Da li će deseci hiljada Sandžaklija ostati bez bh. državljanstva?

Do sada je revidirano 3.000 slučajeva (Al Jazeera)

Piše: Edis Bulić

Pored objektivnih kritika i konfuznog poziva, revizija državljanstava za građane Bosne i Hercegovine porijeklom sa prostora Sandžaka je u toku, mada s manjim izmjenama.

Sam poziv na reviziju, odnosno rok za predaju dokumentacije, stavljen je van snage, a ta odluka je uslijedila nakon posjete delegacije Udruženja Bošnjaka porijeklom iz Sandžaka kabinetu ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine Adilu Osmanoviću.

Odluka je donesena zbog malog odziva građana na pomenutu reviziju, odnosno zbog, kako su iz Ministarstva priznali, propusta u prosljeđivanju poziva osobama nad čijim se državljanstom provodi revizija.

Ova odluka ne znači da je i revizija stavljena izvan snage, već se ona tiče činjenice da građani koji se ne odazovu pozivu na reviziju neće biti sankcionirani. Također, bilo je i riječi o sužavanju kruga subjekata tretiranja državljanstava, a informacije o tome će biti poznate tokom razvoja revizije.

“Dogovor je da se slučajnim odabirom izvrši revizija nad određenim brojem predmeta i na osnovu toga da se donese zaključak koliki je procenat neregularnih državljanstava. Dogovoreno je da će se taj postupak provesti u mjesec dana te, ukoliko dođe do poništavanja državljanstva, to neće biti urađeno bez naše saglanosti i da neće postojati nikakve zakonske konsekvence za one koji se na reviziju nisu javili”, rekao je Ekrem Lekić, predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka.

Revizija po općem pozivu

Prema općem pozivu nadležnog ministarstva, za sva lica koja su stekla državljanstvo Bosne i Hercegovine naturalizacijom poslije 6. aprila 1992. godine, a prije 1. januara 2006. godine, naglašeno je kako reviziji ne podliježu svi koji su bh. državljanstvo stekli po osnovu prebivališta na teritoriji Bosne i Hercegovine na dan 6. aprila 1992. godine, a imali su državljanstvo neke od republika bivše SFRJ, kao i svi koji su državljanstvo Bosne i Hercegovine stekli po osnovu ostvarenih dvije godine boravka do stupanja na snagu Zakona o državljanstvu Bosne i Hercegovine na dan 1. januara 1998. godine.

Rektor Univerziteta u Sarajevu i bivši predsjednik Udruženja građana porijeklom iz Sandžaka u Bosni i Hercegovini Rifat Škrijelj izjavio je ranije kako se ništa značajno neće dogoditi u vezi revizije državljanstava Bosne i Hercegovine i kako su od Ministarstva za civilne poslove Bosne i Hercegovine dobili sva uvjeravanja da niko od građana koji su regularno dobili državljanstvo neće biti obuhvaćen tim i neće imati nikakvih problema.

‘Iz Hrvatske došlo 100.000 Srba’

“To nije bio nikakav, ne daj Bože, atak na nekakvu grupu ciljano bilo odakle, već akt kontrole koji država radi i koji je dospio u medije i izazvaao određenu buru”, kazao je Škrijelj.

Prvi čovjek Univerziteta u Sarajevu je rekao kako je njegova ranija izjava o reviziji državljanstava krivo interpretirana u nekim medijima.

S druge strane, Lekić iznosi da bi revizija mogla imati ozbiljne konsekvence ukoliko bi se osporila legalnost velikog broja ranije legitimnih državljanstava.

“Ova revizija, koja hipotetički obuhvata 20.000 osoba, znači da je u pitanju daleko veći broj porodica čija se državljanstva dovode u pitanje. Mi govorimo o krajnjem broju od 70.000 ljudi”, izjavio je on te dodao da su i iz Ministarstva uvidjeli da je situacija daleko ozbiljnija od one kakvom se činila u početku.

“Prilikom boravka u kabinetu resornog ministra Osmanovića, iznijeli smo činjenice da su građani sa prostora Srbije i Crne Gore te Kosova i Makedonije nad čijim se državljanstvima provodi revizija opet Bošnjaci, a postavili smo pitanje šta se desilo sa 100.000 Srba iz Hrvatske koji su primili bh. državljanstvo i zašto oni nisu predmet revizije. Jasan odgovor nismo dobili”, kaže Lekić.

Prema mišljenju Lekića, iako reviziju provode nadležne institucije s određenom zvaničnom argumentacijom, sama svrha revizije se čini nelogičnom.

“Ova revizija se zapetljala u paukovu mrežu nelogičnosti i sada djeluje kao da Ministarstvo želi naći izgovore kojima će opravdati takvu nepotrebnu radnju. Moja lična ocjena da je ovo loš politički potez, gdje se, nakon popisa, želi poigrati s procentom Bošnjaka u Bosni i Hercegovini”, navodi Lekić.

‘Igra s ozbiljnim posljedicama’

“Kada bi ovih 20.000 državljanstava kojim slučajem bilo poništeno, automatski bi se čitave porodice morale iseliti iz Bosne i Hercegovine, što bi, u krajnjem slučaju, pri popisu stanovništva za sobom odnijelo veliki broj Bošnjaka. To je ozbiljan scenarij, koji bi mogao imati puno negativnih konsekvenci”, dodaje on.

Prema aktuelnim podacima kojima raspolaže Lekić, do sada je revidirano 3.000 slučajeva te postoji određeni broj slučajeva koji ne zadovoljavaju zadate kriterije. Ukoliko dođe do oduzimanja državljanstva, iz Ministarstva navode da će tim osobama biti omogućen povrat državljanstava, ukoliko za to izraze želju.

“Mi se ne zalažemo za one koji su falsificirali državljanstvo. Sve što je dala državna institucija je validno, i tu nema diskusije i spora. Oni koji su manipulacijom i kriminalnim radnjama došli do državljanstva trebaju biti sankcionirani“, zaključio je Lekić.

Izvor: Al Jazeera