Oglasi

Covid-19 je upozorenje da mi nismo gospodari univerzuma

Možemo se 'boriti potiv čudovišta, a da i sami to ne postanemo' i postići finiju ravnotežu slobode i sigurnosti za sve.
Sirijska izbjeglica stavlja masku na lice dječaku kao preventivnu mjeru protiv širenja korona virusa u južnom Libanu EPA

Piše: Ibrahim Talin

Pandemija korona virusa, koja nas je koštala više od 100.000 života i od koje boluje više od 1,7 miliona slučajeva do sada, dodala je novu dimenziju nesigurnosti i anksioznosti na već krhak i nesiguran svijet.

Iako se mnogi slažu da ništa više neće biti isto, nije jasno kakav će globalni politički poredak izroniti u svijetu nakon korone.

Ova nevolja ima potencijal da nas približi jedne drugima ili da nas još više udalji u još otuđenijem svijetu. Izbori koje sada napravimo oblikovat će ne samo geopolitički sistem i ekonomiju, već i stanje u kojem je čovječanstvo u decenijama koje dolaze.

Stanje haosa, panike i ljudski danak uzrokovan korona virusom iznio je na vidjelo slabe tačke postojećih regionalnih i međunarodnih institucija. Ujedinjene nacije su je nazvale „najizazovnijom krizom s kojom smo se suočili“ nakon Drugog svjetskog rata.

Međunarodne organizacije kao što su UN, Evropska unija, politički forum G-20 od 20 vodećih ekonomija i Organizacija islamske saradnje uglavnom nisu uspjeli odgovoriti na ovu pandemiju na kredibilne i efikasne načine.

Oni već pate od krize legitimiteta, ali sada imaju šansu da se preporode. Covid-19 ubija ljude, ali i uništava povjerenje u trenutni svjetski poredak i njegove institucije.

Sigurnost za sve ljude

Staro pitanje balansiranja slobode i sigurnosti ostaje centralno sa novom dinamikom. Mnogi se već pitaju do koje mjere smo se spremni odreći svoje slobode zarad sigurnosti.

Vjerovatno će autoritarni politički poreci i sitničavi nacionalizam sa populizmom steći više moći u svijetu nakon korone.

Uspon političkih poredaka zasnovanih na sigurnosti izgleda neizbježan kratkoročno gledano, ali ne mora odrediti našu budućnost. Bilo da je riječ o ugnjetavačkoj prirodi kapitalističkih načina proizvodnje i multinacionalnih korporacija ili o staromodnim strukturama nacionalnih država, moramo biti na oprezu protiv zloupotrebe moći.

Kao sveobuhvatni koncept, ljudska sigurnost se ne može odvojiti od ljudske slobode. Zdrav socipolitički poredak ne može funkcionisati samo na osnovu sigurnosti. Sloboda je sine qua non ljudske kreativnosti, razmišljanja, odnosa i proizvodnje.

Balansiranje slobode i sigurnosti je također ključno za efikasnu borbu protiv prirodnih i katastrofa izazvanih ljudskim djelovanjem.

Napomena o autorskim pravima

Preuzimanje dijela (maksimalno trećine) ili kompletnog teksta moguće je u skladu sa članom 14 Kodeksa za štampu i online medija Bosne i Hercegovine: "Značajna upotreba ili reprodukcija cijelog materijala zaštićenog autorskim pravima zahtijeva izričitu dozvolu nositelja autorskog prava, osim ako takva dozvola nije navedena u samom materijalu."

Ako neki drugi medij želi preuzeti dio autorskog teksta, dužan je kao izvor navesti Al Jazeeru Balkans i objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Ako neki drugi medij želi preuzeti kompletan autorski tekst, to može učiniti 24 sata nakon njegove objave, uz dozvolu uredništva portala Al Jazeere Balkans, te je dužan objaviti link pod kojim je objavljen naš tekst.

