Oglasi

Da li će Turci u Njemačkoj poslušati Erdogana

Gotovo 1,2 miliona Turaka tradicionalno više bira ljevicu (SDP i Zeleni), jer se s njom mogu identificirati.
Od 3,3 miliona Turaka koji žive u Njemačkoj, njih gotovo 1,2 miliona ima pravo glasa u toj zemljiArhiva

Bliže se savezni izbori u Njemačkoj, a gotovo 1,2 miliona Turaka s pravom glasa u toj zemlji mogli bi, po mišljenju eksperata, imati utjecaja na njihov konačni ishod.

Zbog prijepora između Ankare i Berlina, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je pozvao Turke u Njemačkoj, najveću etničku grupu u toj zemlji, da glasaju protiv glavnih partija na izborima. On je označio Kršćansko-demokratsku uniju, Socijaldemokratsku partiju i Zelene kao "neprijatelje Turske".

Umut Karakas iz Instituta za istraživanje javnog mišljenja u Njemačkoj, Data4U, kaže da je u izbornoj kampanji važan svaki glas i da nekad jedan procentni poen može odlučiti pobjednika.

Alijansa njemačkih demokrata

U Njemačkoj je, nakon što je tamošnji parlament 2016. usvojio rezoluciju o genocidu nad Armencima, osnovana stranka Alijansa njemačkih demokrata (ADD). Za sebe kažu da su 'migrantska stranka', a na njihovim izbornim plakatima se mogla vidjeti fotografija turskog predsjednika Erdogana s porukom :“Prijatelji Turske, stojte uz njih! Dajte im glas! Rastite s njima!“.

“Oni koji će na izborima glasati za ADD su pristalice Stranke pravde i razvoja (AKP) u Turskoj. Ta stranka će možda ostvariti nešto bolji rezultat u pokrajini kao što je Sjeverna-Rajna Vestfalija, gdje živi puno Turaka sa pravom glasa u Njemačkoj, ali nikada neće preći izborni prag od pet posto“, kaže Umut Karakas.

Od 3,3 miliona Turaka koji žive u Njemačkoj, njih gotovo 1,2 miliona ima pravo glasa u toj zemlji.

"Ovdje govorimo o grupi koja stalno raste i koja će za njemačku politiku i u budućnosti igrati sve važniju ulogu. Kada se radi o njihovoj rodnoj zemlji, njemački Turci većinski biraju religiozno-konzervativno. U Njemačkoj Turci tradicionalno više biraju ljevicu, jer se s njom mogu identificirati", kaže Karakas.

SPD kod Turaka najomiljeniji

Po anketi njenog instituta iz septembra 2013. godine, SPD je dobio 64 posto glasova od ispitanih njemačkih Turaka na prethodnim izborima, Zeleni i Ljevica 12 posto, dok su konzervativne stranke, kao CDU i Kršćansko-socijalna unija, dobile samo sedam posto glasova.

"Pozivu predsjednika Erdogana će se odazvati maksimalno pet posto Turaka u Njemačkoj. Taj dio neće glasati", kaže Karakas i navodi da je SPD i dalje najomiljenija stranka njemačkih Turaka. To se, navodi ona, tako brzo neće promijeniti.

"SPD će i nakon 24. septembra dobijati najviše glasova od njemačkih Turaka. Drugi dio njemačkih Turaka će birati tradicionalno iste stranke koje su birali i prije."

Damir Kapidžić sa Fakulteta političkih nauka u Sarajevu smatra da će Erdoganov poziv imati utjecaja na Turke u Njemačkoj, makar onog suptilnog.

"Turci će se pitati gdje leži njihova lojalnost, odnosno za koga trebaju glasati. U nekoj mjeri bi Erdoganov poziv mogao rezlutirati i neglasanjem. Postoji dio Turaka u Njemačkoj koji lojalnost vide u Turskoj, iako imaju njemačko državljanstvo. Mislim da će 15 do 20 posto Turaka s pravom glasa u Njemačkoj iskazati lojalnost prema Erdoganu. Ali taj dio će se vjerovatno većinski uzdržati od glasanja, a lojalnost neće iskazati tako što će glasati za neku drugu stranku", kaže Kapidžić.

