Ćopićeva djela ponovo u pozorištu i školama
Stota godišnjica rođenja popularnog dječijeg pisca Branka Ćopića u Srbiji će biti obilježena na više načina. Srpska akademija nauka i umjetnosti, čiji je bio član, u maju organizuje svečanu akademiju.
Tim povodom, pošta Srbije pustila je u opticaj markicu i kovertu sa njegovim likom, a dječije pozorište “Boško Buha” postavilo predstavu “Magareće godine”. U fokusu predstave su ljubav, zajedništvo, bezuvjetno prijateljstvo, otpor prema nepravdi…
„Mislim da ova naša predstava dokazuje da je moguće tu njegovu prozu, uz dosta rada i na neki pametan način, prosto preobličiti u nešto što je pozorišna forma. Mislim da su ti dijalozi užasno pogodni za pozorište i za scenu“, kaže režiser Marko Manojlović.
Činilo se da je raspadom zajedničke države nestalo i interesovanje za velikog pisca kojeg je određivalo to zajedništvo.
Međutim, kako iz Beograda izvještava reporter Al Jazeere Nebojša Grabež, već prva izvođenja predstave pokazala su da je starijima Ćopić u lijepom sjećanju i da njegova poetika nije strana najmlađoj publici.
„Zato što je predstava postigla veliki uspeh i pokazalo se da ljudi to nisu zaboravili. Posebno je zanimljivo kad igrate pred decom koja, sasvim sigurno, nemaju nikakav kontakt, ni sećanje na Branka Ćopića, ali doživljavaju ga i pokazuju to kao da je on njihov omiljeni pisac“, ističe glumac Zoran Cvijanović.
‘Raskošan pisac’
Najvidljiviji Ćopićevi tragovi su u školama i bibliotekama. Iako mu mnogi zamjeraju da je pisao ideološki, djeca rado čitaju njegova djela – “Bašta sljezove boje”, “Orlovi rano lete”…
„Ja zaista verujem da je najveći i najbolji sudija vreme i da vreme, bez obzira šta odrasli u nekim trenucima mislili, analizirali, davali neke svoje unutrašnje psihološke ili ideološke pečate u knjige Branka Čopića, pokazuje koliko je on raskošan pisac“, kaže Jasminka Petrović, dječija književnica.
Brigu o naslijeđu vodi Zadužbina, koja piscima i pjesnicima dodijeljuje i redovnu godišnju nagradu. Ćopićev sto, pisaća mašina, knjige, šeširi i drugi predmeti smješteni su u zgradi Akademije. Tu se odlučuje i o novim izdanjima njegovih djela.
„Može se reći da se njegovo delo štampa ne samo na prostoru Srbije ili Republike Srpske, nego se može reći se objavljuje na celom srpskohrvatskom jezičkom području – U Crnoj Gori i u Hrvatskoj. Svake godine stigne poneki zahtev“, tvrdi akademik Milosav Tešić.
Posljednja djela Branko Ćopić je napisao u centru Beograda – tada Titovoj, a danas ulici Kralja Milana.
Prije renoviranja stan je, prema Ćopićevom testamentu, bio ustupan gostima Akademije nauka. Sada čeka novu namjenu i nove stanare.
Izvor: Al Jazeera