Crnogorsko-kosovska granica duga sedam godina

Demarkacija granice Crne Gore i Kosova treba da bude okončana do kraja ove godine, a administrativna granica iz vremena SFRJ između Crne Gore i Kosova postaće međudržavna. 

To su u junu 2010. godine izjavili u Podgorici tadašnji ministri unutrašnjih poslova Crne Gore i Kosova Ivan Brajović i Bajram Redžepi.

Na konferenciji za medije Redžepi je kazao da Crna Gora i Kosovo ne pretenduju ni na jedan metar kvadratni teritorije ni Kosova ni Crne Gore. Brajović je to potvrdio riječima da nema nikave dileme ni sa crnogorske ni  sa kosovske strane o tome da administrativna granica, odnosno granica bivše Jugoslavije, postane državna.

Dvojica ministara takođe su se dogovorili da granični problem, vezan za korišćenje katuna kosovskih stočara, bude privremeno riješen tako što će stoka kamionima, uz policijsku pratnju, biti transportovana preko kosovsko-crnogorske granice. Na isti način će biti obezbijeđen povratak sa katuna na jesen.

No, i nakon sedam godina od tog susreta dvojice ministara razgraničenje između Crne Gore i Kosova još je otvoreno pitanje.  

Kosovo i Crna Gora potpisali su Sporazum o državnoj granici u Beču 2015. godine. Sporazum su potpisali ministri inostranih poslova Crne Gore i Kosova Igor Lukšić i Hašim Tači, kao i ministri unutrašnjih poslova Raško Konjević i Skender Hiseni.

Potpisivanju sporazuma u Ministarstvu inostranih poslova Austrije u Beču prisustvovali su predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, predsjednik Vlade Kosova Isa Mustafa i austrijski ministar inostranih poslova Sebastijan Kurc.

Formiranje nove komisije

Crna Gora je taj sporazum ratifikovala u parlamentu, dok Kosovo to još nije uradilo zbog toga što u kosovskoj opoziciji tvrde da je Kosovo tim sporazumom izgubilo dio svoje teritorije.

Granica između Crne Gore i Kosova je i danas ista kao ona utvrđena Ustavom nekadašnje SFRJ iz 1974. godine i duga je 80 kilometara. Kosovska opozicija smatra da je sporazumom Crna Gora oštetila Kosovo za 8.200 hektara zemlje.

Podsjetimo da je Crna Gora u Beču potpisala i sporazum o razgraničenju sa Bosnom i Hercegovinom, prvi takav akt između država bivše Jugoslavije. 

Američki Stejt Department saopštio je krajem 2015. godine da Crna Gora i Kosovo nemaju problem sa granicom, jer je sporazum o demarkaciji određen na osnovu granica iz Ustava 1974. godine.

Vlada Kosova pozdravila je taj stav Stejt departmenta, ali opozicioni pokret Samoopredeljenje saopštio je da zaključak Stejt departmenta ne dokazuje da Kosovu nije oduzet dio teritorije.

I lider Alijanse za budućnost Kosova i premijer Kosova Ramuš Haradinaj izjavio je u junu ove godine da je Sporazum o demarkaciji granice između Kosova i Crne Gore pogrešan.

“Ovaj sporazum o demarkaciji granice je pogrešan, gubimo teritoriju. Formiraćemo novu komisiju, donijećemo ispravnu verziju i pregovaraćemo sa Crnom Gorom, jer nam je susjed i prijatelj. Dakle, ne mislim da je krivica na strani Crne Gore, naša je greška i ispravićemo tu grešku“, izjavio je Haradinaj.

Haradinaj je ranije najavio da neće odstupiti od protivljenja demarkaciji granice sa Crnom Gorom, ističući da je “kosovska granica na Čakoru”.

Granica sa NATO-om

Kosovski stručnjak za bezbjednost Naim Maljoku smatra, kako su prenijeli crnogorski mediji, da je greška kosovskog rukovodstva što ovo pitanje nije razmotreno prije ulaska Crne Gore u NATO.

“Granica između Kosova i Crne Gore je praktično granica između Kosova i NATO-a. Mislim da tu sada bez učešća NATO-a neće moći da se riješi problem granice. Đukanović i Vlada Crne Gore više puta su u posljednje dvije godine dali signale da su spremni da ponovo pregledaju situaciju. Međutim, na Kosovu se problem te granice ispostavio kao problem pozicije i opozicije, a ne problem Kosova i Crne Gore. Tu je bila naša nesreća”, ocjenjuje Maljoku.

