Oglasi

Crna Gora ušla u NATO, a ruski kapital nije iz nje izašao

Crnogorskim primorjem i nakon prijema u NATO dominiraju reklamne table i bilbordi sa napisima na ruskom jeziku.
Po svemu sudeći, Rusi su i dalje dobrodošli u Crnoj GoriAl Jazeera

Crnogorski parlament je krajem aprila ove godine izglasao odluku o učlanjenju u NATO, a početkom juna na ceremoniji u State Departmentu Crna Gora je postala punopravna članica Alijanse.

Iako su namjere Crne Gore bile poznate od ranije i procedura trajala nekoliko godina, najveći dotadašnji ekonomski partner - Rusija, ovaj čin je prokomentarisala kao „neprijateljsku politiku“ na koju će odgovoriti recipročnim mjerama.

Istina, zbog pridruživanja Crne Gore 2014. godine evropskoj politici sankcija, Rusija je započela ekonomsko-propagandni rat ranije, postepeno uvedeći sankcije na uvoz pojedinih crnogorskih proizvoda i odašiljući atmosferu navodnog „negativnog odnosa prema ruskim biznismenima i građanima“ pozvajući Ruse na oprez prilikom posjete Crnoj Gori.

I dalje je prisutan veliki broj bilborda na ruskom jezikuAl Jazeera

Danas, nekoliko mjeseci nakon pridruživanja NATO savezu, atmosfera u Crnoj Gori se samo razlikuje po odsustvu političke euforije koja je vladala prije pridruživanja Alijansi i nedostatku aktuelizacije pitanja „šta će biti sa Rusima?“.

„Šta se moglo desiti sa Rusima? Ništa... tu smo gdje smo i bili, politiku smo prepustili političarima“, kaže ruska državljanka nastanjena u Budvi Irina Morozova.

Bez većih promjena

O kretanjima segmenata crnogorske ekonomije i interesima inostranih investitora za Al Jazeeru je govorio ekonomski analitičar iz Podgorice Vasilije Kostić.

„Nijesu su se desile značajnije promjene iz samog razloga što je odluka o prijemu Crne Gore novijeg datuma, tako da nije bilo vremena za neke drastične promjene. Ono što je sasvim sigurno treba reći da investitore sa bilo kojih meridijana i lokacija u svijetu zanima sigurnost njihovog uloga“ pojašnjava Kostić.

Sigurnost je opredjeljujući faktor za donošenje odluka o investiranju, a prema riječima analitičara, Crna Gora bi novonastalim političkim tokovima mogla postati daleko interesantnija za strane investitore nego što je to bila ranije.

„Ova država prednjači u odnosu zemlje regiona kada je u pitanju put u Evropsku uniju, a samim time i stimulativnosti ambijenta za ostvarenja biznisa. Crna Gora ima jednu od najnižih poreskih stopa u Evropi što predstavlja dodatni element koji ide u prilog povoljno poslovnog okruženja“, kaže Kostić.

Vanjskopolitička orijentacija Crne Gore, kako kaže lokalno stanovništvo, „nije po volji Rusije“, ali to nije u velikoj mjeri ugrozilo domaću poslovnu klimu, naprotiv, prema riječima nekih, strane investicije su u porastu.

„Koliko god bila evidentna politika Rusije prema Crnoj Gori, kapital ne poznaje politiku. Još uvijek je prerano za zvaničnu analizu, ali situacija sa terena govori da su strane investicije u Crnoj Gori u porastu, te da bitan procenat investitora čine Rusi“, procjenjuje Kostić.

Ruski turisti najbrojniji

Crnogorskim primorjem dominiraju reklamne table i bilbordi sa natpisima na ruskom jeziku jer Rusi i dalje predstavljaju većinsku populaciju kada je riječ o stranim turistima.

„Poslednjih godina beležimo izuzetnu posjećenost, broj stranih turista na crnogorskom primorju je stalnom porastu, imamo veliki broj gostiju iz zapadne Evrope mada ruski turisti su najdominatniji i tu brojnost održavaju više od deset godina“, navodi Neda Ivanović, direktorica tursitičke organizacije Bar.

Turizam je jedna od vodećih grana crnogorske privrede u svakom smislu riječi, a prati ga sektor građevinarstva koji posljednje decenije doživio vrtoglavu ekspanziju. Mnogi posmatrači po slobodnoj procjeni zaključuju da su ruski investitori u građivinskom sektoru izgubili interes za poslovanjem.

Rusi predstavljaju najbrojniju populaciju stranih turista u Crnoj GoriAl Jazeera

„Svaki grad ima svoju mikroekonomsku klimu i prilike, na primjer ove godine se primjećuje da su velike investicije u Baru malo otanjile, ozbiljniji igrači se sele u Tivat, ali to nema nikakve veze sa prijemom Crne Gore u NATO, nego je uslovljeno isključivo boljom poslovnom prilikom“, kaže Aleksej Burov, ruski državljanin iz Bara.

Oni više upućeni nude argumenatciju uz obrazloženje da je atmosfera oko crnogorsko-ruskih odnosa samo prenapuhana i da za one koji žive i posluju u inostranstvu nacionalna politika ne predstavlja determinantu, već je bitno šta ta zemlja može ponuditi.

„Nas je privukla prelijepa klima, i prije svega Mediteran. Politika velikih sila ne dotiče nas, male ljude koji smo slobodni da idemo gdje želimo. Mi volimo Crnu Goru, tu se osjećamo kao kod kuće, ustvari, mi i jesmo kod svoje kuće“, poručuje Irina Morozova iz Moskve.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.