Čuvare ‘Sarajeva u svemiru’ ni besparica nije pokolebala

Na inicijativu AD Orion, gradu Sarajevu je 2013. godine poklonjen asteroid, kosmički imenjak (Ustupljeno Al Jazeeri)

Svi su na Balkanu čuli za sveprisutnu frazu “astronomske cijene”. Tim saznanjem, bez ispitivanja porijekla izraza, definirane su izrazito visoke cijene, dok astronomija kao referenca pada u zaborav.

Za astronomiju se često kaže da je najstarija i, istrovremeno, najmlađa prirodna nauka. Objašnjenje leži u činjenici da je nemoguće utvrditi kada su upućeni prvi pogledi prema nebu, jer ljudske zajednice promatrale nebo uočavajući najsjajnije objekte poput Sunca i Mjeseca. Sa druge strane, astronomija se smatra najmlađom jer još uvijek ima toliko toga za istraživanje.

“Astronomija se bavi promatranjem i proučavanjem nebeskih tijela i procesa u svemiru. Ovu definiciju možemo i upotpuniti ako kažemo da astronomija proučava porijeklo, evoluciju, fizikalna i hemijska svojstva nebeskih tijela, kao i procese koji ih obuhvataju”, objašnjava Adela Subašić-Kopić, podpredsjednica Astronomskog društva Orion iz Sarajeva.

Na prostoru Bosne i Hercegovine astronomija kao naučna disciplina bila je prisutna još u osmanskom periodu, dok o modernoj nauci možemo govoriti od marta 1963. godine, kada je osnovan Akademski astronomsko-astronautički klub, koji kasnije preimenovan u Akademsko, a potom u Univerzitetsko astronomsko društvo. Evidentno je da je astronomija oduvijek egzistirala na ovim prostorima, ali uvijek uz samu marginu, bez stvarnih budžeta, uglavnom na inicijativi entuzijasta.

Mladi ljudi su veoma zainteresirani za svemir i svemirske pojave

“Astronomsko društvo Orion je pravni sljedbenik predratnog Univerzitetskog astronomskog društva. S obzirom na uslove u kojima svi živimo, članovi Društva su volonteri, a primarni fokus rada je usmjeren na oživljavanje astronomije u Bosni i Hercegovini, odnosno, na naporima za obnovu Astronomske opservatorija na Trebeviću, koji još uvijek traju”, navodi Adela Subašić-Kopić.

Bez vlastitog računara

Podpredsjednica udruženja Orion ukazuje da, pored argumentacije da je riječ o jednoj od najprogresivnijih naučnih disciplina i samoj grani fizike, astronomija se više ni ne izučava na Prirodno-matematičkom fakultetu u Sarajevu, već počiva i održava se na ljubavi volontera.

“Praktično, cjelokupno finansiranje leži na nekoliko članova društva. Izdvajamo koliko ko može i način na koji to može, a sve u cilju ljubavi. Istini za volju, imali smo u prošlosti i neke finansijske pomoći, ali ne toliko velike. Osobno se čudim kako smo izdržali evo skoro 10 godina plaćajući prostor, organizirajući stotine evenata”, kaže ona.

Današnja astronomija predstavlja jednu od najmodernijih i najdinamičnijih nauka. U njoj se koriste neke od najnaprednijih tehnologija i sofisticiranih tehnika koje su dostupne naučnicima, dok Orion u svom posjedu nema ni računara.

“Kada imate dobre namjere, nekako to ide, održava se, mada smo stalno na rubu. Uskoro ćemo, ako ne nađemo neko rješenje, izgubiti i prostorije u kojima se trenutno nalazimo. Što se tiče opreme, imamo tri teleskopa od Društva, međutim, mnogi naši članovi posjeduju lične teleskope, koje opet koristimo za Orion. Apsurdno je da nemamo u vlasništvu Društva niti kompjuter, niti kvalitetan fotoaparat”, govori Subašić-Kopić.

