacija „influensera“ čeka na vaš lajk – i vaš novčanik. To je razlog i što vidite omiljene pevače, glumce ili sportiste kako na društvenim mrežama hvale razne proizvode i usluge. Ovo naročito važi za razne hotele, klubove i spa centre.

Facebook i na frižideru

Influenseri su ljudi koji imaju veći broj pratilaca (obično preko deset hiljada), a postoje i prave ‘Instagram zvezde’ i YouTuberi sa stotinama hiljada pratilaca. Oni su naročito interesantni raznim marketing agencijama i kompanijama, kojima je daleko jeftinije da se na ovaj način reklamiraju, a pažnja konzumenata je gotovo zagarnatovana, upravo zbog načina na koji društvene mreže funkcionišu.

Procenjuje se da će do 2035. godine dve trećine svetske prodaje na malo biti putem interneta. Takođe, sve društvene mreže već testiraju svoje digitalne valute, koje bi u budućnosti trebalo da zamene kreditne kartice, te omoguće da iz iste aplikacije vršite i kupovinu i plaćanja.

A da li negde možemo pobeći od interneta i svih ovih mreža? Pa, ne. Pre nekog vremena kompanije LG i Samsung su predstavile svoje modele frižidera sa ugrađenim Android tabletima i velikim ekranom, na kojima možete tražiti recepte ili gledati video o kuvanju.

Ili pretraživati Facebook – zašto da ne.

Izvor: Al Jazeera