Čistač smoga: Može li nas spasiti od smrtonosnog zagađenja?

Prvi vakuumski čistač smoga na svijetu u obliku tornja, Smog Free Tower, uskoro dolazi i u poljski Krakov, gdje će se primjenom ionizacijske tehnologije pokušati rješavati problemi gradskog zagađenja zraka.

Čistač smoga postavljen je 2016. i u Pekingu, a prije toga u Rotterdamu i Amsterdamu.

Smog Free Tower dio je projekta koji je pokrenula nizozemska kompanija Studio Roosegaarde, predvođena dizajnerom i inovatorom Daanom Roosegaardom, čiji je cilj stvaranje čišćeg zraka u urbanim sredinama.

Reuters je ranije opisao da Smog Free Tower hvata i skuplja čestice smoga u zraku koje imaju prečnik 2,5 i 10 mikrona, oslobađajući čisti zrak oko prečistača.

Kako se navodi, nakon instaliranja u Pekingu toranj je očistio 30 miliona kubnih metara zraka u 41 dan, što je deset puta veća zapremina od zapremine Nacionalnog stadiona u Pekingu.

‘Nije ozbiljno rješenje’

Anes Podić iz Udruženja građana “Eko akcija” kaže za Al Jazeeru da je Smog Free Tower još na nivou testiranja i da ne može biti ozbiljno rješenje za zagađene sredine, zbog čega i ne dijeli euforiju u vezi s najnovijim najavama.

“To je još neka vrsta geoinženjerstva, koje još nigdje nije dalo ozbiljne rezultate”, kaže Podić.

Sarajevo je u nedjelju treći dan zaredom bilo na vrhu spiska gradova s najvećim onečišćenjem zraka u svijetu. To je podatak dostupan na AirVisualu, portalu specijaliziranom za prikupljanje podataka s mjernih stanica širom svijeta.

Indeks kvalitete zraka (AQI) za Sarajevo bio je 405, što je glavni grad Bosne i Hercegovine svrstalo u kategoriju onih u kojima je zrak opasan po zdravlje njegovih stanovnika.

Situacija nije mnogo bolja ni u velikim gradovima drugih zemalja zapadnog Balkana.

Zrak koji ubija

Prema podacima Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IMHE), nezavisnog globalnog istraživačkog centra pri Univerzitetu u Washingtonu, Srbija, Bosna i Hercegovina i Hrvatska među deset su evropskih država s najvišom stopom smrtnih slučajeva zbog zagađenosti.

Prema podacima sakupljenim tokom 2017, a koji su obrađivani otad, Srbija je na devetom mjestu planetarne liste kad je riječ o stopi smrtnosti od zagađenosti.

Tako je utvrđeno da je u Srbiji tokom posmatranog perioda od 123.685 slučajeva preuranjene smrti za gotovo 10 posto, odnosno za 12.317 njih direktno kriva zagađenost. Najveći dio njih posljedica je zagađenja zraka (9.902), potom zagađenja olovom (1.366), zagađenja na radnom mjestu (1.012), a 37 zagađene vode.

Sljedeća balkanska država na crnoj rang-listi IMHE-a kad je riječ o stopi smrtnosti od zagađenja jest Bosna i Hercegovina, koja je na 29. mjestu. Kako navodi američki institut, u toj je državi 4.379 smrtnih slučajeva u 2017. povezano sa zagađenjem, od čega 3.372 sa zagađenjem zraka.

Hrvatska je na 43. poziciji sa 4.463 smrtna slučaja od zagađenja. I u toj je državi dominantni faktor zagađenje zraka (3.089). Sjeverna Makedonija je 59. država svijeta po stopi smrtnosti zbog zagađenja, u kojoj je bilo 2.005 smrtnih slučajeva od zagađenja (1.663 slučaja uslijed zagađenja zraka).

Crna Gora je na 74. mjestu s 556 preminulih.

Zagrebačka gradska uprava upozorila je i u utorak da su u tom gradu zabilježene visoke vrijednosti koncentracija lebdećih čestica PM10, zbog čega su stručnjaci upozorili da je indeks zraka loš.

Ne postoji čarobni štapić

“Problem zagađenja zraka rješava se samo smanjenjem emisije šetnih gasova”, kaže Podić, odbacujući bilo kakve alternativne metode i čarobne štapiće.

Navodi da su najveći zagađivači u zemljama zapadnog Balkana ostaci industrije, među kojima su i termoelektrane, koje treba modernizirati.

“U Bosni i Hercegovini to je još koksna industrija GIKIL u Lukavcu, Željezara u Zenici, Tetovo je imalo željezaru koja je u međuvremenu ugašena, Skoplje ima problem sličan Sarajevu, gdje način zagrijavanja domaćinstava povećava zagađenost, u Srbiji ima nekoliko pogona prljave industrije, poput topionice u Boru, koju su kupili Kinezi”, kaže Podić.

“Tu su i mali zagađivači. Dovoljno je da u jednom mjestu imate malu pilanu sa sušarom i cijela dolina je u otrovnom dimu tokom cijele godine.”

Podić kaže da se u Bosni i Hercegovini od plaćanja takse za obnovljive izvore energije godišnje prikupi približno 30 miliona KM, što je dovoljno da se zamijeni otprilike 20.000 malih ložišta u domaćinstvima, koja su jedan od ozbiljnijih zagađivača zraka u zemlji, ali da vlasti taj novac ne koriste u te svrhe.

Zelena Evropa do 2050.

Evropska komisija objavila je utorak da je predložila plan mobilizacije najmanje 1.000 milijardi eura u sljedećih deset godina za prebacivanje svoje privrede na nultu emisiju štetnih plinova do 2050.

”Zeleni dogovor uslijedio je zajedno s važnim investicijskim potrebama koje će postati investicijske mogućnosti. Plan mobilizacije najmanje 1.000 milijardi eura pokazat će put i osloboditi daljnji talas ‘zelenih’ ulaganja”, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, prenio je Tanjug.

Investicijski plan za evropski Zeleni dogovor predstavljen je u Strasbourgu, a za cilj ima mobilizaciju javnih ulaganja i poticaj za uključivanje privatnih fondova kroz investicijske instrumente Evropske unije.

U Evropskoj komisiji naglasili su da će to zahtijevati znatna ulaganja i od EU-a i država članica i od privatnog sektora. Ulaganja će se koristiti za usavršavanje ljudi za nove poslove, čiste tehnologije, zeleno finansiranje i nove procedure. Posebna pomoć kroz taj plan bit će usmjerena onim sektorima i regijama koji se više oslanjaju na fosilna goriva, kao što su Poljska, Češka i dijelovi Njemačke, da pređu na obnovljive izvore energije.

“Evropska unija nije izgrađena preko noći niti će se Zelena Evropa dogoditi preko noći. Za postavljanje održivosti u centar naših ulaganja mora se dogoditi promjena svijest. Danas smo napravili važan korak u tom pravcu”, poručio je potpredsjednik Komisije Valdis Dombrovskis.

Podić kaže da je jasno da je životna sredina “uslov svih uslova prije učlanjenja zemalja u Evropsku uniju”, upozoravajući da životne sredine u strategijama zemalja zapadnog Balkana trenutno uopće nema.

Izvor: Al Jazeera i agencije