Oglasi

Čiprovački ćilim: Malo poznat a na listi UNESCO-a

Iako jeftiniji od pirotskog, čiprovački ćilim nalazi se na listi UNESCO-a kao svjetsko kulturno naslijeđe.

Tradicionalni tepisi ili ćilimi ručno se izrađuju vijekovima. Posebno su poznati oni sa krajnjeg istoka Srbije i zapada Bugarske.

Mještani Čiprovaca na zapadu Bugarske, ponosni su na svoje ćilime i to ističu na svakom koraku - od zastava na ulici, na opštini, do muzeja sa posebnom postavkom posvećenom ćilimu.

Tako je, kažu, još od devetog vijeka, kada su u ovom mjestu počeli da ih izrađuju.

Magijsko značenje

Osnov čiprovačkog ćilima predstavljaju geometrijske figure, koje imaju, kako se vjeruje i magijsko značenje.

"Čiprovački ćilimi posebno su pravljeni za svakog muškarca, kada su odavde ljudi odlazili u Ameriku ili negde drugo u svijet. On bi ga sve vrijeme nosio sa sobom, pokrivao bi se njim i vraćao ovdje, a vjerovali su da se time štiti i čuva od zlih sila", kazala je direktorica historijskog muzeja u Čiprovcima, Anjuta Borin.

Ćilimi iz mjesta Čiprovci u Bugarskoj i oni iz Pirota u Srbiji  po mnogo čemu su slični. Ta dva mjesta dijeli samo Stara planina.

"Ovim putem trgovci iz Čiprovaca vekovima su odlazili u Pirot gde su prodavali svoje ćilime. U Bugarskoj ga nazivaju pirotskim putem i korišćen je sve do polovine prošlog veka", izvijestio je Al Jazeerin reporter, Zoran Kosanović.

Zbog toga mnogi vjeruju da je pirotski ćilim zapravo čiprovački, koji su trgovci donijeli do Pirota.

Ipak, historičari ne mogu da potvrde takve tvrdnje, ali ističu vjekovnu povezanost tih oblasti.

“Budući da samo planina deli ova dva naselja, ona su povezana kada je reč o materijalnoj i duhovnoj kulturi. Ovdje žive Torlaci, koji predstavljaju istu etnografsku grupu, u ovom dijelu Bugarske i sa druge strane na prostoru Istočne Srbije, u naseljima koja nas okružuju. U suštini, nemoguće je da postoji toliko velika razlika među ćilimima. Bez obzira na to što ih dijeli planina, oni su stalno kontaktirali“, tvrdi Borin.     

Danas u Čiprovcima ćilime po starim običajima ručno izrađuje tek dvadesetak tkalja.

“Ne može se reći da je teško izrađivati ćilim. Nema poteškoća jer se radi sa ljubavlju i radošću, jer u njega ugrađuješ motive. Proizvodi se od vune i pamuka“, kaže Sefka Bardinska.

Kulturno naslijeđe

Dok kvadrat pirotskog ćilima košta blizu 400 eura, u Bugarskoj sličan može da se kupi znatno jeftinije, za 150 eura.

"Trebalo bi da se popravi tržište, jer su čiprovački ćilimi zaista lijepi i trajni. Ukoliko postanu popularniji i ukoliko tržište postane otvorenije, bit će ljudi koji će to i raditi. Samim tim neće izumrijeti toliko brzo", zaključila je Bardinska.

Iako jeftiniji od pirotskog, čiprovački ćilim nalazi se na listi UNESCO-a kao svjetsko kulturno naslijeđe.

U Čiprovcima kažu da su preduzimljivi Piroćanci uspjeli da od svog ćilima naprave brend, dok za čiprovački, uprkos dugoj historiji i listi UNESCO-a, tek treba da se čuje i van Bugarske.

Izvor: Al Jazeera

NAPOMENA: Komentari odražavaju stavove autora komentara, a ne stavove Al Jazeere Balkans. Molimo korisnike da se suzdrže od vrijeđanja, psovanja i vulgarnog izražavanja jer takvi komentari neće biti objavljeni. Al Jazeera Balkans zadržava pravo da određene komentare obriše bez najave i objašnjenja.