Craig Considine: Šta nas je naučio virus? Svi smo međusobno povezani

Dok je svijet u panici zbog krona virusa, za kojeg su u Ujedinjenim narodima procijenili da je najteža svjetska kriza nakon Drugog svjetskog rata, američki profesor Craig Considine se nada da će na koncu pandemija barem oplemeniti ljude i planetu učiniti boljim mjestom za život.

Danas muslimanski ljekari njeguju kršćanske pacijente. Kršćanske dobrotvorne organizacije rade marljivo da dostave usluge i dobra ljudima svih vjera, kaže Considine u intervjuu za Al Jazeeru.

Dr. Craig Considine je naučnik, globalni govornik i medijski analitičar sa stalnim angažmanom u Odjelu za sociologiju Univerziteta Rice (Houston, SAD). Između ostalih, autor je djela ‘Ljudskost Muhammeda: Kršćanski pogled’ i Islam u Americi: Istraživanje problema’.

Poruke profesora Considinea imaju stotine hiljada pratilaca na društvenim mrežama iz cijelog svijeta, pomjerajući granice demokratije i saradnje među ljudima.

• Vaš članak ‘Može li sama moć molitve zaustaviti pandemiju poput korona virusa? Čak je i Poslanik Muhammed mislio drugačije’ objavljen u Newsweeku izazvalo je mnoštvo reakcija na društvenim medijima? Shvaćaju li ljudi članak na pravi način?

– Glavno uporište članka u Newsweeku je to da je Muhammed isticao korištenje i zdravog razuma i vjere u Boga tokom kriza, zapravo u svim stvarima koje se tiču života. Ogromna većina ljudi koji su čitali ovaj članak shvatili su ovo uporište. No, drugi su kritizirali tekst jer vjeruju kako je samo vjerovanje u Boga sve što nam treba tokom vremena pandemije kakvom danas svjedočimo. Nisam siguran da bi se Muhammed složio sa njihovom procjenom. On je bio veoma praktičan i racionalan lider kojem je najbitnija bila dobrobit svih ljudskih bića.

• Autor ste više knjiga i radova o poslaniku Muhammedu. Neka rješanja koja je Muhammed nudio ljudima predstavljate kao vrlo atraktivna čak i skoro 1.400 godina nakon njegove smrti, pa i u slučaju korona virusa (higijena ili samoizolacija)?

– Poslanik Muhammed je nudio konkretne savjete i vodilje za sve stvari koje se tiču života. U vremenima kriza kao što su pandemije, on je poručivao zdravim ljudima da se drže što dalje od bolesnika, kao i suprotno. Govorio je ljudima da provode karantin ako kuga pogodi to društvo. On je također isticao važnost čistoće u mnogim pitanjima stvarima, poput pranja ruku čim se ustane iz postelje i prije jela. Možda najbitnije što je Poslanik poručio ljudima je to da traže ljekarsku pomoć i vjeruju stručnjacima kada su u pitanju problemi medicinske sfere. Naposlijetku, on je rekao: „Koristite medicinsko liječenje jer Bog nije stvorio neku bolest bez da je napravio melem za nju.“ Muhammed je također kazao: „Za svaku bolest postoji lijek i kada se daje pravi tretman, bolest će uz Božju volju biti izliječena“. Ukratko, razumio je kako se nešto poput korona virusa može liječiti, ali samo ako ljudi budu slušali one sa znanjem i moći.

• Mnogi stručnjaci nude svoju pomoć tokom samoizolacije kako ljudi ne bi pali u depresiju. Ali, vi mislite da samoizolacija nije nužno negativna. Možete li to objasniti?

– Samoizolacija daje ljudima mogućnost da rastu kroz samorefleksiju. Na ovaj način je samoizolacija velika duhovna snaga. Samo pojmite šta su Muhammed i Isus postigli kroz samoizolaciju. Poslanik je dobio prve riječi objave od anđela Gabrijela dok je bio sam u pećini na Brdu Hira. Isus je pobijedio Sotonu dok je bio sam u pustinji i potom se vratio u civilizaciju da počne zemaljski rad. Nisu se Muhammed i Isus samo „očistili“ samorefleksijom u izolaciji, već su prenijeli lekcije koje su naučili u izolaciji širim masama, te tako drugima liječili tijelo, um i duh.

• Od ljudi ste tažili da se mole za ljekare koji se širom svijeta bore protiv pandemije, istovremeno suočeni sa nedostatkom osnovne opreme za rad. Kakve poruke šalje društvo u kojem ima dovoljno novca za oružje i zabavu, ali ne i za ljekare?

