Crno tržište nuklearnog materijala na istoku Evrope

Istražitelji koji rade s američkim Federalnim istražnim biroom u Istočnoj Evropi u proteklih pet godina spriječili su četiri pokušaja kriminalnih organizacija, navodno povezanih s Rusijom, da prodaju radioaktivne materijale oružanim grupama na Bliskom istoku.

Posljednji ovakav slučaj dogodio se u februaru, kada je krijumčar nudio velike zalihe smrtonosnog cesija i posebno tražio kupca iz oružane grupe Islamska država Irak i Levant.

Kriminalne organizacije, od kojih neke imaju bliske veze s nasljednikom ruskog Komiteta državne sigurnosti (KGB), imaju mnogo posla na crnom tržištu nuklearnog materijala u siromašnoj i malenoj Moldaviji, navode istražitelji.

Uspješne racije, međutim, bile su sasječene slabim zapljenama.

Vođe prodaje su pobjegle, a oni koji su uhapšeni izbjegli su duge zatvorske kazne, neki od njih su se brzo vratili švercu nuklearnim materijalom, otkriva agencija AP.

Moldavska policija i sudske instance podijelile su dokumenta iz istraga s AP-om, u pokušaju da se istakne koliko je opasno postalo crno tržište nuklearnim materijalom.

Problematična ranjivost

Oni navode kako je prekid saradnje Zapada i Rusije donio dodatna otežavanja lociranja švercera i njihovih načina da premjeste dijelove ogromnih ruskih zaliha radioaktivnih materijala – ne zna se tačno koliko ga je stiglo na crno tržište.

“Očekuje se još ovakvih slučajeva. Dok god šverceri budu mislili da će doći do velikih količina novca bez da budu uhvaćeni, neće prestati s radom“, kaže Constantin Malic, moldavski policajac koji je istraživao sva četiri poznata slučaja.

Prisluškivanjem, snimanjem hapšenja, fotografiranjem materijala koji se može koristiti za pravljenje bombi te drugim bombama i intervjuima, pronađena je problematična ranjivost u strategiji borbe protiv švercera.

Od prvog moldavskog slučaja iz 2010. godine do nedavnog u februaru otkriven je uzorak ponašanja: vlasti udaraju na sumnjivce u ranim etapama slučaja, čime lideri šverca imaju šansu za bijeg sa svojim nuklearnim plijenom – ove indikacije pokazuju kako je prijetnja nuklearnog crnog tržišta Balkana van kontrole.

Istražitelji iz Moldavije ne mogu biti sigurni da osumnjičeni koji su pobjegli nisu zadržali velike količine nuklearnog materijala.

Također, ne znaju da li grupe koje traže kupce neprijatelje Zapada uspijevaju u prodaji smrtonosnog nuklearnog materijala ekstremistima u vrijeme kada je ISIL jasno pokazao namjeru korištenja oružja za masovno uništenje.

Tajni sastanci

Slučajevi sadržavaju tajne sastanke u popularnom noćnom klubu, nacrte “prljave bombe” i ubačenog istražitelja slabih živaca, koji je pio velike količine votke prije sastanaka sa švercerima.

Informanti i policijski uposlenici koji su se predstavljali kao gangsteri s vezama, zajedno s Mercedesom, koji im je dao FBI, upadaju u švercerske bande.

Policija je potom koristila kombinaciju starinskih taktika i moderne opreme, od detektora radijacije do odjeće prošivene uređajima za prisluškivanje.

Moldavske operacije građene su na partnerstvu FBI-ja i malog tima moldavskih istražitelja (među kojima je i Malic), koji je za pet godina prošao etape od skoro potpunog ignoriranja zastrašujućeg crnog tržišta u svom dvorištu do kompletiranja četiri operacije.

“U vrijeme ISIL-a posebno je zastrašujuće imati stvarne švercere materijala za nuklearno oružje koji imaju očite veze sa stvarnim kupcima”, ističe Matthew Bunn, profesor sa univerziteta Harvard, koji je, u vrijeme Clintonove administracije, predvodio tajni istraživački tim koji je provjeravao sigurnost ruskog nuklearnog arsenala.

Moldavski istražitelji su bili svjesni smrtonosnih posljedica samo jedne greške.

Kada se izdavao kao predstavnik kupca, Malic je bio toliko prestrašen prije sastanka da je popio pristojne količine votke kako bi smirio živce.

Drugi slučajevi su imali elemente farse: u poslu sa cezijem, informant je otišao na opasan sastanak s prodavačem u elitnom plesnom klubu, punom mladih ljudi.

U tom slučaju, istražitelji su kazali da je jedan rezervoar, koji su na kraju pronašli, manje radioaktivni oblik cezija od onog kakav su šverceri reklamirali i koji nije prikladan za pravljenje “prljave bombe”.

Slučaj pukovnika iz KGB-a

Najozbiljniji slučaj počeo je u proljeće 2011. godine, s istragom grupe koju je vodio tajnoviti Rus Aleksandr Agenko, “pukovnik” svojih kohorti, za koga moldavske vlasti vjeruju da je oficir u ruskom FSB-u, koji je ranije bio poznat kao KGB.

Jedan posrednik, koji je radio za pukovnika, snimljen je kako dogovara prodaju bombe s uranijem U-235, kao i nacrta za “prljavu bombu” s jednim čovjekom iz Sudana, navodi nekoliko zvaničnika.

Nacrti su pronađeni u raciji doma posrednika, pokazuju sudski i policijski dokumenti.

Prisluškivani razgovori u nekoliko navrata su ukazivali na zavjere, koje su za metu imale Sjedinjene Američke Države, naveli su moldavski zvaničnici.

U jednom trenutku je posrednik kazao obavještajcu, koji se predstavljao kao kupac, da je ključno da švercani uranij stigne do Arapa.

“Kazao je informantu, i to je snimljeno: ‘Zaista želim arapskog kupca, jer će oni bombardirati Amerikance'”, kaže Malic.

Izvor: Agencije