Čojstvo i junaštvo i dalje krase Crnogorce

Crnogorsko čojstvo i junaštvo opjevano u pjesmama temelj je nacionalne književnosti i slikarstva. Borba za slobodu države, okosnica je i ukupnih stvaralačkih vrijednosti u toj zemlji.

Jesu li i danas ove vrline odlika građana Crne Gore istražila je Al Jazeerina reporterka Milica Marinović.

“Đe se gusle u kuću ne čuju, tu je mrtva i kuća i ljudi”, riječi su slavnog crnogorskog vladara Njegoša.

Časlav iz Podgorice dobro ih zna. Godinama gusla o čojstvu i junaštvu koje trag vremena, kaže, ne može izbrisati.

“Bit guslanja je sačuvati gusle od zaborava i sačuvati sve slavne događaje, bitke i megdane kojih je bilo mnogo u Crnoj Gori, sačuvati ih od zaborava i prenijeti ih na buduća pokoljenja”, kaže guslar Časlav Leković.

Definicija pojmova

Čojstvo je braniti druge od sebe, a junaštvo sebe od drugoga, zapisao je vojvoda Marko Miljanov u knjizi o historijskim primjerima ove dvije vrline, od kojih je druga označena kao vrednija.

“Mi, kad kažemo čojstvo i junaštvo, mislimo na Marka Miljanova, no on je samo sublimirao ono što se vijekovima kupilo u Crnoj Gori. Jer Crna Gora je bila jedna mala enklava koja se borila i očuvala nešto što se zove državni kontinuitet”, navodi Aleksandar Čilikov, historičar umjetnosti.

Požrtvovanost Crnogoraca u borbi za slobodu izražena je i u likovnoj umjetnosti.

A jesu li to davna prošla vremena i žive li ove dvije vrline i danas u Crnoj Gori, građani različito vide.

“Ja mislim da ima više junaštva, a trebalo bi više čojstva”, kaže Tom, stanovnik Podgorice.

Njegov sugrađanin Isat ne sumnja da čojstva i junaštva ima, ali ne kao ranije.

“A toga nema, to je nekad bilo. Marko Miljanov, Jole Piletić – danas ih nema”, kaže Ranko.

Kolektivna svijest

Iako sliku mijenja vrijeme, bit etnosa Crne Gore opstaje, smatraju stručnjaci.

“Sigurno je da su problemi kroz koje je Crna Gora prolazila posljednjih 20 godina dosta učinili da taj klasični moral bude okrnjen, tako da kažem. Međutim, ja mislim i uveren sam da u suštini crnogorskog čoveka i dalje postoje principi čojstva i junaštva i svih onih vrlina koje su krasile i stare Crnogorce, ali i nove Crnogorce i druge ljude koji žive u Crnoj Gori”, ističe Miroslav Tasić, bivši direktor Etnografskog muzeja u Beogradu.

Kodeks koji određuje društveno ponašanje ili samo mit – čojstvo i junaštvo – danas u Crnoj Gori, možda, dobiva nova značenja, ali sigurno postoji i dalje, barem kao kolektivna svijest o poštenom i hrabrom Crnogorcu kojem teži današnje društvo.

Izvor: Al Jazeera