– Za nadati se da će pandemija korona virusa naučiti svaku zajednicu, društvo i državu svijeta kako život i dobrobit svih pripadnika ljudskog roda treba biti vrhovni zajednički prioritet. Ništa nije važnije od pažnje i ljubavi prema pripadnicima našeg ljudskog roda, i to u istoj mjeri koliko volimo sami sebe. Ništa na ovom našem svijetu ne može biti postignuto i dostignuto ako ljudi nisu zdravi i napredni. Moramo odabrati život ispred smrti bez obzira na stanje i cijenu.

• Napisali ste puno o dijalogu između muslimana i kršćana. Papa Franjo i imam Al Tayeb prošle su godine potpisali “Deklaraciju o ljudskom bratstvu.” Jesu li se odnosi tih Abrahamovih religija doista promijenili od tada?

– Mnogi jevrejski, kršćanski i muslimanski lideri širom svijeta sada prepoznaju kako dobrobit jedne vjerske zajednice ili populacije ovisi o dobrobiti drugih. Lideri poput pape Franje i imama Al Tayeba su svjesni kako su svi ljudi zaista međupovezani i kako je zajednički rad na rješavanju svjetskih problema jedini zdravorazumski pristup u naše doba. Veze unutar abrahamskih tradicija i između ljudi svih vjera su sve jače jer se osnova ljudskosti i ljudskog roda izdiže iznad podjela na osnovu religije, etniciteta ili rase. Treba još puno raditi na smanjenju jaza, ali postoje milioni i milioni ljudi vjere i svijesti širom planete koji stalno i hrabro rade na postizanju harmonije i mira u ovom našem svijetu.

• U svojoj posljednjoj knjizi “Poslanik ljubavi: Bilješka katolika o poslaniku Muhammedu” predstavljate Muhammeda kao poslanika ljubavi. Zašto se islam na Zapadu danas doživljava kao religija nasilja?

– Islamska vjera i poslanik Muhammed naročito su u ogromnim količinama pogrešno shvaćeni u „zapadnom svijetu“ iz nekoliko razloga. Jedan od njih je manjak znanja i zatupljenost. Mnogi zapadnjaci jednostavno nisu dobro informirani o pitanjima kao što su Kur'an ili život i zaostavština Muhammeda jer te stvari nikada nisu učili u školama ili drugdje. Drugo, postoji mnogo dezinformacija o Islamu i Muhammedu u medijskom svijetu, uključujući poznate medije, društvene mreže, blogosferu… Ovo je nesretan razvoj situacije jer se mnogi Zapadnjaci upoznaju sa nekim kao što je Poslanik kroz netačne i neistinite izvještaje u kojima se navodi kako je on bio suludi terorista ili nešto tako. Treće je stisak u kojem strane politike zapadnih vlada drže imaginaciju samih zapadnjaka. Mnogi Amerikanci, na primjer, vide Islam kao vjeru nasilja jer oni o vjeri i muslimanima čuju samo kroz prizmu rata i nasilja koju potiču sebični političari, mediji i drugi moćni igrači globalnog sistema. Ova nesretna stvatrnost se dodatno potpaljuje činjenicama da neki zapadnjaci nikada nisu zapravo ni imali kontakta sa muslimanima.

Knjigu koju navodite zapravo je prvi objavio Muhammad Nabi Cinta u Indoneziji. Naslov koji navodite je engleski prijevod te knjige. Engleska verzija je trebala biti objavljena 1. maja, izdavač je Blue Dome Press, ali je odgođeno za avgust zbog korona virusa.

• Je li pandemija korona virusa pokazala da ljudi, bez obzira na svoju religiju, naposljetku ovise jedni o drugima?

– Ukoliko je pandemija korona virusa naučila jednu pozitivnu stvar ljude, to je onda činjenica da smo mi svi zaista međusobno povezani. Ono što se dešava nekom čovjeku na jednom kraju Zemlje može imati značajan utjecaj na život čovjeka sa druge strane Zemlje. Pandemija je mnoge naučila da ljudi dijele Zemlju i da se svi na jednak način možemo naći na udaru djela prirode i svemira. Pandemija korona virusa je riješila mnoge probleme nastale na osnovu boje, vrste i vjerovanja. Muslimanski ljekari njeguju kršćanske pacijente. Kršćanske dobrotvorne organizacije rade marljivo da dostave usluge i dobra ljudima svih vjera. Ovi primjeri su samo načinjanje površine ogromnog dobrotvornog rada i žrtava koje se podnose zbog čovječanstva i samo zbog čovječanstva. Ljepota uvijek izranja, čak i u najtamnija doba.

Izvor: Al Jazeera