Nema sumnje da će biosigurnost i sigurnost na internetu zajedno sa osiguravanjem dovoljno hrane postati još hitnije potrebni, ali ovo se ne može posmatrati samo kao pitanje ubrizgavanja više socijlanog inžinjeringa u globalnu zajednicu.

Ključ je u osiguravanju sigurnosti za sve ljude.

Globalne prijetnje pokazuju da niko od nas nije siguran dok nismo svi sigurni. Nema više kulturoloških hijerarhija, ekonomskih imuniteta ili ekonomskih privilegija za bilo koju regiju, naciju ili državu. Nijedna država ne može sama pobijediti u ovoj bici. Multilateralno djelovanje i solidarnost možda zvuče kao kliše, ali potrebniji su nam nego ikad da bismo spasili živote.

UN se mora restrukturirati da bi se mogao nositi sa ovakvim pandemijama. Dijeljenje savjeta nije dovoljno. Svjetska zdravstvena organizacija mora imati ovlasti da poduzme preventivne mjere. Države G-20 moraju zauzeti vodeću ulogu u rezervisanju fondova za razvoj vakcina i podijeliti rezultate sa zemljama u razvoju.

Njegovanje humanosti

Bilo u Wuhanu, New Yorku, Madridu ili unutar izbjegličkih kampova, pružanje zaštite najranjivijim mora biti prioritet. Moramo se sjetiti i njegovati svoju duboku humanost kada se brinemo o starijima, bolesnima, potrebitima i strancima.

Ovo se dešava u nebrojenim bolnicama, klinikama i jedinicama intenzivne njege širom svijeta, gdje istinski heroji ove kušnje - doktori, sestre i zdravstveni radnici - rizikuju svoje živote da bi spasili druge.

Ova dublja humanost se mora raširiti na svaku ulicu, svaku četvrt, svaki grad i svaku državu ako želimo poraziti ovaj virus pomoću naše nauke i tehnologije ali i pomoću mudrosti, suosjećanja i humanosti.

Gradnja viših zidova može donijeti populistima i protekcionistima neke bodove, ali ne može osigurati sigurnost za sve. Dani korone će proći, ali politički i vjerski lideri moraju predvoditi i biti oprezni protiv virusa ksenofobije, antisemitizma, islamofobije i drugih oblika rasizma koji se šire.

Dok provodimo više vremena ovih dana u svojim domovima, ali i u digitalnim prostorima, ovo bi nam trebalo poslužiti kao trenutak za razmišljanje za sve nas. Trik, kako kaže drevna taoistička izreka, je boriti se protiv čudovišta, a ne postati čudovište. Ostati čovjek u dane korona virusa moralni je test za sve nas.

Svaka prirodna katastrofa je pokušaj prirode da kreira novu ravnotežu. To je odgovor na ono što mi ljudi radimo harmoniji prirodnog poretka.

Ovo zahtijeva hitan i primjeren odgovor čovječanstva. Ovaj odgovor ne može biti u obliku brojeva, statistike i grafikona – tj. samo više onoga što radimo u proteklih nekoliko stoljeća. Dublje razumijevanje obuhvata radikalno suočavanje i preobrazbu načina na koje komuniciramo sa svijetom.

Covid-19 je upozorenje da mi nismo gospodari univerzuma i da svijet nije naše lično vlasništvo.

Ako kapitalizam i konzumerizam nastave sa svojim masakrom nad svijetom, svijet će nam dati više virusa, pandemija i katastrofa.

Borba protiv Covida-19 mora se voditi na sve moguće načine – naučne, ekonomske, socijalne, sigurnosne i religijske. Ali ne smijemo iz vida izgubiti činjenicu da ovdje nije riječ o tome jeste li bogati ili siromašni, razvijeni ili u razvoju, već o bivanju mudrim, suosjećajnim i humanim.

Stavovi izraženi u ovom tekstu autorovi su i ne odražavaju nužno uredničku politiku Al Jazeere.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.