Oglasi

Crna Gora: Državni udar na sirotinju

Državni udar izvela je Vlada novog premijera Duška Markovića, a žrtve su majke sa troje djece i siromašni građani.
Vladine mjere izazvale su burne reakcije opozicije, ali i sindikata i nevladinih organizacijaGov.me

Crna Gora je u protekla tri mjeseca doživjela dva državna udara. Prvi je, kako tvrdi vlast, pokušan 16. oktobra na dan parlametarnihi zbora. Još se nagađa koga je organizovao – vlast optužuje opoziciju, opozicija tvrdi da je to farsa u režiji vlasti i odlučila je da bojkotuje crnogorski parlament dok se taj slučaj detaljno ne rasvijetli.

Ovaj drugi “državni udar” nije jednačina sa više nepoznatih. Izvela ga je u decembru Vlada novog premijera Duška Markovića u vidu budžeta za 2017. godinu, koji je usvojen uoči Nove godine. Pored Demokratske partije socijalista, zeleno svjetlo dali su mu poslanici Bošnjačke stranke i Hrvatske građanske inicijative. Opozicija je i to skupštinsko zasjedanje bojkotovala.

Poznate su i žrtve – majke sa troje djece i (ostali) siromašni građani. Vlast je istovremeno poštedjela tajkune koji redovno ne plaćaju porez.  O tome svjedoči podatak da od 700 miliona eura neplaćenih poreza Vlada planira da u ovoj godini naplati svega 12 miliona! A porez godinama duguju poznati miljenici Mila Đukanovića i ostalih čelnika vlasti.

Sve je to ovako opisao Izet Bralić, član Predsjedništva opozicione Socijaldemokratske partije:

“Vlada Crne Gore, predvođena DPS-om, je u susret Novoj godini kroz budžet za 2017. odlučila da izvrši svojevrsni ‘državni udar’ na srednji sloj i siromašnije građane Crne Gore. Prava slika te njihove namjere je demagoško smanjivanje plata funkcionera za samo osam odsto, koje su povećane po 50 odsto prošle godine, dok se majkama smanjuju nadoknade 25 procenata”.

Protest majki

Ukupni budžet za 2017. godinu iznosi 2,005 miliona eura. Za pokriće svih troškova nedostajaće 455 miliona, koji će biti obezbijeđeni kreditima, a kapitalni budžet je 283 miliona eura. Na otplatu duga potrošiće se 221 milion, a kamate iznose 98 miliona. Realni rast ekonomije u ovoj godini Vlada je procijenila na 3,2 odsto, a BDP na 3,9 milijardi eura.

Naknade za majke sa troje i više djece izglasane su polovinom prošle godine glasovima SDP-a i ostale opozicije.

Majke iz Bijelog Polja, koje su ostvarile pravo na naknadu po osnovu rođenja troje i više djece, protestovale su 30. decembra prošle godine ispred zgrade bjelopoljske Opštine, nezadovoljne zbog odluke Vlade da im smanji naknade za 25 odsto. 

Sabira Karahmetović kazala je da majke neće odustati od svojih zahtjeva. Rosanda Peković najavila je da će formirati odbor majki iz Bijelog Polja, uz poruku: "Svi zajedno ćemo tražiti vanredne parlamentarne izbore, jer je ova vlast beskrupulozna. Još nisu kako treba ni sjeli u fotelje a donose mjere kojima dotatno ugrožavaju najugroženije u Crnoj Gori - majke i djecu“.

Sljedeći protest u Bijelom Polju majke su zakazale za 6. februar, a dva dana kasnije biće u Podgorici organizovan protest majki iz svih gradova Crne Gore.

„Jasno je da je ovogodišnji budžet prije svega koncipiran ka stabilizaciji javnih finansija ili kako se to popularno zove ka konsolidaciji javnih finansija. Fiskalna odgovornost nalaže da Vlada pravi napore u smislu smanjivanja deficita i usporavanja rasta državnog duga pa za potrebom takve aktivnosti ne može biti dvojbe. U tom smislu su i planirane određene restrikcije koje imaju za cilj da tekuću potrošnju svedu u raspoložive okvire – izvorne prihode, budući da je prekomjerna potrošnja ključni generator budžetskog deficita, a time i državnog duga u dužem roku“, kaže ekonomski analitičar Vasilije Kostić.

Prema njegovom mišljenju, prekomjerna potrošnja u dužem roku čini javne finansije neodrživim tako da se radi o nečemu što je neminovnost. Ipak, veliko je pitanje da li će biti potrebe i za dodatnim restikcijama.

„Kada se govori o restrikcijama skloni smo da njih posmatramo jednodimenzionalno - u kontekstu pravičnosti i socijalne pravde i ako je to vrlo rastegljiv i subjektivan koncept, pa stoga i lako manipulativan. Moje gledište je uslovljeno kontekstom u kome se nalaze javne finansije i potrebom da se one učine održivim, a sa tim i održe sva neophodna socijalna davanja – kojih je sve više. Na taj način i posmatram umanjenje naknada majkama, a istini za volju treba reći da je taj zakon - po načinu donošenja, implikacijama koje su potpuno suprotne od željenih - naročito što sklanja radno sposobnu žensku populaciju iz procesa rada i po još mnogo čemu - uniomnogo nedoumica i pokrenuo mnoga pitanja od političkih, ekonomskih, socijalnih, etičkih, fiskalnih“, objašnjava Kostić.

Lančani rast cijena

Usvajanjem ovogodišnjeg budžeta odgođena je i primjena novog zakona o dječijem dodatku. Udar na siromašne građane biće i povećanje cijena goriva, jer će lančano skočiti mnoge druge cijene.