Kosmički imenjak grada Sarajeva

Na inicijativu Oriona, gradu Sarajevu je 2013. godine poklonjen asteroid, kosmički imenjak.

“Međunarodna astronomska unija je usvojila prijedlog Oriona i asteroid oznake 178 267 nazvala ‘Sarajevo’, što predstavlja prvi i trenutno jedini astronomski objekat koji nosi ime bosanskohercegovačkog porijekla”, navode iz Oriona.

S obzirom da su sredstva Oriona u ovom trenutku još više ograničena, uprava je odlučila djelovanje usmjeriti na popularizaciju astronomije kod mladih ljudi organiziranjem volonterskih radionica i izradom suvenira i predmeta s motivima astronomskih objekata.

“S obzirom da je Astronomsko društvo Orion praktički startalo od nule, nismo imali mogućnosti sarađivati s drugim opservatorijama u regiji ili svijetu. Razlozi su neposjedovanje instrumenata, finansijski problemi, svaka saradnja košta na ovaj ili onaj način. Također, naši ljudski resursi su za sada znatno skromniji od onih koje smo nekada imali. Tako da smo se fokusirali na popularizaciju astronomije i edukaciju mladih, kako bi smo jednog dana dobili bazu za ozbiljniji rad”, govori potpredsjednica Oriona.

Volonterke AD Oriona izrađuju suvenire i makete za prodaju

Djeca, znatiželjni volonteri

“Djeca pokazuju inters, upravo je astronomija nauka u kojoj amateri mogu dati najveći doprinos, a naš cilj je involvirati što veći broj mladih ljudi u naše naučne projekte. U našim radnim grupama pravimo spoj urbane kulture i nauke, kreiramo video prezentacije zakonitosti fizike uz prigodne animacije i takve plasiramo putem društvenih mreža. Upravo je u toku radionica u kojoj naši talentirani članovi izrađuju magnete, kutije, makete planeta… koje su namijenjeni za prodaju. I to je jedan od načina kojim se finansira naše skromno udruženje”, kaže Naida Dilić, PR Oriona.

Kao profesorica fizike u srednjoj školi, Adela Subašić-Kopić je predavač koji praktičnim primjerima i dinamičnim prezentacijama prenosi svojim učenicima entuzijazam i ljubav prema astronomiji. Argument tome je činjenica da se među volonterima udruženja Orion nalaze i njeni učenici.

“Upravo smo preko profesorice Adele zavoljeli astronomiju i zainteresirali se za nauku. Ona često pravi usku poveznicu između fizike i astronomije i samim time smo se animirali da dođemo u astronomsko društvo i priključimo se toj naučnoj priči”, kaže Ada Sivac, volonterka u Orionu.

Mladi ljudi su zainteresirani za svemir i svemirske pojave. Gotovo svaki dan imamo priliku na Internetu, od desetak glavnih tema, vidjeti barem dvije astronomske. Kroz astronomiju mladi se uvode u naučni rad i kod njih se razvija ljubav prema prirodnim naukama, poručuju iz Oriona.

Kako su nastale ‘astronomske cijene’

“Naš cilj nije da u budućnosti desetine učenika požele studirati astronomiju, odnosno da se pruže elementarna saznanja kako bi kroz predavanja, vlastite male eksperimente i posmatranja bili inspririrani da se opredijele za prirodne nauke, o čijem značaju ne trebamo ni govoriti. Međutim, teško nam je govoriti od nekim velikim projektima i inicijativama kada se, najblaže rečeno, borimo za golu egzistenciju.”

Za kraj, iz Oriona su pokušali stručno predočiti i pojasniti porijeklo fraze “astronomske cijene”.

“U astronomiji dominiraju mjerne jedinice u milionima, odnosno milijardama. Oni elementarni astronomski pojmovi se vrte oko nepojmljivih cifri, stoga pretpostavljam da je neko iskoristio tu poveznicu i stavio u kontekst izrazito visoke cijene”, tumači Naida Dilić.

Izvor: Al Jazeera