On vjeruje da će sada pritisak da Kosovo ratifikuje Sporazum o demarkaciji prvenstveno doći od NATO-a, ali i od Brisela koji je Kosovu to postavio kao uslov za ukidanje viza građanima Kosova.

Nedavno su SAD, kao i predstavnica EU za spoljnu politiku i bezbjednost Federika Mogerini, pozvali političke partije na Kosovu da ratifikuju sporazum, upozorivši da odgađanje ratifikacije šteti kredibilitetu te države na međunarodnoj sceni.  

Iz Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore dobili smo ovaj odgovor na pitanje dokle se stiglo sa demarkacijom granice između Crne Gore i Kosova:

 “Pitanje demarkacije granice između Kosova i Crne Gore je za nas riješeno pitanje. Crna Gora je prihvatila granice u bivšoj Jugoslaviji i međunarodna komisija je tu granicu potvrdila, nakon čega smo potpisali sporazum sa Kosovom u Beču. Crnogorski parlament je taj sporazum, u dobroj vjeri, i ratifikovao”.

Pet tačaka

Kada je u pitanju nepotpisivanje sporazuma od strane Republike Kosova, kako su nam saopštili iz MVPCG, “radi se o problemu koji se više odnosi na unutar političke borbe”.  

“Crna Gora vjeruje da će uskoro doći do političke snage kada će političke stranke na Kosovu naći dovoljnu većinu da ratifikuju taj međunarodni sporazum. Strpljivi smo i nemamo nikakav problem da sačekamo pravi trenutak kada će prevagnuti jedan odgovoran odnos, kojim će se ovo pitanje riješiti za dobro obje zemlje i time otvoriti vizna liberalizacija za građane Kosova”, očekuju u crnogorskom ministarstvu.

Pokret Samoopredjeljenje predstavio je krajem prošle godine pet tačaka koje bi trebalo da riješe pitanje demarkacije sa Crnom Gorom i omoguće “izlazak iz ćorsokaka” u kojem se nalaze institucije Kosova, među kojima je ponovno razmatranje sporazuma sa Crnom Gorom, kazao je njegov lider Visar Imeri.

Imeri je na konferenciji za novinare rekao da prvo treba ponovo razmotriti sporazum sa Crnom Gorom i zatražio je da Skupština Kosova formira komisiju u kojoj bi se predstavnici svih stranaka bavili pravnim modalitetima ponovnog razmatranja sporazuma.

Drugi korak bi bio formiranje komisije koja bi istražila sporazum od 26. avgusta 2015. i proces kako je do sporazuma došlo.

Bez utjecaja na dobre odnose

Azem Vlasi, advokat iz Prištine i bivši jugoslovenski političar, koji se nekoliko puta oglašavao povodoom ovog problema, rekao nam je:

“Nakon pažljivog zajedničkog rada na obilježavanju granične linije, ministri za spoljne poslove u ime Vlade Kosova i Vlade Crne Gore potpisali su Sporazum o međudržavnoj granici 15. kolovoza 2015. godine. Ubrzo iza toga opozicija u parlamentu Kosova je osporila taj sporazum, sa izgovorom da Kosovo time gubi  8,2 četvornih kilomtara teritorije. Tako je ovaj sporazum, pored Sporazuma o formiranju Zajednice općina sa srpskom većinom, potpisanim od premijera  Kosova i Srbije u Briselu, postao razlogom za veliki sukob između opozicije koju čine Alijansa za budućnost  Kosova, čiji je lider Ramush Haradinaj, i Pokret  “Vetvendosja”(Samoopredjeljenje)”  i vladajuće koalicije koju su činili Demokratska Partija (PDK) i Demokratski Savez Kosova (LDK). Na ta dva pitanja opozicija je pokušavala srušiti Vladu. Treba znati da nikada nije dokazana tvrdnja opozicije da tim Sporazumom Kosovo gubi teritoriju, ali ni uporna tvrdnja Vlade da oporba nije u pravu. Vlada Kosova je pala ne samo zbog pitanja demarkacije granice,  održani su novi izbori i  čeka se formiranje nove Vlade“. 

Sada preostaje da Sporazum ratifikuje novi parlament Kosova. Ako za to ne bude glasala većina poslanika,  onda  to pitanje  sa kosovske strane ostaje i dalje otvoreno. Ali, kako uvjeravaju zvaničnici i sa jedne i sa druge strane,  to ne znači da će to negativno uticati na dobre međudržavne odnose između Kosova i Crne Gore.

Izvor: Al Jazeera