Zaposlenim u javnom sektoru plate će biti zamrznute, jer se ukida naknada za minuli rad tokom naredne dvije godine. Ostaje i krizni porez od dodatnih dva odsto na zarade preko 480 eura. 

Nakon sjednice Vlade, na kojoj je utvrđen Predlog budžeta, potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku Milutin Simović se pohvalio: “Nijesmo rezali gdje je najtanje”.

Ministar finansija Darko Radunović požalio se da zabrinjava rast izdataka u tekućem budžetu za 90 miliona u ovoj godini, te da su  ključni razlozi za to izdaci za majke sa troje djece - od 66 miliona, i za zarade  58 miliona.

Računica, međutim, pokazuje sljedeće.

Od nadokanda majkama uštedjeće se 16,55 miliona, a od plata funkcionerima 1,6 miliona eura. Naknada za majke od 336 eura biće smanjena na 264 ili za 22 odsto, a naknada od 192 na 144 eura ili za 25 odsto. Vlada je zaključila da neće zamrzavati penzije, već će nastaviti da ih usklađuje. Veliko je pitanje je da li će to usklađivanje značiti povećanje ili smanjenje penzija, jer će zavisiti od rasta prosječne zarade u državi i da li je bila pozitivna ili negativna stopa inflacije u prošloj godini.

Vlada je odlučila da poveća porez na dodatu vrijednost na računarsku opremu sa sedam na čak 19 odsto. Ranije je porez za računarsku opremu smanjen na sedam odsto, uz obrazloženje da su računari dio opreme za obrazovanje. Vlada je izgleda zaboravila da su računari to i sada.  

Zarade najvišim državnim funkcionerima, a ima ih oko biće smanjene za svega osam odsto. A plate su im proljetos povećane za nekoliko stotina eura, tako da tim smanjenjem od osam odsto neće biti previše pogođeni. Najbolje plaćeni državni funkcioneri zarađivaće mjesečno gotovo 600 eura više nego što će za godinu dana primiti majka sa troje djece. Funkcioneri će „u ime države“ biti zakinuti za 200 eura, a u novčanik će stavljati bar 2.300 eura. Mjesečno. I primaće ih 12 mjeseci i nakon što odu sa funkcije.

Smrt države socijalne pravde

„Smanjenjem deficita, ma koliko to bilo poželjno, nećemo dinamizirati ekonomski rast i stvoriti nova radna mjesta. To ne stimuliše preduzeća na ulaganje i zapošljavanje. Njih stimuliše tražnja za proizvodima i ulugama. To je razlog što smatram da su nam, osim mjera štednje odnosno sanacije, potrebne i mjere stimulacije ekonomskog rasta putem trošenja (u obliku takozvanog multiplikatora uravnoteženog budžeta) u cilju njegovog ubrzanja, jer štednja po svaku cijenu usporava rast i djeluje recesiono. Dakle, potrebno je simultano sprovoditi jedne i druge mjere (a ne sukcesivno, odnosno kad se postigne fiskalna konsolidacija onda ćemo primijeniti mjere stimulacije) jer je razvoj integralan proces a ne proces koji funkcioniše separatno, odnosno sukcesivno“, upozorava Kostić.

Ovo je smrt države socijalne pravde, kaže Zoran Radulović, urednik ekonomske rubrike u nedjeljniku Monitor.

“Crna Gora je država socijalne pravde, zasnovana na vladavini prava, piše u prvom članu Ustava Crne Gore. Uzalud. Vladajuća većina demonstrirala je nepokolebljivuo dlučnost da takozvane mjere fiskalne konsolidacije natovari na pleća onih kojih se najmanje plaši. Osnovci i srednjoškolci  nezaposlenih roditelja njih oko 4,5 hiljade) i majke sa troje i više djece koje su se odrekle plate ili penzije za račun obećane naknade od 192, odnosno 336 eura, platiće ceh političko-ekonomskih bahanalija vladajuće većine”, kaže Radulović.

Vladine mjere izazvale su burne reakcije opozicije, ali i sindikata i nevladnih organizacija. U Podgorici je povodom toga Unija slobodnih sindikata organizovala protest uoči Nove godine.

Predstavnici opozicije kritikovali su Vladu ističući da ceh "pogubne ekonomske politike" Demokratske partije socijalista plaćaju najranjiviji djelovi društva.

"Ne postoji tragičniji dokaz o pogubnoj ekonomskoj politici koju već decenijama vodi DPS od toga da ceh njihove destrukcije plaćaju najranjiviji djelovi našeg društva, prvo majke, a sada i djeca”, saopšteno je iz najjače opozicione koalicije Demokratski front.

U Ujedinjenoj reformskoj akciji ocjenjuju da je ukidanje dječijih dodataka, a povećavanje budžeta političkim partijama za oko million eura - “skandalozno”.

Osudama Vlade pridružila se i Unija slobodnih sindikata Crne Gore, čiji su predstavnici ocijenili "neprihvatljivim" to što se novac "uzima od sirotinje" i "daje onima koji imaju".

Iznenađene i razočarane majke ovako je tješio Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore: “Važno je da nijesu povećani porezi i ukinuta neka socijalna davanja“.

Prema riječima Zorana Radulovića zbog ovakvih i sličnih izjava gotovo da je nemoralno ulaziti u detalje priče o ovogodišnjem budžetu.

“Zar manjak treba oteti iz usta gladnih osnovaca, a ne sa skrivenih računa i od onih koji su se preko noći obogatili i koji su samo u poslovima oko Kombinata aluminijuma u Podgorici Crnu Goru oštetili za makar milijardu eura”, pita se Radulović.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.