SPD, CDU i Zeleni su bili najglasniji u kritiziranju turske politike, pogotovo nakon referenduma o izmjenama Ustava, a Kapidžić navodi da je ključni trenutak za odnose Ankare i Berlina bio hapšenje njemačkih državljana u Turskoj.

Erdoganov poziv će pomoći CDU

"To je 'kap koja je prelila čašu'. Turska kritizira Njemačku zbog navodne podrške organizaciji predvođenoj Fetullahom Gulenom. To nije konflikt vrijednosti ili stranaka, to je dnevnopolitički konflikt", objašnjava on.

Smatra da se tenzije između Njemačke i Turske neće spustiti ni nakon saveznih izbora.

"Tu prvenstveno treba gledati poziciju Erdogana i, već se može reći, buduće kancelarke Angele Merkel. Njoj nije stalo, niti treba da pokaže bilo kakvu sklonost ka saradnji. Taj prvi korak mora napraviti Erdogan. Tu trenutno ne vidim nijedan znak popuštanja", kaže Kapidžić i dodaje da će glavni gubitnik u ovom konfliktu biti SPD, koji bi mogao izgubiti dio glasača.

Vedran Obućina, šef Odjela za Tursku i Bliski istok u Institutu za evropske i globalizacijske studije, kaže da su njemački državljani turskog porijekla još od sedamdesetih bili jaka podrška socijaldemokratima, a kasnije i Zelenima.

"S obzirom na brojku, oni i dalje tvore važnu računicu u izborima, ali se teško mogu proglasiti presudnima. Uostalom, tijekom proteklih nekoliko desetljeća tursko stanovništvo koje već u drugoj ili trećoj generaciji živi u Njemačkoj mijenja izborne sklonosti, pa tako u gospodarski bolje stojećim njemačkim saveznim zemljama glasuju i za konzervativnije opcije. Nijemci koji ne mogu glasovati, međutim, šire svoja politička uvjerenja stečena u Turskoj", objašnjava Obućina.

Kaže, kao i Kapidžić, da, uslijed snažnog turskog identiteta, Erdogan može svojim pozivom utjecati najviše na pasivnost turskih birača, što znači da je Erdoganov stav pomoć CDU-u u osvajanju ovih izbora.

"Ukoliko bi Turci počeli glasovati protusustavno, nastaje poteškoća kome bi dali glas. S jedne strane je Ljevica, nasljednica istočnonjemačkih komunista, koji uspijevaju dobiti glasove samo u bivšim istočnonjemačkim zemljama. S druge strane je Alternativa za Njemačku, koja se bori upravo protiv imigranata, uključujući Turke", tvrdi on.

'Visokorizična zemlja'

Po istraživanju instituta Data4U, od 2018. godine u Njemačkoj će se godišnje broj njemačkih Turaka koji imaju pravo povećavati za gotovo 55.000. Do 2030. godine će se tako broj njemačkih Turaka s pravom glasa u toj zemlji povećati na gotovo dva miliona.

Po istraživanju tog instituta, njemački Turci pri izboru stranke gledaju najviše na njen stav glede imigracije i vanjske politike, posebno prema Turskoj. Tako Turci gledaju, primjerice, na politiku stranke prema duplom državljanstvu, islamu ili prijemu Turske u Evropsku uniju.

Njemački mediji su ranije javili kako Vlada te zemlje razmatra mogućnost da Tursku stavi na listu zemalja koje su, u sigurnosnom smislu, visokorizične po obavještajne agente. Njemački zvaničnici su ljuti jer je Turska uhapsila desetak njemačkih državljana iz, kako navode, političkih razloga.

Jedna od glavnih tema tokom sučeljavanja kandidata za novog njemačkog kancelara bila je budući odnos te zemlje prema Turskoj. Oboje kandidata, Angela Merkel i Martin Schulz, založili su se za još stroži odnos prema Turskoj, a aktuelna kancelarka se prvi put otvoreno zauzela za potpuni prekid pregovora te zemlje za članstvo u Evropskoj uniji.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.