Ćirilica uznemirila Vukovarce

U Hrvatskoj, prema rezultatima posljednjeg popisa, u 24 općine i grada broj pripadnika srpske manjine prelazi trećinu. Time ostvaruju zakonsko pravo na upotrebu svog jezika i pisma.

Među njima je i grad Vukovar. Srbi tamo, prema popisu, čine 34,8 posto stanovništva. Hrvatski premijer Zoran Milanović poručuje da će se dvojezičnost omogućiti svima koji se žele služiti svojim jezikom i pismom.

U Vukovaru je to izazvalo podijeljene reakcije – među njima i oštre osude.

Na tabli na ulazu u Vukovar latinici bi društvo trebala praviti i ćirilica. Promjene čekaju i natpise na vukovarskim ulicama, trgovima, ali i na ulazu u poglavarstvo i gradsko vijeće, izvještava iz Vukovara reporterka Al Jazeere Ivana Brkić.

Broj srpske manjine u Vukovaru premašio je jednu trećinu. Stoga je Samostalna demokratska srpska stranka (SDSS) zatražila uvođenje dvojezičnosti. Pozivaju se na Ustav i nekoliko zakona koji to reguliraju.

“Nama je u cilju da naše komšije shvate da mi nismo opasnost za ljude i da jezik ili neko pismo nisu opasnost, već bogatstvo”, kaže dogradonačelnik Vukovara Dejan Drakulić, član SDSS-a.

Prema zakonu o upotrebi jezika i pisma manjina, srpski jezik i ćirilica trebali bi se ravnopravno upotrebljavati na javnim ispravama i službenim obrascima. Također, i na prometnim znakovima, nazivima ulica, trgova i mjesta te javnim institucijama.

Zakoni se moraju provoditi

Vijećnici bi, primjerice, imali pravo na dvojezične materijale za sjednice. A građani bi se na sudovima mogli izjasniti kojim se pismom i jezikom u postupku žele služiti.

Detaljne upute kako će se dvojezičnost provoditi vukovarski gradonačelnik Željko Sabo, član Socijaldemokratske partije (SDP) Hrvatske, vladajuće stranke u zemlji, nije dobio. No, kaže, zakoni su jasni i moraju se provoditi.


Milorad Pupovac o dvojezičnosti u Hrvatskoj

“Ako je ćirilica kao pismo problem i ako je povezuju s Domovinskim ratom, ja to stvarno ne mogu povezati. Jer, nije ćirilica činila zločine u Vukovaru, to su činili zločinci, ljudi s imenom i prezimenom”, izjavio je gradonačelnik.

U gradu heroju, kako u Hrvatskoj nazivaju Vukovar, zgrade se obnavljaju. Pogotovo pred skore lokalne izbore. No, ožiljci teških ratnih godina koje su proživjeli Vukovarci i dalje se osjećaju.

“Petnaest godina od mirne reintegracije hrvatskog Pudunavlja ćirilica mnogima u Vukovaru smeta. Među njima su neke braniteljske udruge i pravaške stranke”, izvještava Brkić.

Jedna od njih prikuplja potpise za 10-ogodišnju odgodu primjene dvojezičnosti. Smatraju da su popisi birača i i stanovništva netačni, jer, tvrde, brojni Srbi u Vukovaru fiktivno se vode, a zapravo žive u Srbiji.

Još uvijek sklizak teren

“Nije još vrijeme. Vukovar traga za nekoliko stotina poginulih i nestalih. Mi ne možemo prihvatiti da je ovo isto kao i uvođenje dvojezičnosti u Istri i Baranji. Mi znamo tko je sravnio ovaj grad sa zemljom”, rekao je Marijan Pavličević iz Hrvatske stranke prava (HSP) “Dr. Ante Starčević”.

S njima se slaže i nekoliko hiljada Vukovaraca koji su potpisali peticiju. Neki od njih kažu – još nije vrijeme.

“Zakon terba provoditi, ali mislim da nije vrijeme za dvojezičnost upravo zbog prošlosti”, kaže jedan Vukovarac.

“Jako mi je to teško. Mislim, ja volim sve ljude i znam da trebamo svi živjeti”, kaže njegov sugrađanin.

“Zadržat ću to za sebe, nemam komentara”, dodaje treći Vukovarac.

Iako su zakoni jasni, dvojezičnost, koja bi se u Vukovaru mogla uvesti ove godine, podijelila je mišljenja. Jedna strana traži ono što im zakonima i Ustavom pripada, s porukom – želimo zajednički miran život.

I drugi bi isto, ali bez uvođenja ćirilice u službenu upotrebu. Za mnoge je to, zbog ratnih strahota u Vukovaru, još uvijek sklizak teren.

Izvor: Al Jazeera