Oglasi

Čuvajte se obdukcije živog teroriste

Toliko smo fokusirani na pojedinca da ne vidimo sliku veće prijetnje koju predstavlja Mohammed Emwazi ili ''Jihadi John''.
Emwazi je simbol globalizacije političkog nasilja AFP

Piše: James Denselow

Iako se trenutno najvjerovatnije nalazi na granici Gornje Mezopotamije, čini se da je Mohammed Emwazi, poznatiji kao "Jihadi John", svuda oko nas. Njegovo lice se može vidjeti u novinama i na internetu, dok se na televizijskim emisijama raspravlja o tome šta je „uzrokovalo“ njegovu radikalizaciju.

Google pretraživanje pokazuje 5,4 miliona rezultata za njegovo ime. Pretraživane su njegove slike iz školskih dana (gdje su ga djeca navodno maltretirala i zvala "mali Mo"), audio transkripti njegovih razmišljanja o svjetskim događajima kao što je napad 11. septembra, pa čak i rasprave o tome treba li mu dati „publicitet za kojim čezne“.

Ovaj oblik analize – vrsta „obdukcije žive osobe“ – demistificira strah koji ljudi vide u ubici bez lica. Međutim, opasnost predstavlja to što smo se toliko fokusirali na pojedinca, na konkretnu osobu i na njegovu priču da ne vidimo sliku veće, nove prijetnje koju predstavlja Emwazi.

Postali smo opsjednuti čovjekom, a ne metodom. Emwazi je simbol globalizacije političkog nasilja i zato je potrebno bolje analizirati ovu novu vrstu prijetnje.

'Generacija U'

Autorica Robin Wright je u svojoj analizi Arapskog proljeća opisala fenomen „Generacije U“. To su mladi muslimani do 30 godina koji su nezadovoljni, isključeni iz društvenih tokova, nezaposleni ili neiskorišteni i potcijenjeni. To je tehnološki obrazovana populacija (zanimljivo je da inženjeri i naučnici čine više od 55 posto islamskih ekstremista) koja istražuje nove pristupe za provođenje svoje politike. Ti pristupi su jedinstveni i uglavnom se ne mogu kontrolisati – zato iznenađuje kada se pojedinci sa Zapada pridruže grupama kao što je ISIL.

Autoritativni tekst Olivera Roya „Globalizirani islam“ opisuje deteritorijalizaciju islama. „Akcenat je na islamu u kojem se ostvaruje potraga za samospoznajom i pojedinačnom obnovom stavova prema religiji. Vjera je važnija od dogme“.

Emwazi, koji je opisan kao „najtraženija osoba na svijetu“, doživljava globalnu prepoznatljivost koja je zasnovana isključivo na temelju strašnog niza ubistava. Koji drugi ubica može izazvati reakcije najmoćnijih lidera na svijetu te privući pažnju globalnih medija na tako efikasan i jeftin način?

Izazov za vlade je da se prilagode globaliziranoj prirodi ove prijetnje kako bi bile proaktivne, a ne reaktivne.

Kada pojedinci imaju prekomjeran utjecaj, važnije pitanje ne bi trebalo biti zašto, nego kako. Američki profesor Phillip Bobbit vidi borbu protiv ISIL-a kao test novog svjetskog poretka: „Novi međunarodni poredak testira svoju stabilnost na mladim ljudima“.

Obavještajne agencije i državni sistemi koji počivaju na pravilima poštivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta zaobilaze oni koji odbacuju njihov legitimitet do te mjere da proglašavaju postojanje vlastite države.

'Mentalitet revolucije'

Moises Naim u svojoj knjizi „The End of Power“ pisao je o „mobilnosti i mentalitetu revolucija“ koje osnažuju „razornike“ u tradicionalnim mrežama moći i mijenjaju očekivanja i standarde.

Godine 1990. 0,2 posto svjetske populacije posjedovalo je mobilni telefon – do 2012. godine taj broj se povećao na 87 posto i još raste. Naim je pisao o tome kako je tehnologija pomogla „pojedincima da dođu na poziciju bez presedana“ i da „zaobiđu političke institucije koje su se desetljećima razvijale“.

Shiraz Maher iz Međunarodnog centra za proučavanje radikalizacije pri Kraljevskom koledžu u Londonu opisuje sukob u Siriji kao „sukob u kojem se najviše posredovalo putem društvenih medija“ i u kojem možete imati direktan kontakt s borcima kako bi raspravljali o logistici ulaska u Siriju, kao i emocionalnu predstavu personalizirane komunikacije sa ISIL-om o kampanji „privlačne džihadistkinje“ koju koriste kako bi namamili mlade Evropljanke u tu zemlju.

Državama je mnogo jednostavnije da se vrate tradicionalnim metodama protiv takve prijetnje. Trenutno postoji koalicija više od 60 zemalja koje podržavaju Vladu Iraka protiv Islamske države Irak i Levant, a manji broj je angažiran na sirijskoj strani granice.

Vojna kampanja identificirala je neprijatelja, ratište i tu bombarduje – ali mnogo je teže pitanje šta uraditi s prijetnjom unutar njih samih i šta uraditi s onim takozvanim borcima ISIL-a koji tek trebaju ići na ratište i koji djeluju isključivo u virtuelnom okruženju.

Britanske sigurnosne službe su držale Emwazija „na oku“, ali je on ipak uspio preći iz nezločinačke u zločinačku sferu. Troškovi preventivnih mjera u borbi protiv radikalizacije pojedinaca mogu biti astronomski u smislu praćenja i zabrane.

Ne zaboravite da je Al-Kaida potrošila blizu 500.000 dolara na napad 11. septembra, a američki gubici i troškovi iznosili su 3,3 hiljade milijardi dolara.

Izazov za vlade je da se prilagode globaliziranoj prirodi ove prijetnje kako bi bile proaktivne, a ne reaktivne. Prošlog decembra general Michael K. Nagata, zapovjednik Specijalnih operacija Sjedinjenih Američkih Država na Bliskom istoku, priznao je da, kada je riječ o ISIL-u, „mi nismo pobijedili ideju…Mi čak i ne razumijemo ideju“.

Sve dok ne shvatimo načine i sredstva putem kojih se realizira ideja, „Jihadi John“ može biti samo vrh ledenog brijega u ovoj novoj vrsti sukoba.

Stavovi izraženi u ovom tekstu su autorovi i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.