Crna Gora – ekološka država koja to nije

Piše: Mladen Obrenović

Dok su državnim zastavama okićeni i glavni grad, ali i druge sredine u Crnoj Gori, a s velikih plakata podsjećaju na proslavu 10 godina obnove samostalnosti i 1.000 godina državnosti, ekološkom aktivistu Aleksandru Peroviću čini se da bi primjerenije bilo slaviti jedan drugi jubilej. Po njemu, puno bi značajnije bilo obilježiti 25 godina proglašenja Crne Gore ekološkom državom, ali i upitati – gdje je danas ta država, kad je zaštita životnog okoliša u pitanju.

„Zbog svega mi je 20. septembar, kad je na Žabljaku proglašena ekološka država, značajniji datum nego 21. maj, kad smo obnovili nezavisnost. Prošlo je četvrt vijeka korištenja jedne od najhumanijih ideja koja postoji, a to je očigledno jubilej koji su svi zaboravili“, primjećuje Perović, izvršni direktor Ekološkog pokreta „Ozon“ iz Nikšića.

A da je Crna Gora ekološka država stoji i u najvišem državnom dokumentu, a to je Ustav. I to još više žalosti Perovića, jer tvrdi da je sve to ostalo „samo puka formulacija“. Upozorava kako je Crna Gora država u kojoj „ne postoji uređen sistem upravljanja otpadom, niti kvalitetom vazduha i mnogo je ekoloških problema koji su vidljivi na svakom ćošku“.

„Zbog svega toga, takva država sebi ne može dozvoliti da brani teoriju da je ekološka. Kao da je to davne 1991. godine, kad je sve to predstavljeno i u Ujedinjenim nacijama, bio marketinški trik, a ne održivi cilj“, ukazuje Perović.

Crnogorski turizam mora se vratiti prijeratnim, bogatim tržištima – kažu stručnjaci [Al Jazeera]

„Crna Gora je dominantno prisutna na siromašnom regionalnom tržištu Srbije i ruskom tržištu koje je sezonski usmjereno, a tamošnji ljudi preferiraju ulaganje u nekretnine i sekundarno stanovanje. Zato se mora okrenuti tradicionalnim tržištima koja je imala u vrijeme postojanja Jugoslavije – njemačkom, britanskom, francuskom, skandinavskom“, ukazuje Ratković.

Ta tržišta naziva „dugosezonskim“, a da bi tamošnjim turistima izašli u susret predlaže produljenje sezone, uvođenje charter letova, ali i otvaranje turističkih potencijala prema sjeveru države.

„Nužno je ponuditi im planinaranje, šetnje ili biciklizam, obilaženje kulturno-istorijskih znamenitosti, baštine i sve to u predsezoni, pokazati im katune i odvesti na splavaranje, voditi ih u branje ljekovitog bilja i pješačke ture na sjeveru. Država samo treba podržati stanovništvo da se vrati u sela, da se razvija ruralna ekonomija, proizvodnja zdrave i organske hrane“, predlaže.

Potrebno je, po Ratkoviću, popraviti postojeće i izgraditi nove ceste. Smatra da planirana autocesta koja bi povezivala sjever i jug države ne bi pridonijela razvoju Crne Gore, pa predlaže izgradnju tri brze ceste kojima bi se premrežilo cijelo područje i otvorio prostor svima.

„Na kraju, moramo se uzdati u crnogorske resurse, okretati se Zapadu i prevazići unutrašnje podjele. Svaka država kao i svaka familija koja se unutar sebe svađa – ne može da ide naprijed. I zato unutar Crne Gore treba da ovlada svijest o vlastitom interesu jer ako smo dobri sebi, bićemo dobri svakome“, zaključno poručuje Ratković.

Izvor: Al Jazeera